U nastavku donosimo:
- što stoji iza nedavnog pomaka na bojištu i ulogu mreže Starlink u komunikaciji jedinica
- pregled gdje se Starlink već koristi – od ratnih zona do humanitarnih misija – te iskustva i stavovi aktera na terenu
- kako funkcionira satelitska arhitektura i što znači niski orbitni pojas za brzinu i pouzdanost veze
- rizike i kritike: ekološki utjecaj spaljivanja satelita i utjecaj na noćno nebo
- dolazak konkurenata – Eutelsat/OneWeb, IRIS², Amazon i kineski projekti – i što to mijenja za geopolitiku povezivosti
Ukrajinska je vojska, prema analizi podataka, između srijede i nedjelje ponovno osvojila 201 kvadratni kilometar vlastitog državnog teritorija od ruske vojske. Kako proizlazi iz analize neovisnog Instituta za proučavanje rata (ISW), ukrajinske snage od protunapada u lipnju 2023. nisu povratile toliko teritorija u tako kratkom vremenu, piše Deutsche Welle.
Razlog tome je, navodi se, što je Rusija izgubila pristup satelitskom sustavu Starlink milijardera Elona Muska. Od početka veljače ruske ga snage više ne mogu koristiti, što je znatno utjecalo na komunikaciju među jedinicama i s tehničkom opremom. O tome izvještava Kyiv Post.
Prema Kijevu, ruske su bespilotne letjelice uz pomoć Starlinka zaobilazile elektroničke sustave ometanja i potom precizno pogađale svoje ciljeve. Bez Starlinka, prošlog su tjedna prema ISW-u jedino 9. veljače zabilježeni ruski teritorijalni dobici na bojištu. Ostalih je dana Kijev napredovao. Ukrajinska ponovno osvojena područja koncentriraju se ponajprije na zonu otprilike 80 kilometara istočno od grada Zaporižja.
Internet za cijeli svijet
Američki tehnološki milijarder Elon Musk prvotno je pokrenuo razvoj Starlinka kako bi riješio problem nepostojanja pristupa internetu u neurbaniziranim dijelovima svijeta: bilo da je riječ o negostoljubivim pustinjama Sahare ili dubinama Amazonske prašume, prostranstvima Tihog oceana ili ledenom pokrovu Arktika. Sateliti su bili način omogućavanja brzog interneta širom svijeta, u regijama gdje to nije moguće ostvariti na uobičajen način, putem kabela ili optičkih vlakana – ili gdje bi takva infrastruktura bila toliko skupa da se jednostavno ne isplati.
U međuvremenu se područje primjene Starlinka znatno proširilo. Koristi se za komunikaciju u područjima pogođenima katastrofama, ali i od strane vojski ili prosvjednih pokreta – primjerice u regijama gdje je klasični internet uništen neprijateljskim napadima ili su ga isključili diktatorski režimi.
Kako funkcionira Starlink
U osnovi, radi se o satelitskom internetskom sustavu u kojem gotovo 10.000 malih satelita okružuje Zemlju. Oni međusobno razmjenjuju podate putem laserskih veza i pritom ne ovise o stalnoj izravnoj vidljivosti sa zemaljskom stanicom koja satelitski sustav povezuje s klasičnim internetom.
Za razliku od drugih internetskih satelita, koji kruže na visini od oko 36.000 kilometara, Starlinkovi sateliti nalaze se na svega oko 550 kilometara iznad površine Zemlje. Zahvaljujući tome, internetski se signali prenose mnogo brže, a kašnjenja su toliko mala da su moguće i aplikacije koje zahtijevaju veći protok podataka.
Korisnicima je potreban samo mali prijemni terminal s elektronički upravljanom antenom, koja se automatski usmjerava prema trenutno dostupnim satelitima.
Gdje je Starlink već korišten?
Sudan: U sudanskom građanskom ratu Starlink prije svega koriste Snage za brzu podršku (Rapid Support Forces, RSF), paravojna formacija koja se bori protiv regularne vojske. Stotine uređaja prokrijumčarene su u zemlju preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, a u međuvremenu se razvio i pravi crni tržišni lanac za Starlink terminale. RSF ih koristi za komunikaciju i koordinaciju svojih milicija, dok državne oružane snage (SAF) pokušavaju spriječiti njihov uvoz i uporabu.
Iran: Početkom 2026. izbili su masovni prosvjedi protiv režima u Teheranu, koji je, između ostalog, reagirao gašenjem interneta. Prema izvješćima, tisuće terminala ipak su prokrijumčarene u zemlju i prodavane na crnom tržištu po visokim cijenama. Zahvaljujući tome, prosvjedni pokret mogao je koristiti Starlink za koordinaciju demonstracija unatoč državnoj cenzuri.
Venezuela: Starlink je ondje ranije korišten za probijanje informacijskih blokada i osiguravanje pristupa slobodnom internetu. Usluga je dugo bila dostupna samo neslužbeno, putem kupnje opreme kod lokalnih prodavača. Nakon američke intervencije u siječnju 2026., tijekom koje je uhićen bivši predsjednik Nicolás Maduro, Elon Musk je građanima Venezuele privremeno ponudio besplatan pristup internetu.
Gaza: Od srpnja 2024. Starlink se u teško razorenom Pojasu Gaze koristi u humanitarne svrhe. Humanitarne organizacije i jedna poljska bolnica koriste ga za telemedicinsku pomoć i logističku koordinaciju. Širi pristup za civile i dalje je ograničen, dijelom i zbog sigurnosnih zabrinutosti Izraela.
Ukrajina: Od početka ruskog napada u veljači 2022., Starlink je postao jedno od ključnih komunikacijskih sredstava u ratnoj zoni. Vojska ga koristi za koordinaciju jedinica, upravljanje dronovima i kontrolu bespilotnih sustava. U civilnom sektoru koriste ga bolnice, službe spašavanja, energetske kompanije i željeznica.
Navodno i ruska vojska koristi Starlink putem terminala ilegalno prokrijumčarenih u zemlju preko trećih država. Ukrajinsko Ministarstvo obrane priopćilo je da blisko surađuje s tvrtkom SpaceX kako bi se takva uporaba što više ograničila.
Velik utjecaj tech-milijardera
U mnogim konfliktnim zonama Starlink je jedini izvor internetske veze. To Elonu Musku daje iznimno velik utjecaj. Komunikacija čitavih vojnih struktura ili humanitarnih organizacija ponekad ovisi o njegovoj tvrtki SpaceX. Tako je Musk ranije odbio Ukrajini omogućiti aktivaciju usluge za napad u blizini Krima. I američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Ukrajini gašenjem satelitske veze kako bi prisilio Kijev na ustupke u pregovorima.
Kritike postoje i iz ekološke perspektive. Starlinkovi sateliti proizvode se masovno i imaju vijek trajanja oko pet godina. U prosjeku, jedan do dva satelita dnevno sagori u Zemljinoj atmosferi, a oslobođeni aluminij-oksid mogao bi utjecati na ozonski omotač i pridonijeti globalnom zagrijavanju. Osim toga, velik broj satelita reflektira sunčevu svjetlost, čineći noćno nebo svjetlijim, što može imati posljedice i za životinjski svijet.
Drugi modeli dolaze
Kako bi se razbio monopol Starlinka, posebno se u Europi već radi na alternativi. Trenutačno najveći privatni konkurent SpaceX-u je tvrtka Eutelsat. Međutim, njezin sustav OneWeb, s flotom od nešto više od 600 satelita, znatno je manji i prvenstveno usmjeren na poslovne korisnike i pomorski sektor. Eutelsat sudjeluje i u razvoju projekta IRIS² – ambiciozne i visokosigurne satelitske mreže Europske unije, koja bi trebala Europu učiniti manje ovisnom o Starlinku. No ona neće biti puštena u rad prije 2029.
Konkurencija se pojavljuje i u samim Sjedinjenim Državama. Tvrtka Amazon, u vlasništvu milijardera Jeffa Bezosa, ubrzano razvija vlastiti sustav „Amazon LEO“ – mrežu od više od 3.000 satelita u niskoj orbiti. Amazon planira uslugu pokrenuti još tijekom ove godine u SAD-u i u Njemačkoj.
Na nebu će uskoro postati još gušće, jer Kina razvija čak dva vlastita satelitska komunikacijska sustava. Državni projekt „Guowang“ namijenjen je prije svega nacionalnim i vojnim potrebama i trebao bi obuhvatiti do 13.000 satelita, dok je projekt „Qianfan“, planiran s oko 12.000 satelita, više komercijalno orijentiran i usmjeren prema tržištima zemalja u razvoju. Prva masovna lansiranja za oba projekta očekuju se već tijekom ove godine, prenosi Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....