U
Ž
I
V
O
Kontroliramo 10 kilometara Belgorodske oblasti od granice s Ukrajinom, ruski tenkovi odatle ne mogu pogoditi Ukrajinu, pohvalio se Aleksej Baranovski, predstavnik političkog krila Legije za slobodu Rusije. U intervjuu za Kyiv Post objavio je da antiputinovski ruski dragovoljci planiraju osigurati granicu s Ukrajinom i na kraju - marširati na Moskvu.
"Trenutno smo već 10 kilometara duboko, Rusija ne kontrolira ovaj teritorij. To je siva zona. Domet tenka je 10 kilometara, dakle, ruski tenkovi u Belgorodskoj oblasti sada ne mogu pucati na ukrajinski teritorij", pohvalio se Baranovski.
Ruski partizani već su izazvali kaos u Belgorodskoj oblasti. Prvi im je cilj osloboditi pojas od 40 kilometara u dubinu, s obzirom da je domet rakete Grad 40 kilometara. To je minimalan plan, ustvrdio je Baranovski ispred skupine ruskih dragovoljaca koji ratuju protiv Putinovog režima.
"Nažalost, ruski narod je iznjedrio Putina i mi ga moramo dokrajčiti. Nitko neće obaviti ovaj posao umjesto nas", kaže Baranovski.
To im je krajnji cilj: rušenje Putinovog režima. Nakon što Ukrajina oslobodi sav teritorij, dugoročna sigurnost je nemoguća ako ne promijenimo politički režim u Rusiji i ne svrgnemo Putina, kaže Baranovski.
"Naravno, krajnji nam je plan marširati na Moskvu", rekao je u intervjuu za ukrajinski medij. "Kada ukrajinske oružane snage oslobode Krim, doći će do paralize upravljanja u Ruskoj Federaciji. Bit će pravo vrijeme da se okrenemo Moskvi, Kremlju".
Ruski partizani imaju razrađene planove: glavni cilj im je uhapsiti i sankcionirati sve ruske vojne i političke dužnosnike koji su podržavali Putinov režim. Nakon svrgavanja Putina, predviđaju dvogodišnje prijelazno razdoblje prije održavanja demokratskih izbora.
"Prvo će postojati neka prijelazna vlada čiji će zadatak biti prvo uhapsiti sve ratne zločince i neke izručiti Ukrajini, a neke međunarodnom sudu", ističe Baranovski.
Najavljuje svojevrsnu lustraciju: svima koji su radili za Putinov režim zabranit će sudjelovanje u politici i državnoj upravi.
"To mora biti čistka vlasti na svim razinama. Za to bi mogle biti potrebne dvije godine, a tek nakon toga su mogući slobodni demokratski izbori", kaže Baranovski. Uspoređuje to s denacifikacijom Njemačke između 1945. i 1949. godine.
"U usporedbi s posthitlerovskom Njemačkom, gdje su prvi izbori održani četiri godine nakon pada Reicha, očekujemo da ćemo ovaj plan provesti za dvije godine", kaže on.
"Kongres narodnih zastupnika jedna je od opcija ruske budućnosti nakon Putina. Postoji parlament, alternativna zakonodavna vlast. Zato se sastajemo u Varšavi i radimo na konkretnom zakonodavstvu. Razgovaramo o konkretnim pravnim aktima koji će stupiti na snagu nakon što Putina zamijeni privremena vlada", najavio je predstavnik političkog krila Legije za slobodu Rusije.