Ključni događaji:
- U tijeku je 292. dan ruske invazije na Ukrajinu
- Ruski MiG-31 presreo norveški vojni zrakoplov
- Putin neće održati redovnu konferenciju za novinare na kraju godine
- EU odobrila novih 2 milijarde eura pomoći za Ukrajinu
- Ukrajinci tvrde da su razorili stožer Wagner Grupe
- Biden: Jačanje ukrajinske protuzračne obrane je prioritet
Uočen norveški zrakoplov iznad Barentsovog mora, Rusija podignula MiG-31
Ruski borbeni zrakoplov MiG-31 pratio je norveški vojni nadzorni zrakoplov P-3 Orion koji je letio iznad Barentsovog mora, u području gdje obje zemlje graniče, izvijestile su ruske novinske agencije pozivajući se na rusko ministarstvo obrane, kako prenosi Sky News.
Više pročitajte OVDJE.
Putin neće održati godišnju konferenciju za novinare: ‘Ništa prije nove godine‘
Ruski predsjednik Vladimir Putin odustaje od svoje godišnje maratonske konferencije za novinare prvi put u desetljeću, dok njegove snage nastavljaju posrtati u ratu u Ukrajini, prenosi Bloomberg.
"Neće je biti prije Nove godine", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u konferencijskom pozivu u ponedjeljak, bez objašnjenja, odgovarajući na pitanje o tom događaju. Umjesto toga, predsjednik će pokušati "naći priliku" da razgovara s novinarima, rekao je Peskov.
Putin je održavao redovitu konferenciju za novinare za kraj godine svakog prosinca otkako se vratio na mjesto predsjednika 2012. godine, privlačeći stotine novinara iz cijele Rusije i predstavnike stranih medija u Moskvu na televizijski prijenos koji je obično trajao više od tri sata.
Ove godine, u trenutku novih povlačenja ruskih snaga u njegovom gotovo 10-mjesečnom ratu u Ukrajini i napetosti oko "djelomične mobilizacije" 300.000 rezervista, Putin to izbjegava.
Kremlj također još nije objavio datum Putinova godišnjeg obraćanja zastupnicima i visokim dužnosnicima ruskoj Saveznoj skupštini, a on nije dao nikakav znak da namjerava održati svoju "izravnu liniju" s ruskim građanima, tradicionalnu pažljivo kontroliranu platformu gdje obični birači iznose pritužbe predsjedniku. Ti telefonski razgovori su stalni dio njegovog predsjedničkog mandata od 2001. godine.
Ukrajina: Rusija ima raketa za još tri do pet valova raketnih udara
Zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe Vadim Skibitski, ustvrdio je da Rusija koristi stare ukrajinske projektile za udare na ciljeve u Ukrajini te upozorio da snage Moskve imaju dovoljno projektila da pokrenu još tri do pet valova udara na zemlju, kako prenosi The Guardian.
Projektili, izgrađeni u ukrajinskoj tvornici oružja i predani Rusiji, 90-ih prema sporazumu čiji je cilj bio osigurati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, otkriveni su u ruševinama nakon velikog vala ruskih raketnih napada diljem Ukrajine u listopadu, rekao je Skibitski.
Dok se vjeruje da su ruske zalihe modernih, preciznih projektila pri kraju, ukrajinski obavještajac kaže da su ruske tvornice oružja uspjele izraditi 240 preciznih krstarećih projektila Kh-101 i oko 120 krstarećih projektila Kalibr od početka rata.
U intervjuu za New York Times, Skibitski je ponudio detaljnu procjenu trenutnih ruskih sposobnosti i sposobnosti Ukrajine da se suprotstavi prijetnji. "Prema našim proračunima, imaju projektila za još tri do pet valova napada. To je ako bi u jednom valu bilo 80 do 90 raketa". Pritom je naveo četiri pravca iz kojih Rusija lansira projektile na Ukrajinu - iz Crnog mora na jugu, iz područja oko Kaspijskog jezera na jugoistoku, iz Rusije na istoku i iz Bjelorusije na sjeveru.
Ben Wallace: ‘Kijevu bismo mogli poslati oružje većeg dometa‘
Ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Wallace poručio je da je Britanija "otvorena" prema mogućnosti da Ukrajini pošalje oružje većeg dometa ako Rusija nastavi s napadima na civilne mete, piše Guardian.
- Konstantno razmišljam o tipu oružja koje bismo mogli poslati Ukrajini, U našem arsenalu imamo i oružje većeg dometa i ako će Rus i dalje kršiti Ženevsku konvenciju napadima na civilna područja, razmislit ću što ćemo sljedeće učiniti, poručio je u britanskom parlamentu Wallace.
EU: Povećana sredstva fonda za vojnu pomoć za dvije milijarde
Vijeće EU-a u ponedjeljak je odobrilo povećanje fonda za plaćanje vojne pomoći Ukrajini za dodatne dvije milijarde eura.
Vijeće je odlučilo povećati ukupnu financijsku gornju granicu Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za 2 milijarde eura u 2023., uz mogućnost daljnjeg povećanja u kasnijoj fazi.
Ukupno povećanje čitave financijske gornje granice EPF-a do 2027. bilo bi do 5,5 milijardi eura (u cijenama iz 2018.).
EPF je izvanproračunski fond koji je uspostavljen kako bi se ojačala sposobnost Unije za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti.
Doprinosi država članica u EPF-u određuju se prema visini bruto nacionalnog dohotka (BND).
“Današnja odluka osigurat će nam sredstva za nastavak pružanja konkretne vojne potpore oružanim snagama naših partnera. U manje od dvije godine EPF je dokazao svoju vrijednost. Potpuno je promijenio način na koji podržavamo naše partnere u području obrane”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Iz EPF dosad je odobreno šest paketa pomoći ukrajinskim oružanim snagama. Iz tog fonda pomoć su dobile i oružane snage drugih zemalja poput Gruzije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Libanona, Mozambika.
Do sada je angažirano 86 posto ukupnog proračuna EPF-a za razdoblje 2021. – 2027. zbog čega je ovo povećanje bilo nužno.
Ukrajinski radnici popunjavat će prazna mjesta u češkoj industriji oružja?
Stručni ukrajinski radnici mogli bi popuniti tisuće slobodnih radnih mjesta u češkoj industriji oružja kako bi pomogli zadovoljiti potražnju izazvanu ratom u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak češki zamjenik ministra obrane Tomas Kopecny.
Češka je jedan od najvećih dobavljača oružja Kijevu među članicama NATO-a otkako je Rusija napala Ukrajinu. Isporuke su, međutim, podosta iscrpile zalihe te su dužnosnici upozorili da bi mogle proći godine prije nego što se obnove.
Neki češki proizvođači oružja već su naznačili da moraju povećati broj radnika.
"Otvorit će se tisuće radnih mjesta", izjavio je Kopecny sugerirajući da bi radnici mogli doći iz Ukrajine čija je industrija oružja bila meta ruskih napada.
"Sve ovisi o tome koliko će se povećati proizvodni kapaciteti čeških tvrtki ili proizvodnja zajedničkih češko-ukrajinskih tvornica oružja", dodao je.
Kopecny je rekao da je češki premijer Petr Fiala pristao primiti ukrajinske stručnjake industrije oružja kad se u listopadu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu.
Čelnik velike tvornice oružja Czechoslovak Group, Michal Strnad, rekao je prošloga tjedna da Ukrajina tjedno ispali 40.000 granata zapadnog porijekla.
"U Ukrajinu je dostavljeno stvarno puno toga", izjavio je Strnad. "Međutim, činjenica je da danas Ukrajinci pucaju manje nego što bi mogli jer nemaju dovoljno streljiva".
‘Trgovac smrti‘ pridružio se LDPR-u
Viktor Bout, ruski trgovac oružjem koji je oslobođen u četvrtak nakon 14 godina u američkom pritvoru, u sklopu razmjene za američku košarkašicu Brittney Griner, pridružio se ultranacionalističkoj ruskoj Liberalno demokratskoj stranci (LDPR), objavio je njezin čelnik u ponedjeljak.
U videosnimci objavljenoj na Telegramu čelnik LDPR-a Leonid Slucki je, stojeći na pozornici pored Bouta, rekao kako mu želi zahvaliti „na odluci koju je donio“ te mu je zaželio dobrodošlicu u „najbolju političku stranku u današnjoj Rusiji“.
Usprkos svom imenu, LDPR od svog osnivanja 1991. zagovara tvrdolinijašku, ultranacionalističku ideologiju i osvajanje bivših sovjetskih republika.
Osnovao ju je Vladimir Žirinovski, ekstremni nacionalist koji je u svojim neuspješnim predsjedničkim kampanjama obećavao policijsku državu, smrtnu kaznu i ukidanje demokracije. Žirinovski je umro u travnju ove godine.
LDPR se devedesetih smatrao ozbiljnim kandidatom za vlast u Rusiji, no zauzeo je podređenu funkciju u ruskom političkom sustavu, igrajući ulogu nominalno oporbene stranke, no podržavajući Kremlj u većini pitanja.
Stranka ima povijest regrutiranja kontroverznih ličnosti u politiku. Andrej Lugovoj, bivši KGB-ov agent, za kojim je Britanija izdala tjeralicu zbog ubojstva bivšeg špijuna Aleksandera Litvinenka, 2007. je izabran za parlamentarnog zastupnika na njezinoj listi.
Bout, prozvan „trgovcem smrti“ i „razbijačem sankcija“ zbog svoje sposobnosti zaobilaženja embarga na prodaju oružja, do svog uhićenja 2008. bio je jedan od najtraženijih kriminalaca na svijetu.
Veliki požar u trgovačkom centru u blizini Moskve
U trgovačkom centru u Balašihi, gradu u blizini Moskve, izbio je veliki požar. Uslijed buktinje se urušio krov trgovačkog centra.
- Došlo je do urušavanja kriva zgrade na površini od 900 četvornih metara, rekao je izvor za Ria Novosti.
Požar u trgovačkom centru "Stroypark" izbio je u ponedjeljak ujutro. Prvo se zapalio građevinski materijal na otvorenom prostoru, a zatim se vatra proširila na zgradu trgovačkog centra.
Ozlijeđena je jedna osoba - zaštitar koji je pokušao ugasiti požar prije dolaska vatrogasaca.
Moskva: ‘Amerikanci nisu bili konstruktivni‘
Moskva je poručila kako Sjedinjene Američke Države nisu imale konstruktivan pristup razgovorima dviju zemalja koji su se održali u petak u Istanbulu.
Diplomati su se sastali u Turskoj kako bi razgovarali o brojnim područjima u svojim odnosima u kontekstu rata u Ukrajini, iako je glasnogovornik američkog veleposlanstva rekao da se o Ukrajini nije razgovaralo. Teme o kojima se trebalo razgovarati bile su vize, popunjenost veleposlanstava te rad njihovih institucija i agencija u inozemstvu.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin rekao je ruskoj novinskoj agenciji RIA Novosti da su svi kontakti korisni, ali...
- Nažalost, ne vidimo konstruktivan pristup s američke strane usmjeren na konkretne rezultate, prenosi Reuters.
Sankcije protiv svećenika
Najviši ukrajinski sigurnosni dužnosnici naredili su kaznene mjere protiv sedam visokorangiranih svećenika, rekao je u nedjelju predsjednik Volodimir Zelenski, u sklopu slamanja ogranka pravoslavne crkve s dugogodišnjim vezama s Moskvom. Svećenici su među pravoslavnim čelnicima za koje se zna da su bili skloni ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Zelenski je tu mjeru najavio u svom noćnom video obraćanju.
- Činimo sve kako bismo osigurali da država agresor ne može povlačiti niti jednu vezu zbog koje bi moglo patiti ukrajinsko društvo, rekao je Zelenski.
Prema nalogu koji je izdalo ukrajinsko vijeće sigurnosti, svoj sedmorici zaplijenjena je imovina i podliježu zabrani niza gospodarskih i pravnih aktivnosti, kao i de facto zabrani putovanja.
Kijev: ‘Ubili smo još 620 ruskih vojnika‘
Ukrajinske snage ubile su još 620 ruskih vojnika . Time se ukupan broj ubijenih vojnika na ruskoj strani od početka njihove invazije na Ukrajinu popeo na 94.760.
Brojke koje je objavio Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine Guardian nije mogao neovisno potvrditi i razlikuju se od onih koje je objavila Rusija.
U izvješću se navodi da su u nedjelju uklonjena još 24 tenka, kao i još četiri drona.
Biden: ‘Jačanje ukrajinske protuzračne obrane je prioritet‘
Sjedinjenim Državama je priorotet jačanje ukrajinske protuzračne obrane, rekao je u nedjelju navečer predsjednik Joe Biden, u trenutku kada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sve snažnije nastoji osigurati međunarodnu potporu svojoj zemlji koja je izložena ruskoj agresiji već 10 mjeseci.
Na istoku i jugu Ukrajine borbe ne jenjavaju, a zbog napada dronova i raketnih projektila na ključnu elektroenergetsku infrastrukturu, naročito u crnomorskoj luci Odesi, brojni Ukrajinci su bez grijanja i u mraku.
Za sada ni mirovni prigovori niti kraj najkrvavijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata nisu na vidiku. Moskva taj sukob opisuje kao "specijanu vojnu operaciju", dok ga Ukrajina naziva neizazvanim činom agresije.
"Radimo s partnerima bez prestanka", rekao je Zelenski nakon razgovora s Bidenom i čelnicima Francuske i Turske, dodajući da od niza međunarodnih događanja koja se tiču stanja u Ukrajini sljedeći tjedan očekuje "neke rezultate".
Njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak će na virtualnom sastanku s čelnicima G7 i ministrima vanjskih poslova članica EU-a nastojati dogovoriti nove sankcije Rusiji i Iranu te dodatnu isporuku vojne pomoći Ukrajini.
Zelenski je od početka invazije u veljači održao niz razgovora s Bidenom, Emmanuelom Macronom i Tayyipom Erdoganom, no brojni razgovori u jednom jedinom danu nisu uobičajena praksa.
Zelenski je rekao da je Bidenu zahvalio "na vojnoj i financijskoj pomoći SAD-a bez presedana" i dao mu da znanja s Ukrajina treba sustave protuzračne obrane kako bi zaštitila svoje stanovništvo.
Biden je, kako je priopćila Bijela kuća, "potvrdio predanost nastavku vojne, gospodarske i humanitarne pomoći Ukrajini", dodajući da Rusija mora odgovarati za svoje ratne zločine i da će je njezina agresija koštati.
Američka ministrica financija Janet Yellen rekla za CBS da će se vojna i gospodarska pomoć Ukrajini, koja je dosegla više od 50 milijardi dolara, nastaviti "sve dok bude trebalo" i ponovila da je okončanje rata jedina i najbolja stvar koju SAD može učiniti za globalno gospodarstvo.
Sastanak o novim sankcijama Rusiji i pomoći Ukrajini
Ministri vanjskih poslova Europske unije i čelnici G7 sastat će se danas kako bi pokušali dogovoriti daljnje sankcije Rusiji i Iranu i dodatne 2 milijarde eura za isporuku oružja Ukrajini.
- Sastanak G7 održat će se danas. Ukrajina će sudjelovati i sada smo koordinirali svoje stavove s Amerikom, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Međutim, ostaje nejasno hoće li Mađarska blokirati neke odluke, pribjegavajući onome što su diplomati prozvali "ucjenjivačkom diplomacijom" zbog spora oko blokiranih fondova EU za Budimpeštu.
"U načelu postoji dogovor, ali tu je i veliki slon", rekao je novinarima jedan visoki diplomat EU-a, govoreći o tome kako Budimpešta koristi svoje pravo veta. "To je vrsta ucjenjivačke diplomacije koju radije ne bismo vidjeli, ali tako je kako je".
Ukrajinci tvrde da su razorili stožer Wagner Grupe
Ukrajinske snage napale su u noći na nedjelju vojarnu u Melitopolju, gradu pod ruskom okupacijom, a neki ukrajinski izvori tvrde da ima mnogo ruskih žrtava.
Prema riječima svjedoka, čulo se 10 eksplozija, iako su neke od njih možda bile iz ruskih protuzračnih sustava. Ukrajinski dužnosnici tvrde da ima mnogo mrtvih i ozlijeđenih Rusa, dok je Rusija priznala tek nekoliko žrtava.
Videosnimke objavljene na društvenim mrežama pokazuju nešto za što se tvrdi da je ruska vojarna u gradu na jugu Ukrajine zahvaćena velikim požarom, a neki tvrde da to mjesto koristi skupina plaćenika Wagner.
Nekadašnje odmaralište i hotelski kompleks pored crkve u Melitopolju korišteno je kao vojarna, a većina žrtava očito je bila u kantini kada je do napada došlo.
Napad na Melitopolj – navodno raketama Himars – bio je jedan od nekoliko napada tijekom noći u ruskim bazama. Eksplozije su tijekom noći zabilježene i na Krimu pod ruskom okupacijom, uključujući Sevastopolj i Simferopolj.
Ukrajinski službenici tvrde kako je napadnuto jedno od lokalnih sjedišta Wagner Grupe te da je ta plaćenička skupina doživjela velike gubitke.
- Siguran sam da će najmanje 50 posto onih koji su uspjeli preživjeti napad umrijeti prije nego što dobiju medicinsku pomoć, izjavio je guverner Luhanska Sergej Hajdaj.
- To je zašto što su i ovdje pokrali opremu, rekao je Hajdaj.