Ukrajina bi mogla biti uronjena u kaos ako zapadne vlade prisile Kijev da se pokori ruskim zahtjevima za decentralizacijom vlasti kako bi se spriječila invazija, upozoravaju bivši ukrajinski dužnosnici. Zastupnici te sadašnji i bivši diplomati rekli su za The Telegraph da su strani dužnosnici potegnuli pitanje usvajanja elemenata mirovnog sporazuma Minsk II iz 2015. godine, za koji kažu da bi fatalno potkopao ukrajinski suverenitet.
Minsk II sastavljen je dok su ruska vojska i njezini lokalni separatistički saveznici okruživali ukrajinske snage te ih potom porazili na željezničkom čvoru zvanom Debaltseve 2015. godine, a neposredna odredba sporazuma je bila nametanje primirja i povlačenje teškog naoružanja.
To također zahtijeva nekoliko amandmana na više ukrajinskih zakonskih akata koji bi onda išli pred ukrajinski parlament na potvrdu. Oni uključuju dodjelu "posebnog statusa" i stupnja samouprave dijelova Donjecka i Luganska pod kontrolom separatista, organiziranje novih izbora na tom području, pomilovanje onih koji su se borili za proruske separatističke ciljeve te izmjenu ukrajinskog ustava kako bi se vlast decentralizirala na regije.
Ukrajinski dužnosnici kažu da bi rezultat takvih izmjena u praksi bio da separatističke vlasti pod ruskom kontrolom postanu legitimna lokalna vlast, a njihova milicija lokalne policijske snage. Oni bi birali zastupnike pod ruskom kontrolom u ukrajinski parlament Radu, a federalizacija bi Kremlju, preko regionalne vlade u Donbasu, omogućila pravo veta na vanjsku i unutarnju politiku.
Sporazum odražavao odnos snaga na bojnom polju
Ukrajinski dužnosnici dali su izjave za Telegraph prije posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Moskvi u ponedjeljak. Francuski dužnosnici u ranim jutarnjim satima u utorak rekli su kako je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao da neće poduzimati nikakve nove "vojne inicijative" kao znak da se priprema na deeskalaciju.
Njihove primjedbe odražavaju široko rasprostranjenu zabrinutost ukrajinske političke elite da cilj sadašnjeg Putinovog vojnog gomilanja nije samo provođenje sporazuma Minska II, već i kapitaliziranje podjela unutar zemlje koje bi to prouzročilo.
Mirovni sporazum Minsk II ispregovarali su Vladimir Putin i tadašnji ukrajinski predsjednik Petro Porošenko na pregovorima uz posredovanje tadašnjeg francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i bivše njemačke kancelarke Angele Merkel u glavnom gradu Bjelorusije u veljači 2015.
Sporazum je odražavao odnos snaga na bojnom polju u to vrijeme, a u Kijevu se na njega gleda kao na mir koji je Rusija nametnula silom.
"Ako se SAD i Rusija slože da se mora nametnuti Minsk II, to će biti najgore moguće rješenje", rekao je Sergij Rahmanjin, član Rade iz Odbora za sigurnosnu obranu i obavještajne poslove. "Bit će to kraj Ukrajine. I stvorio bi se kaos koji bi Rusija tada iskoristila. Ne građanski rat, nego samo kaos. I Rusi to znaju", dodao je.
Upozorenja stižu uoči tjedna intenzivnih diplomatskih razgovora, koji su započeli s Emmanuelom Macronom i njegovim putovanjem u Moskvu. On je pozvao na "novi sigurnosni poredak" s Rusijom i nakon sastanka s Putinom u ponedjeljak izjavio je da su vodili "vrlo otvorene" razgovore o "kreiranju novih rješenja, možda i više inovativnih".
Putin: Sviđalo se to Zelenskom ili ne, mora se provesti
Francuski čelnik nije pojasnio što bi to moglo uključivati, iako je Putin kasnije rekao novinarima kako ne vidi alternativu provedbi sporazuma iz Minska. Macron je također spekulirao o tome da je "suomizacija" Ukrajine jedan od puteva iz slijepe ulice.
Emmanuel Macron je upotrijebio izraz 'finlandization', što bi na hrvatskom bilo 'finlandizacija', ali može se koristiti i pojam 'suomizacija' prema finskom nazivu Finske - Suomi.
Finska je, naime, bila neutralna tijekom 'Hladnog rata', nije pristupila ni NATO-u ni tadašnjem sovjetskom Varšavskom paktu.
"Izjavio je da mu se ne sviđa niti jedna točka ovih sporazuma iz Minska. Pa, sviđalo mu se, ne sviđalo mu se - istrpi to, ljepotane moj. Moramo to provesti“, rekao je ruski predsjednik govoreći o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, parafrazirajući citat iz starog vica.
Prema sporazumu, Ukrajina bi također bila obvezna ponovno integrirati područja pod kontrolom separatista u vlastiti zakonodavni i fiskalni sustav i nastaviti plaćati obnovu i održavanje infrastrukture na tim područjima. Rusija, koja službeno i dalje tvrdi kako nema kontrolu nad separatističkim vladama u Lugansku i Donjecku, zauzvrat bi vratila Ukrajini kontrolu nad granicom.
Tri osobe su ubijene kada su u kolovozu 2015. izbili nasilni prosvjedi nakn što je ukrajinski parlament usvojio prvo čitanje zakona o izmjeni ustava zemlje radi provedbe sporazuma iz Minska.
U Kijevu je poprilično univerzalno stajalište da bi sporazum značio dvije stvari - kraj projekta suverene ukrajinske države i političko samoubojstvo predsjednika koji ga je pokušao provesti. Ni Porošenko ni njegov nasljednik Zelenski nisu poduzeli nikakav suštinski potez za provedbu tih odredbi upravo iz tih razloga.
Frustracija zbog toga, odnosno ogorčenost zbog širenja NATO-a od 90-ih, potaknula je Putina da zaprijeti novom invazijom, smatraju dužnosnici u Kijevu.
Svaki dogovor o deeskalaciji koji Macron i američki predsjednik Joe Biden postignu s Putinom, vjerojatno će na ovaj ili onaj način uključiti sporazume iz Minska. "Razgovori su u tijeku, koliko ja shvaćam", rekao je Pavlo Klimkin, ukrajinski ministar vanjskih poslova u vrijeme kada je sporazum potpisan.
Prijeti 'treći Majdan'
"To su razgovori o tome kako realizirati Minsk ne pod isključivo ruskim uvjetima. Ali ideja iza toga nije samo pritisnuti Ukrajinu, već ideja da zamrzavanje sukoba u Donbasu nije moguće. Ključ za odmrzavanje uvijek će biti u Putinovim rukama".
"Po meni ne postoji način da se sada implementiraju bilo kakve stvari vezane uz Minsk. Naime, masovno izdavanje putovnica stvorilo je potpuno drugačiju stvarnost - sada imamo 800.000 ruskih putovnica. To je potpuno drugačiji osjećaj lojalnosti. Na okupiranim teritorijima nema ničega ukrajinskog i jedini način za Putina je da ovu stvarnost koju kontroliraju Rusi uklopi natrag u Ukrajinu", navodi Klimkin te upozorava da u ukrajinskom društvu postoji dubok otpor toj ideji.
Tri ukrajinska dužnosnika slažu se u procjeni da će provedba sporazuma pokrenuti "treći Majdan", ili narodnu revoluciju, te kažu kako sumnjaju da je to upravo ono čemu se Putin nadao.
Scenarij iz noćne more, navode, bili bi ruski tenkovi ispred Kijeva, dok se u glavnom gradu međusobno bore vladine snage i dobro naoružani prosvjednici koji se protive sporazumu.
Rahmanjin opisuje razgovore između ukrajinskih i američkih te drugih zapadnih dužnosnika o toj temi kao "ne baš pravi pritisak". "Postavlja se pitanje na način samo pitam "bi li vam smetalo?" I ako kažete 'ne', odmah to odbacujete", rekao je. Klimkin, pak, sumnja da je "prepakirani" sporazum iz Minska cilj Rusije, a mogao bi biti i kraj igre koji je Zapad spreman prihvatiti.