Ukrajinska ofenziva traje već oko 6 tjedana, a za to vrijeme iskristaliziralo se nekoliko važnih bojišta. Prvo, na jugu gdje Ukrajinci nisu uspjeli s velikim prodorom prema ruskim položajima, ali gdje zadnjih tjedana ipak postižu male pomake i gdje preciznim topničkim i raketnim sustavima gađaju položaje ruske artiljerije. Više uspjeha imaju kod Bahmuta gdje se sada ruske snage nalaze u neugodnom položaju, budući da Ukrajinci napreduju južno i jugozapadno od grada, a u manjoj mjeri i na sjeverozapadnom potezu od mjesta koja je postalo simbol krvavog rata. Konačno, zadnjih dana dosta se priča i o gomilanju ruskih snaga na sjeveroistočnom dijelu bojišta gdje Moskva nastoji preuzeti inicijativu. O svemu ovome, ali i nedavnom napadu na Krimski most, razgovarali smo s vojnim analitičarom s portala obris.org Igorom Tabakom.
Video snimku podcasta pogledajte ispod
- Brojka ruskih snaga na odsjeku fronte od rijeke Siverski Donec do ruske granice, a koja je duga oko 160 km, zapravo nije nova. Tih 100.000 trupa plus vojna tehnika (priča se o 900 tenkova i 300 komada artiljerijskog naoružanja, op.a.) ukupne su ruske snage koje drže tu frontu. Dobro je pitanje koji je dio tih snaga predviđen za ofenzivu, a to ne znamo. Jasno je da Rusi djelovanjem na tom potezu žele prebaciti težište s Bahmuta gdje je u tijeku pritisak ukrajinskih snaga na njihove položaje, kaže Tabak pa objašnjava da su ruske snage probale s pritiskom na nekoliko lokacija na sjeveroistočnom bojištu, naročito kod Kupjanska, ali ističe da tu nema puno navoda o pomacima.
- Cijela situacija prilično je nejasna, ali izgleda da Rusima to pomicanje težišta zapravo i nije pomoglo kod Bahmuta budući da se Ukrajinci tamo primiču na južnom potezu od grada. Čini mi se da mi je cilj sjeći rusku logistiku na ulazu u Bahmut, navodi vojni analitičar.
Dva problema Ruse kod Bahmuta
Ukrajinci nastoje smanjiti pa osloboditi prostore ruskih kliješta oko Bahmuta, iznutra i izvana, objašnjava Tabak.
- S jedne strane okupatore drže u gradu da ne napreduju dalje, a s druge strane sabijaju te njihove prostore sjeverno i južno od grada. Na južnoj strani ide im puno bolje, a tamo prolazi i jedan dio trase vodonosnog kanala preko kojeg su Ukrajinci bacili Ruse. No, baš tu se pokazuje koliko je sam Bahmut strateški manje važan za sve osim za rusku politiku. Oni taj grad moraju držati, što nije jednostavno, a sad su tamo i zaglavljeni što im trenutno radi probleme, smatra Tabak i dodaje da bi i eventualno ukrajinsko vraćanje Bahmuta prvenstveno imalo simbolički značaj, a ne toliko strateški.
Kad je u pitanju situacija na južnom dijelu bojišta, vojni analitičar ističe da taj potez laici percipiraju kao najvažniji i dodaje da je svima jasno koja bi bila korist od prodora na tom dijelu bojišta (izlazak na Azovsko more i presjecanje ruskih snaga, ali i okupiranog kopnenog koridora prema Krimu, op.a.)
- Upravo zato je taj dio bojišta jako branjen - puno je mina, a tehnika za borbeno razminiranje nije bila toliko popularna pa je ni u čitavom NATO savezu nema previše. A ovdje takve tehnike treba na svakom koraku. Plus, uz minska polja tu je niz kompleksnih utvrda te je bilo kakvo napredovanje na tom potezu jako teško. Bilo bi ga, zapravo, logično zaobići. Da, ukrajinski frontalni pritisak na tim položajima Rusima radi nekih problema, a time i detektiraju rusku artiljeriju u pozadini, kao i terenska skladišta streljiva. A to su im onda primarni ciljevi kad se održava pritisak prema naprijed, kaže Tabak i dodaje da Kijev ostvaruje određeni manji pomak kod Velike Novosilke.
Napad na Krimski most
Kad je u pitanju novi napad na Krimski most, Tabak ističe da je to dio kampanje gađanja ciljeva po Krimu, što su ukrajinskoj strani u velikoj mjeri omogućili dalekometni britanski projektili Storm Shadow.
- Taj most ima jako simboličko značenje za Putina, a njegovim željezničkim dijelom išlo je i dosta vojne logistike. Onaj prvi napad 8. listopada prošle godine bio je puno veći i tad je zahvaćena i željeznička kompozicija s gorivom koja je napravila puno štete. A sad je ovim napadom, 17.7., zapravo manje oštećen te je ispala "samo" jedna cestovna traka koju bi mogli sanirati unutar mjesec ili dva. No, razlika je u tome da je eksplozija došla od dolje. Ukrajinci su razvili niz pomorskih dronova, čak četiri ili pet varijanti. Druga je mogućnost prava besposadna ronilica, bilo ukrajinske proizvodnje ili zapadnog porijekla. Iz ovog što je objavljeno nije do kraja jasno o kakvom je plovilu bilo riječ. Posebno je tu pitanje s koje strane bi takvo plovilo moglo doći, možda čak i s Crnog mora što bi značilo puno dulju plovidbu. Vidjelo se tu već napade takvih plovila na Sevastopolja, ali i na hidrografske ruske brodove na otvorenom moru. To pokazuje da pomorski rat na Crnom moru dobiva na žestini, a puno je tu još prostora za eskalaciju, zaključuje Tabak.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.