U
Ž
I
V
O
Na društvenim mrežama u srijedu se pojavila snimka za koju Ukrajinci tvrde da prikazuje oborenu bespilotnu letjelicu Tu-141. Riječ je o dronu koji je konstruiran još u sovjetskim vremenima, a koji je nakratko postao i globalna priča kada se jedan takav model srušio na Jarunu u Zagrebu, nedaleko od Studentskog doma Stjepan Radić.
Iako nije moguće utvrditi kada i gdje je ova video snimka točno nastala, prilično je sigurno da prikazuje upravo Tu-141. Na samoj letjelici, čiji je prednji dio uništen (vjerojatno pogođen iz neke vrste prijenosnog protuzračnog oružja), vidi se i crvena zvijezda, što upućuje na zaključak da letjelica pripada ruskoj strani.
Imaju ih i Rusi?
Inače, Rusi su nakon pada letjelice u Zagrebu tvrdili da ih njihove oružane snage ne koriste, već ih upotrebljavaju samo Ukrajinci. S druge strane, i Kijev je više puta kategorički tvrdio da Tu-141 koji je pao na Jarunu nije njihov.
Činjenica je da su prije ruske invazije Ukrajinci koristili ovaj tip letjelice, ali moguće je i da je na samom početku rata nekoliko Tu-141 palo u ruske ruke prilikom osvajanja područja oko Hersona. Tada su na društvenim mrežama kolale fotografije s aerodroma pokraj Hersona, tada već pod ruskom kontrolom, a na kojem je, kako se činilo, bilo smješteno i nekoliko Tu-141 dronova.
O karakteristikama i operativnoj povijesti ovog drona pisalo se više puta. Prema podacima dostupnim s portala military-history.fandom.com Tupoljev Tu-141 Striž bio je sovjetski izviđački dron u službi sovjetske Crvene armije i brojnih njezinih saveznika iz Varšavskog pakta i Bliskog istoka.
O kakvom je dronu riječ
Konkretno, Tu-141 je bio u sovjetskoj službi od 1979. do 1989., uglavnom na zapadnim granicama Sovjetskog Saveza. Duljina ove letjelice je 14,33 m, raspon krila je 3,88 m, visina 2,44 m, površina krila je 10 m2, a bruto težina 6.215 kg. Maksimalna brzina koju može postići je 1.100 km/h, a brzina krstarenja je 1.000 km/h. Ima domet do 1.000 km, a najviše visina na kojoj funkcionira je oko 6.000 m. Prvi let ovog drona zabilježen je još 1974. godine, a proizvodio se do 1989.
O dronu Tu-141 još u lipnju 2014. godine, nakon aneksije Krima te početka rata u istočnim ukrajinskim oblastima Doneck i Luhansk, tekst na portalu War is boring objavio je autor Robert Beckhusen. On je 5.6.2014. izvijestio kako ''ukrajinske zračne snage rade prekovremeno kako bi obnovile svoj stari, starinski arsenal.'' Početak sukoba na istoku zemlje, naime, nagnao je Kijev da u pogon vrati stare dronove iz komunističkog doba.
- Ako ga Ukrajinci uspješno obnove, robot Crvene armije mogao bi podržati ofenzivu Kijeva protiv istočnih separatista. Bespilotna letjelica bi također mogla ojačati izviđačke sposobnosti Ukrajine u slučaju da zemlja krene u rat s Rusijom na širim razmjerima - iako se čini da se šanse za potonje kratkoročno smanjuju. Tu-141 nije poput suvremenog drona Predator ili Reaper, koji može provesti dugo vremena u orbiti dok skenira senzorima visoke tehnologije, napisao je autor. Također je naveo da Tu-141 nije sposoban ubijati.
Ovaj zadnji zaključak doveden je u pitanje nakon što se povela velika rasprava oko toga je li Tu-141 koji je pao u Zagrebu bio naoružan ili nije. Županijsko državno odvjetništvo je prije mjesec dana objavilo da je u dronu bila aviobomba OFAB 100-120, koja je eksplodirala prilikom pada drona na Zagreb. No, u pomalo zbrkanoj presici dodali su da u dronu nije bilo ni vojnog niti privrednog eksploziva nego improvizirano eksplozivno sredstvo.