Ruski predsjednik Vladimir Putin obučeni je obavještajac pa zna da treba izbjegavati naprasne, impulzivne odluke. Zato rijetko reagira brzo, ali posljedica je to i nespokoja koji muči sve autokrate, hoće li odluka uzdrmati njegovu vlast. Povjesničarka Anastasia Edel u časopisu Foreign Policy sumira: "Nekada opskuran potpukovnik KGB-a, Putin se sada predstavlja geopolitičkim velemajstorom, lukavo pomičući figure na svjetskoj šahovskoj ploči. Ipak, ruski vođa ne provodi veliki plan, već improvizira u nastojanju da ostvari jedan jedini cilj: ostanak na vlasti."
Nakon što su Ukrajinci prvo u nedjelju napali ruske zrakoplovne baze, pa digli u zrak teretne vlakove i konačno eksplozivom uzdrmali temelje Kerčkog mosta koji spaja Rusiju i Krim, Putin je šutio. Razdoblje unutarnjeg promišljanja tijekom kojeg se konzultira samo s odabranima. Ili ni s kim, kao što je bilo neposredno prije odluke o pokretanju invazije na Ukrajinu.
Ukrajinci su obični teroristi
Oglasio se u srijedu, prvo je optužio ukrajinski režim da je organizirao terorističke napade pa je doveo u pitanje smislenost nastavka pregovora jer su s druge strane teroristi. Nakon toga su Kremlj i Trump objavili da su dva predsjednika razgovarala oko 70 minuta. Amerikanac piše da su pričali o napadima na Rusiju i "drugim različitim napadima obiju strana". Pa zaključuje da mu je Putin rekao da će morati odgovoriti na te napade. U ime Putina javnosti se obratio njegov savjetnik Jurij Ušakov koji je naglasio Trumpov navod da ga Kijev nije izvijestio da će izvesti napade - što je razumljivo jer, poznavajući stav američkog predsjednika, nije isključeno da bi obavijestio kremaljskog cara.
Rusija se mora odmazditi, ali treba prvo usuglasiti stavove oko dva ključna pitanja: kada i kako. Ukrajina je napala neposredno prije pregovora u Istanbulu pa Ušakov prenosi da je Putin američkom predsjedniku tumačio kako je reagirao smireno, nije se dao uvesti u klopku provokacije poslavši pregovarače u Istanbul. Radikalni zagovornici rata u Rusiji od Kremlja traže da odgovor bude jednako simbolički snažan i vojno ubojit. Što nas dovodi do pitanja kako. Nema tako davno da se Kijev našao pod najjačim udarom od početka ruske agresije, pod snažnim udarima su bili Odesa i Harkiv, ukrajinske gradove su rušile i ljude ubijale najmodernije ruske rakete i granate. Koji oblik napada bi ostvario poravnanje barem na percepcijskoj razini? Napad taktičkim nuklearnim oružjem opet se navodi kao opcija, ali u Moskvi su svjesni da bi protiv sebe okrenuli dio država koje ih podržavaju. Odluku Kremlja težom čini priprema ljetne ofenzive koja treba nanijeti snažan udarac Kijevu.
U utorak je u Washington stiglo ukrajinsko izaslanstvo u kojem je bio pukovnik Pavlo Palisa kojeg je predsjednik Volodimir Zelenski u studenom povukao s bojišta i postavio zamjenikom šefa Ureda predsjednika. Palisa je novinarima u Washingtonu rekao da je cilj ruske ofenzive do rujna osvojiti cijeli Donbas, a do kraja godine uz granicu uspostaviti sigurnosni koridor. Tvrdeći da je riječ o podacima do kojih je došla Ukrajinska vojna obavještajna služba (GUR), pukovnik je rekao da Rusija iduće godine planira osvojiti sav istok Ukrajine do rijeke Dnjipro te Mikolajiv i Odesu čime bi odsjekla Kijev od pristupa moru.
Mir postaje i Trumpu nedostižan
Trump je napisao: "Bio je to dobar razgovor, ali ne razgovor koji vodi trenutačnom miru." Ton objave je rezignirajući, stječe se dojam da ga Ukrajina sve manje zanima kako postaje svjestan da nema dovoljno utjecaja ni na jednu stranu. Analitička tvrtka Stratfor to potvrđuje naglašavajući da američki predsjednik nije kritizirao ukrajinske napade niti zaprijetio jačanjem sankcija Rusiji. Trump se sve više uklapa u niz američkih predsjednika koji nisu poduzeli ništa kako bi spriječili Putinovu agresiju na Ukrajinu. Barack Obama 2014. godine nije reagirao na aneksiju Krima iako je bio obvezan Budimpeštanskim memorandumom koji jamči teritorijalni integritet te zemlje. Joe Biden je 19. siječnja 2022. godine sugerirao da će posljedice biti blage ako se Putin ograniči na "manji upad" u Ukrajinu, što je bila više nego jasna poruka Putinu da pokrene agresiju. Istine radi, treba reći da se ni kineski predsjednik Xi Jinping nije pretjerano protivio operaciji, važno mu je bilo samo da je ne pokrene prije završetka Zimskih olimpijskih igara u njegovoj zemlji.
Trump je, kako se vidi iz objave, fokus prebacio na Iran, a Putin je rekao da će se uključiti u pregovore o nuklearnom programu. Američki predsjednik je uvjeren da bi tako moglo doći do "brzog završetka". To je tema u kojoj prijeti: "Moje je mišljenje da Iran sporo donosi odluku o ovom vrlo važnom pitanju, a konačni odgovor će nam trebati u vrlo kratkom roku!"
Kremlj je zaključio da su razgovori bili "pozitivni i vrlo produktivni", što je razumljivo jer ni na koji način nisu doveli u pitanje ruske planove u Ukrajini. Trump je Putinu, pozivajući ga da pomogne oko Irana, dao mogućnost da upravlja svim američko-ruskim pregovorima. Kako onda Kremlj ne bi bio zadovoljan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....