SVJETSKA ZNAMENITOST

Ukrajinske vlasti traže da se opasna zona černobilske katastrofe proglasi zaštićenom baštinom

Eksplozija u četvrtom reaktoru u nuklearnoj elektrani 1986. ostavila je teško zagađene pojaseve Ukrajine i susjedne Bjelorusije
 Genya Savilov/GENYA SAVILOV/AFP

Meki snijeg pada dok posjetitelji opremljeni Geigerovim brojačem tumaraju sablasnim ukrajinskim gradom Pripjatom, koji je ostao zamrznut u vremenu najgore svjetske nuklearne katastrofe 1986.

Više od tri desetljeća nakon što je černobilska katastrofa prisilila tisuće na evakuaciju, posjetitelji dolaze u to područje za koje su vlasti zatražile službeni status UNESCO-a.

Divlje životinje lutaju područjem

"Černobilska zona već jest svjetska znamenitost", rekao je prilikom nedavna obilaska vodič Maksim Polivko za AFP.

"Ali danas ovo područje nema službeni status", rekao je 38-godišnji Polivko govoreći o zoni u kojoj su divlje životinje zauzele napuštene tornjeve, trgovine i vladine zgrade iz sovjetskog doba.

To bi se moglo promijeniti u sklopu vladine inicijative da se područje uvrsti na UNESCO-ov popis baštine uz znamenitosti poput indijskog Taj Mahala ili Stonehengea u Engleskoj. Dužnosnici se nadaju da će priznanje UN-ove agencije za kulturu istaknuti značenje mjesta kao turističke atrakcije i zauzvrat ojačati napore na očuvanju starih zgrada u blizini.

Eksplozija u četvrtom reaktoru u nuklearnoj elektrani u travnju 1986. ostavila je teško zagađene pojaseve Ukrajine i susjedne Bjelorusije i uzrokovala stvaranje zabranjene zone otprilike veličine Luksemburga.

Ukrajinske vlasti kažu da život za ljude možda neće biti siguran u toj zoni još 24.000 godina. U međuvremenu je postala utočište divljih životinja s losovima i jelenima koji lutaju obližnjim šumama. Deseci sela i gradova, nekad naseljeni stotinama tisuća ljudi, napušteni su nakon katastrofe, no unatoč opasnosti od zračenja na tom području živi više od stotinu starijih ljudi.

U Pripjatu, gradu duhova kilometrima udaljenom od pogona u Černobilu, sobe u sablasnim stambenim blokovima pune su ostavljenih stvari bivših stanovnika.

'Došlo je vrijeme'

Polivko je rekao kako se nada da će unaprijeđeni status potaknuti dužnosnike da djeluju "odgovornije" kako bi očuvali raspadnutu infrastrukturu sovjetskog doba oko tvornice.

Ukrajinski ministar kulture Oleksandar Tkačenko nedavni je priljev turista iz zemlje i inozemstva opisao kao dokaz važnosti Černobila "ne samo za Ukrajince, već i za čitavo čovječanstvo".

Prošle je godine ovo područje posjetio rekordni broj od 124.000 turista, uključujući 100.000 stranaca nakon emitiranja iznimno popularne televizijske serije o Černobilu 2019. godine.

Tkačenko je rekao da bi stjecanje statusa UNESCO-a moglo promovirati zabranjenu zonu kao "mjesto sjećanja" koje će biti upozorenje da se takva nuklearna katastrofa više ne ponovi.

"Područje može i trebalo bi biti otvoreno za posjetitelje, ali ne bi smjelo samo biti odredište za istraživače", rekao je Tkačenko za AFP.

Vlada bi trebala predložiti određene objekte u zoni kao baštinu prije ožujka, ali konačna odluka mogla bi doći tek 2023. godine.

Nakon eksplozije 1986. godine, ostala tri reaktora u Černobilu nastavila su proizvoditi električnu energiju sve do konačnog zatvaranja 2000. Ukrajina će 15. prosinca obilježiti 20. godišnjicu zatvaranja.

Tkačenko je rekao da je napor da se osigura status UNESCO-a novi prioritet nakon što su 2016. godine završeni radovi na divovskoj zaštitnoj kupoli nad četvrtim reaktorom.

S obzirom na to da je to mjesto sada sigurno stotinu godina, rekao je kako se nada da će status svjetske baštine povećati broj posjetitelja na milijun godišnje.

"Prije su svi bili zauzeti prekrivanjem", rekao je Tkačenko o vremenu pokretanja inicijative za uvrštenje na popis svjetske baštine.

"Došlo je vrijeme za to."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 02:03