‘SAD NAM JE LAKŠE‘

Ukrajinski branitelji smislili su zaštitu od smrtonosnog ruskog oružja. Znatno su im pomogle odbačene mreže danskih ribara

Takva rješenja ipak ne mogu zaštititi gradske centre

Istočni Donjeck, srpanj, postavljanje protudronskih mreža

 

 Roman Pilipey/Afp
Takva rješenja ipak ne mogu zaštititi gradske centre

Na sjeveru Ukrajine, nedaleko od granice s Rusijom, ceste su prekrivene gustim ribarskim mrežama koje se protežu kilometrima. Kako piše britanski Times, riječ je o doniranim starim ribarskim mrežama, koje su u Ukrajinu došle iz Europe. Te zaštitne konstrukcije, poznate kao "dronski tuneli", predstavljaju jednostavno, ali izuzetno važno oružje u borbi protiv smrtonosnih FPV dronova, koji su preoblikovali suvremeno ratovanje.

FPV (first-person-view) dronovi, naoružani eksplozivom i upravljani daljinski pomoću kamere, koriste se masovno s obje strane - i ukrajinske i ruske. Njihova preciznost, brzina i sposobnost da prate metu u stvarnom vremenu stvorili su "zonu smrti" duž bojišnice, gdje je svaki pokret potencijalno fatalan. Kako bi se zaštitile od tih letećih prijetnji, ukrajinske snage postavljaju mreže visoke oko četiri metra duž cesta, između gradova, poput Kramatorska i Dobropilja, kao i u blizini opkoljenog grada Sumija, samo 30 kilometara od ruske granice. Mreže su montirane na drvene stupove i služe kao fizička barijera - zapliću propelere dronova, onesposobljavajući ih prije nego što dosegnu svoje ciljeve.

Iako nisu potpuno neprobojne, te barijere drastično povećavaju broj dronova koje neprijatelj mora upotrijebiti da bi pogodio jednu metu. "Čak i ako mreža ne jamči 100% zaštitu, ona značajno otežava zadatak neprijatelju", rekao je potpukovnik Maksim Kravčuk iz ukrajinske vojske.

Lavrov je u velikom tekstu otkrio što muči Moskvu

Osim vojne namjene, ti "tuneli" imaju i psihološki učinak - ulijevaju osjećaj sigurnosti vojnicima i civilima koji se kreću opasnim cestama. "Kada prolazimo kroz takve tunele, lakše nam je psihički", kaže Volodimir, vojnik zadužen za zaštitu gradilišta tijekom postavljanja mreža.

Zanimljivo je da je dio tih mreža doniran od ribara iz Europe - uključujući danske mreže, koje su izgubile dozvolu za korištenje u britanskim vodama nakon Brexita. Vrijednost donirane opreme procjenjuje se na 2,5 milijuna eura. "Svaka mreža nam je korisna. Ukrajinci su snalažljivi i ništa ne bacaju", kaže Bernard Kristensen iz poljsko-ukrajinske humanitarne organizacije za Times.

Međutim, takva rješenja ne mogu zaštititi gradske centre. Grad Sumi je posljednjih tjedana više puta bio metom ruskih dronova i projektila. Samo u srpnju, upravna zgrada u centru pogođena je četiri puta, a kamere su zabilježile trenutak kada eksplozija pretvara gornji kat u vatrenu kuglu. Iako većina zaposlenika radi od kuće, dijelovi zgrade potpuno su uništeni.

Statistic: Total bilateral aid allocations to Ukraine between January 24, 2022 and February 28, 2025, by donor and type (in billion euros) | Statista
Find more statistics at Statista

Zamjenik guvernera Sumske oblasti, Volodimir Babič, izjavio je da je od početka godine u gradu ubijeno 153 ljudi, uključujući petero djece - više nego tijekom cijele prethodne godine. U travnju je grad pogođen ruskim balističkim raketama, pri čemu je 35 osoba poginulo tijekom uskrsnih liturgija.

"To je pokušaj da nas obeshrabre," rekao je Timesu dok je stajao u razrušenom uredu. Tetovaža na njegovoj desnoj ruci poručuje: "Živim na svojoj zemlji." Dio ruskog drona koji je prouzročio štetu ležao je na podu usred razaranja. Dan nakon našeg posjeta, još jedan dron zabio se u zgradu i ozlijedio prolaznika.

Što može spasiti Kijev?

Osim dronovima, grad s predratnim brojem stanovnika od 250.000, bio je bombardiran ruskim balističkim raketama, raketama Grad i snažnim, vođenim zračnim bombama. U travnju je 35 ljudi, uključujući dvoje djece, poginulo, kada su dvije ruske balističke rakete pogodile grad tijekom misa na Cvjetnicu.

Babič je rekao da je ove godine u gradu u ruskim napadima ubijeno 153 ljudi, uključujući petero djece, što je veći broj nego tijekom cijele prošle godine. "To je zastrašujući trend", rekao je. Dva dana nakon njegovih riječi, još su dvije osobe poginule.

"Moramo postati grad-tvrđava", poručuje Babič. "Čak i ako dođe mir, ne možemo isključiti mogućnost nove invazije. Život ovdje više nikada neće biti isti."

Unatoč svakodnevnim opasnostima, život se nastavlja. Ljudi se kupaju u rijekama, kafići rade, djeca se igraju - ali svi znaju da su nevidljive prijetnje stalno prisutne.

"Naravno da sam zabrinut za svoju djecu", kaže Oksandra dok provodi dan s obitelji. "Ali danas je svugdje u Ukrajini opasno. To je naša stvarnost."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2025 19:42