Snage sigurnosti narušile su jutarnji mir odmarališta iz sovjetske ere smještenog uz jezero tek nešto izvan glavnog bjeloruskog grada Minska kako bi uhitile 32 ruska plaćenika, piše CNN.
Dogodilo se to tek nešto manje od dva tjedna prije bjeloruskih predsjedničkih izbora prošle godine, a vlasti su sumnjale da su stranci poslani iz Rusije kako bi se umiješali u izbore.
Muškarci su doista bili u misiji. No meta nije bila Bjelorusija, a oni uopće nisu dobili naređenje od neke ruske organizacije
Upali su u klopku. Njih 32, s još jednim muškarcem uhićenim na jugu zemlje, bili su meta detaljne obavještajne akcije Ukrajine uz potporu i blagoslov SAD-a.
Trojica bivših visokopozicioniranih ukrajinskih vojnih obavještajaca su ekskluzivno za CNN opisali kako su orkestrirali nevjerojatnu operaciju usmjerenu na vabljenje osumnjičenih ratnih zločinaca da izađu iz Rusije kako bi im se sudilo za zvjerstva počinjena u istočnoj Ukrajini gdje se separatisti potpomognuti Rusijom već godinama bore.
Prvo su se ukrajinski agenti predstavili kao članovi privatne ruske vojne kompanije u potrazi za zaposlenicima na dobro plaćenim poslovima osiguranja, koji će za posao zaštite venezuelanskih naftnih postrojenja biti plaćeni i do 5.000 dolara mjesečno. Muškarci koji su govorili za CNN učinili su to anonimno jer nisu ovlašteni javno iznositi detalje osjetljive operacije.
Taj su mamac zagrizle stotine kandidata koji su željeli raditi za rusku tvrtku što je ukrajinskim obavještajcima dalo šansu bez presedana - da identificiraju i ulove one osumnjičene za ratni zločin.
'Počeli smo ih nazivati i govoriti im: 'U redu, recite nam nešto o sebi. Možda niste borac već vodoinstalater ili tako nešto', ispričao je jedan od obavještajaca.
'A oni su tada počeli otkrivati podatke o sebi, slati dokumente, vojne identifikacijske iskaznice i dokaze o tome gdje su se borili. A mi smo pomislili: 'Bingo! Ovo nam može koristiti!'
Drugim riječima, mete su same počele slati dokaze o tome tko su, kakvo je njihovo vojno iskustvo i u kojim su konkretnim borbama sudjelovali, uključujući osobne iskaznice i inkriminirajuće fotografije i snimke nastale u Ukrajini i na drugim mjestima.
Jedan video prikazuje grupu pobunjeničkih boraca u istočnoj Ukrajini koji stoje uz olupinu upravo srušenog vojnog zrakoplova, što je zločin koji se karakterizira kao terorizam.
Drugi su kandidati sami sebe povezali s rušenjem aviona Malaysian Airlinesa na letu MH17 koji je putovao iz Amsterdama za Kuala Lumpur i koji je pogođen u srpnju 2014. iznad ukrajinskog teritorija pod kontrolom ruskih separatista. Svih 298 putnika i članova posade je poginulo. Tim međunarodnih istražitelja pod vodstvom Nizozemske, kazao je da je avion srušen ruskim projektilom ispaljenim iz sela pod kontrolom separatista. Rusija je zanijekala povezanost s incidentom.
'Imamo dvojicu koji su bili prisutni prilikom lansiranja projektila koji je srušio MH17. Četvorica drugih bili su dio grupe koja je srušila vojni zrakoplov prilikom čega je poginulo najmanje 70 naših najboljih ljudi', kazao je ukrajinski obavještajac.
'Identificiranje i kažnjavanje ovih ljudi je jedan od naših prioriteta', dodao je.
Čini se da je to prioritet i američke obavještajne službe, iako američki dužnosnici negiraju direktnu ulogu.
Prema dužnosnicima ukrajinske obavještajne službe, operaciju koju su provodili Ukrajinci, financijski su pomogli Amerikanci, a tehničku pomoć i savjetovanje o tome kako namamiti ruske plaćenike osigurala je CIA.
Stariji američki dužnosnik tvrdi da su takve tvrdnje lažne. Kaže da su američki obavještajci bili svjesni operacije, ali negiraju da su i sami bili uključeni. Dužnosnik koji je želio ostati anoniman, kazao je da su tvrdnje da su i američki agenti sudjelovali u operaciji, možda dio pokušaja da se podijeli ili prebaci krivnja za ono što se dogodilo.
CNN je u Ukrajini proveo nekoliko tjedana kako bi potvrdio priču i razgovarao s insajderima.
Predstavljati se kao privatna vojna kompanija imalo je puno smisla. Naime, plaćenički poslovi povezani s Kremljem poznat su segment života ruskih vojnih veterana.
CNN je već ranije tražio ruske plaćenike koji operairaju po Libiji, Centralnoafričkoj Republici, Siriji i Mozambiku, među ostalim zemljama. Vojni plaćenici često rade za Wagner, veliku privatnu vojnu kompaniju koju se povezuje s Jevgenijem Prigožinom, Putinovim saveznikom, iako Prigožin negira poveznost. U vijesti o uhićenjima u Minsku koju je objavila bjeloruska vlada, kaže se da su uhićeni radili upravo za Wagner.
S obzirom na to da je njihovo lukavstvo sa zapošljavanjem preko web stranice ostalo neotkriveno, ukrajinski obavještajci jednostavno su odabrali ljude s najkontroverznijim vezama s Ukrajinom i ponudili im lažne ugovore s Venezuelom, rekli su izvori.
Odabrali su 28 Rusa koji su navodno povezani s nezakonitim radnjama u Ukrajini i još petoricu bez ikakvih veza kako bi otklonili sumnje. Rusima je rečeno da će biti odvezeni u Tursku odakle će odletjeti za Caracas. Pravi plan bio je odvesti ih u Ukrajinu gdje će biti uhićeni.
Pandemija koronavirusa osujetila je plan kada je Rusija zatvorila svoje granice kako bi zaustavila širenje Covid-19.
Moskva je ipak nastavila dopuštati putovanja u susjednu i prijateljsku Bjelorusiju. Prema ukrajinskim izvorima, regruti koji ništa nisu slutili, autobusom su prevezeni u Minsk, odakle su mislili da će uskoro otputovati u Venezuelu.
No kad su stigli u Minsk, došlo je do kašnjenja. Kandidatima je rečeno da će proći nekoliko dana prije nego što će moći otići, a zatim su ih premjestili u odmaralište Belorusočka, diskretno lječilište iz sovjetskog doba smješteno na mirnom mjestu 15 minuta izvan glavnog grada, gdje su se, kako kažu izvori, nadali da će ostati neotkriveni.
Krupni plaćenici u toplicama koje obećavaju 'komfor i udobnost bez gradske vreve i svakodnevnih briga' djelovali su neobično, ako ne i sumnjivo, prisjetio se jedan zaposlenik.
'Da, sjećam se, upoznao sam ih', rekao je zaštitar prošlog mjeseca za CNN. 'Ovdje su proveli nekoliko dana. Nisu učinili ništa da nas uznemire', rekao je dodajući da su uhićenja bila iznenađenje. 'Ljudi dolaze ovamo jer se s druge strane lječilišta nalazi prekrasno jezero', rekao je.
Kašnjenje je bilo dovoljno dugo za akciju bjeloruskih sigurnosnih službi, samo nekoliko sati prije nego što je grupa trebala poletjeti. U to su vrijeme, uoči predsjedničkih izbora, neki sumnjali na umiješanost Rusije. U dramatičnim scenama, emitiranima na bjeloruskoj državnoj televiziji, uhićeni muškarci prikazani su na ekranu, a njihovi identifikacijski dokumenti bili su dokazi o njihovom ruskom vojnom porijeklu.
'Dobili smo potvrdu da su ti Rusi imali stvarno borbeno iskustvo i da su zapravo sudjelovali u oružanim sukobima', otkrio je na državnoj televiziji neimenovani, maskirani zapovjednik bjeloruske policije.
Bivši predsjednički savjetnik u Bjelorusiji izjavio je za CNN, pod uvjetom da ostane anoniman, da su bjeloruske vlasti u početku vjerovale da su Rusi poslali grupu u Bjelorusiju radi destabilizacije zemlje uoči predstojećih izbora.
Za CNN je rekao da je u Minsku došlo do zabune oko onoga što se činilo kao agresija njihovih ruskih saveznika.
Činilo se da je i Kremlj zatečen, a njegov je glasnogovornik rekao ruskim medijima da 'nemaju potpune informacije' o incidentu. Kremlj je kasnije porekao da su poslali ljude da se miješaju u unutarnje stvari Bjelorusije.
Uključio se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij koji je pozvao na izručenje muškaraca Ukrajini tijekom telefonskog razgovora s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom samo nekoliko dana nakon uhićenja.
'Nadam se da će svi osumnjičeni za terorističke aktivnosti na teritoriju Ukrajine biti izručeni nama zbog kaznenog progona u skladu s trenutnim međunarodnim pravnim dokumentima', rekao je Zelenskij.
Par dana kasnije, Lukašenko je odbio taj zahtjev. Razgovarao je s Putinom, a oba čelnika 'izrazila su uvjerenje da će se situacija riješiti', navodi se u priopćenju Kremlja.
Tjedan dana nakon tog poziva, Rusija je najavila povratak 32 Rusa uhićenih u lječilištu. 33. čovjek, koji je imao dvojno državljanstvo Bjelorusije i Rusije, ostao je u Bjelorusiji.
Ukrajinski predsjednik Zelenskij javno je porekao postojanje ukrajinske operacije, kazavši ukrajinskoj televiziji u lipnju 2021. godine da je njegova zemlja 'uvučena' u to pitanje.
'Razumijem da je ova operacija bila ideja, recimo, drugih zemalja, no definitivno ne Ukrajine', rekao je.
Ukrajinski dužnosnici nisu odgovorili na zahtjev CNN-a za komentar ove priče.
No, prema ukrajinskim izvorima, neuspjeh je bio ozbiljan udarac za ukrajinske obavještajce za koje kažu da su radili na povezivanju osumnjičenih Rusa gotovo 18 mjeseci.
'Da su ti ljudi završili ovdje u Ukrajini, detalji o njihovim kaznenim djelima postali bi poznati širom svijeta', rekao je jedan od izvora za CNN.
'Ukrajina ih je mogla privesti pravdi i pokazati da je naša borba s Rusijom ozbiljna i da se nećemo predati', dodao je izvor.