Nakon što je Bijela kuća krajem studenoga zatražila ukidanje ograničenja za pristup američkim zalihama oružja pohranjenim u Izraelu, otvorilo se pitanje što sve Pentagon čuva u tim skladištima i koje točno oružje i streljivo Izrael već koristi.
Pomno čuvana skladišta u vlasništvu američke vlade stvorena su 1980-ih za opskrbu SAD-a u slučaju rata na Bliskom istoku. Ratnim zalihama američkog saveznika (WRSA-I) upravlja Europsko zapovjedništvo SAD-a (EUCOM), a Izrael održava ta skladišta i može kupiti zalihe po niskoj cijeni u ograničenim okolnostima.
"Službeno je to američka oprema za potrebe SAD-a. Ali, s druge strane, u hitnim slučajevima, tko može reći da im nećemo dati ključeve skladišta?" rekao je za The Guardian bivši visoki dužnosnik Pentagona.
Američki predsjednik Joe Biden sada želi ukinuti gotovo sva ograničenja na zalihe i prijenos oružja, čime bi se smanjio nadzor Kongresa nad američkim transferima oružja. Zakonodavci upozoravaju da bi takva odluka mogla naštetiti Washingtonu jer SAD neće imati kontrolu nad time gdje završava američko oružje i što se njime čini. Dužnosnik State Departmenta Josh Paul, koji je više od 11 godina radio u Uredu za političko-vojna pitanja, nedavno je dao ostavku jer je uvjeren da će američka podrška Izraelu dovesti do još veće patnje Izraelaca i Palestinaca.
Od Hamasova napada 7. listopada Izrael je na Gazu bacio više od 29 tisuća bombi i ubio više od 20.000 Palestinaca. Međunarodna zajednica poziva na zaustavljanje nasilja u Gazi kako bi se zaustavilo ubijanje civila. No, SAD nastavlja blokirati rezoluciju UN-a za trenutačni prekid vatre u Gazi te opskrbljivati Izrael oružjem.
Pristup zalihama
Pentagon dostavlja Kongresu godišnju analizu sadržaja američkih ratnih zaliha oružja u Izraelu, ali izvještaj nije javno dostupan. No, povremeno se pojavi poneki članak bivših zapovjednika američke vojske koji otkrije barem dio tih tajnih rezervi. Umirovljeni admiral američke mornarice James Stavridis, koji je bio zadužen za WRSA-I kada je bio zapovjednik EUCOM-a prije deset godina, otkrio je da je oružje u tim skladištima vrijedno više od milijardu dolara i da je Izrael pristupio zalihama najmanje dva puta - 2006. i 2014., tijekom sukoba u Libanonu i Gazi.
U članku objavljenom u siječnju Stavridis piše kako se američke zalihe u Izraelu trenutačno sastoje od tzv. glupog streljiva, onog bez sofisticiranog sustava navođenja, kao što su projektili kalibra 155 mm i tisuće "željeznih bombi" koje se samo ispuste iz zrakoplova i ostalo obavi gravitacija. Think tank Židovski institut za nacionalnu sigurnost Amerike se još 2020. žalio na zastarjele nenavođene bombe, pozivajući SAD da opremi svoja skladišta u Izraelu preciznim vođenim streljivom (PGM).
Ne postoje službeni podaci koliko je američkih zaliha oružja Izrael koristio protiv Hamasa, ali se u zračnom bombardiranju Gaze uvelike oslanjao na nenavođeno streljivo manje preciznosti. Između 40 i 45 posto streljiva koje koristi Izrael bilo je nenavođeno, prema američkim obavještajnim procjenama koje je objavio CNN.
Izrael nije zanijekao svoju upotrebu nenavođenog streljiva, koje može predstavljati značajan rizik za civile kada se koristi u gusto naseljenim područjima poput Gaze. Izraelske su snage u više navrata na društvenim mrežama dijelile fotografije "glupih" bombi, poput M117, pričvršćenih na njegove borbene zrakoplove.
Projektil kalibra 155 mm posebno je opasan, upozorava Marc Garlasco, bivši istražitelj UN-a za ratne zločine, budući da svaka granata ispusti snop od 2000 smrtonosnih fragmenata, a "njihova se točnost smanjuje s udaljenošću, povećavajući vjerojatnost da će civili i civilna infrastruktura biti pogođeni zalutalim granatama". Iz Pentagona su poručili da SAD "iskorištava nekoliko načina i izvora za pružanje sigurnosne pomoći Izraelu, uključujući zalihe u Izraelu i SAD-u". Grupa američkih senatora, predvođeni Elizabeth Warren, upozorava kako bi dodatno ublažavanje pravila vezanih uz WRSA-I naškodilo njihovoj sposobnosti da "odluče hoće li američka pomoć pridonijeti nerazmjernoj šteti civilima".
Odgovornost za napade
Dva dana nakon Hamasova napada izraelski ministar obrane Yoav Gallant izjavio je da će Izrael izvršiti "potpunu opsadu" Gaze, uključujući blokadu opskrbe vodom, hranom i gorivom te da će također zaustaviti opskrbu električnom energijom. I izraelske snage su to učinile. Natalie Goldring, profesorica pri Školi za javne politike Stanford Sveučilišta Duke, rekla je za magazin Responsible Statecraft da SAD snosi "posebnu odgovornost za nastavak izraelskih napada".
"Vlada SAD-a isporučila je Izraelu goleme količine vojne pomoći i oružja, a Izrael je ignorirao američka ograničenja uporabe tog oružja. Ova opskrba oružjem i streljivom omogućava izraelskoj vojsci nastavak neselektivnih napada u Gazi," rekla je Goldring.
Prema istraživačkoj službi Kongresa (CRS), SAD je pružio više inozemne pomoći Izraelu od Drugoga svjetskog rata nego bilo kojoj drugoj zemlji. Od osnutka Države Izrael 1948. godine Sjedinjene Američke Države pružile su Izraelu više od 130 milijardi dolara bilateralne pomoći, usmjerene na rješavanje novih i složenih sigurnosnih prijetnji, premošćivanje nedostataka u sposobnostima Izraela putem sigurnosne pomoći i suradnje, povećanje interoperabilnosti kroz zajedničke vježbe i pomažući Izraelu da održi svoju vojnu prednost, priopćio je State Department.
Ova pomoć, dodaje State Department, pomogla je transformirati Izraelske obrambene snage u "jednu od najsposobnijih, najučinkovitijih vojski na svijetu i pretvorila izraelsku vojnu industriju i tehnološki sektor u jednog od najvećih izvoznika vojnih sposobnosti diljem svijeta".