DRAMATIČNO UPOZORENJE

‘Ulazimo u jedno od najopasnijih razdoblja u ljudskoj povijesti‘: Stigli alarmantni podaci o nuklearnom oružju

Devet nuklearnih sila tijekom 2022. na modenizaciju i proširenje svojih arsenala potrošilo je 82,9 milijardi dolara

Nuklearno oružje

 Str/Afp

Nuklearni arsenal je na globalnoj razini porastao u 2022. godini, objavio je u ponedjeljak Međunarodni istraživački institut za mir (SIPRI) u Stockholmu, upozorivši da svijet ulazi u opasnu fazu.

SIPRI ističe da je to posljedica odluke zemalja za proširenjem i modernizacijom vojne sile.

Procijenjeni broj bojevih glava u vojnim zalihama povećao se za 86, odnosno na 9576, stoji u priopćenju štokholmskog instituta koji dodaje da je to postao trend.

"Ulazimo u jedno od najopasnijih razdoblja u ljudskoj povijesti", ocijenio je direktor SIPRI-ja Dan Smith.

SAD i Rusija zajedno posjeduju gotovo 90 posto nuklearnog oružja, ističe SIPRI.

U zasebnom izvješću Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) iz Ženeve navodi da je 2022. devet nuklearnih sila na modenizaciju i proširenje svojih arsenala zajedno potrošilo 82,9 milijardi američkih dolara.

Samo SAD je potrošio 43,7 milijardi dolara, više nego sve ostale zemlje zajedno. Kina je u nuklearni arsenal prošle godine uložila 11,7 milijardi, a Rusija 9,6 milijardi dolara, stoji u izvješću.

Nekoliko je država tijekom 2022. razmjestilo nove oružane sustave s nuklearnim oružjem ili one koji mogu nositi nuklearno oružje, objavio je švedski think tank.

Raste kineski nuklearni arsenal

Što se tiče Kine, SIPRI navodi da se veličina nuklearnog arsenala ove zemlje povećala s 350 bojevih glava u siječnju 2022. na 410 u siječnju 2023. i očekuje se da će nastaviti rasti, prenosi agencija AP.

"Ovisno o tome kako odluči strukturirati svoje snage, Kina bi potencijalno mogla imati barem onoliko interkontinentalnih balističkih projektila koliko i SAD ili Rusija do prijelaza desetljeća", napisao je SIPRI.

Institut navodi da su kontrola nuklearnog naoružanja i diplomacija razoružanja pretrpjeli velike neuspjehe nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Washington je obustavio svoj bilateralni dijalog o strateškoj stabilnosti s Rusijom, a Moskva je u veljači objavila da obustavlja svoje sudjelovanje u Novom START nuklearnom sporazumu.

Omogućavanje inspekcija mjesta naoružanja i pružanje informacija o postavljanju interkontinentalnih i podmorničkih balističkih projektila i njihovim probnim lansiranjima ključne su komponente Novog START-a, koji su tadašnji američki i ruski predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev potpisali 2010. godine.

Unatoč tome, prema procjeni SIPRI-ja, razmještene strateške nuklearne snage obiju zemalja ostale su unutar ograničenja Novog START-a od siječnja 2023.

Države koje posjeduju n uklearno oružje su Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. travanj 2024 19:50