U Madridu je danas umro Riccardo Ehrman (92), talijanski novinar poljskoga židovskog porijekla iz Lavova i preživjeli logoraš, koji je, kao Ansin dopisnik iz Njemačke, zanatski logičnim pitanjem "srušio" Berlinski zid 9 studenoga 1989.
Dan ranije mu Günter Pötschke, generalni direktor istočnonjemačke novinske agencije ADN, otkrio da se u vodstvu vladajuće Jedinstvene socijalističke stranke Njemačke (SED) vodila velika rasprava. Naime, stanovnici Istočne Njemačke (formalno: Njemačke Demokratske Republike ili DDR) počeli su masovno "glasati nogama" protiv režima: putovali su u Madžarsku, kamo su smjeli, jer je ta država bila dio sovjetskoga istočnog bloka i njegova Warszawskog ugovora, a odande su imigrirali u Austriju i iz ne u Zapadnu Njemačku. Stavljeno pred gotov čin, partijsko vodstvo pod predsjedanjem Egona Krenza, odlučilo je 7 studenoga promijeniti zakone i omogućiti građanima putovanja i izvan istočnog bloka – ali je nastala velika rasprava o modalitetima toga zakašnjelog otvaranja.
Tako je Pötschke obavijestio Ehrmana treba očekivati "velike vijesti" na konferenciji za novinare 9 studenoga. Ehrman je ostao prilično skeptičan, znajući prirodu istočnonjemačkih vlasti, koja se nije promijenila ni nakon što je sa čela Partije i države odstranjen Erich Honnecker. Nedugo ranije izmijenjena je zakonska odredba o putovnicama i slobodi kretanja građana koja je u biti ostavila nepromijenjenu apsolutnu zabranu prelaska granica država pripadajućih Zapadu.
Konferenciju 9 studenoga je, u novinarskoj dvorani Središnjeg odbora SED, vodio partijski referent za informiranje Günter Schabowski. On je, odgovarajući na pitanja prisutnih novinara, istaknuo da je vladina politika DDR posljednjih godina bila prožeta pogreškama. Ehrman, koji je dulje uzalud držao podignutu ruku, dobio je napokon riječ i pitao je li i ta nedavna odredba o putovnicama još jedna od tih pogrešaka. Schabowski je ljutito odgovorio da uopće nije, izvadio vladin dokument iz džepa jakne i počeo ga detaljno čitati. Dokument je sadržavao odredbe koje su građanima Istočne Njemačke davale pravo prolaska kroz kontrolne točke i ulaska na teritorij Zapadne Njemačke. Na to su uglas pitali, Ehrman "Od kada?", a Peter Brinkmann: "Kada stupa na snagu?" Schabowski, koji nije dobio upute od Politbiroa, odgovorio je: "Koliko ja znam, odmah, od sada".
Konferencija je bila prenošena preko radija i televizije, pa je Schabowsijeva izjava odmah stekla eksplozivan odjek. U Istočnom Berlinu su mnogi građani odmah došli do Berlinskog zida koji je od 1961 opasao Zapadni Berlin. Taj armiranobetonski zid, strašan predak zidova od Sjedinjenih Država do Izraela, uključujući i nove po Evropi, bezočno je formalno nazvan: Antifašistički zaštitni zid. Bio je dug 155 kilometara. Istočnonjemačke pogranične snage ubile su barem 133 osobe koje su ga pokušale prijeći i tako uteći na Zapad. S unutrašnje strane zid je bio išaran muralima i prosvjednim napisima. Na njegovu sjeveru je na jednom mjestu, golemim slovima, pisalo samo: "Jebo zid". Po sintaksi bi se moglo zaključiti da je jezik parole bio bosanski.
Součeni s masom, bez naredbe što da učine, istočnonjemački graničari su otvorili kontrolne punktove i više tisuća istočnonjemačkih državljana ušetalo je mirno u Zapadni Berlin. Stoga se 9 studenoga smatra danom pada Berlinskog zida, a Ehrman je ušao u povijest ne samo novinarstva kao postavljač pravog pitanja.
Ehrman je kasnije opisao da su ga stanovnici Istočnog Berlina ponijeli na svojim ramenima zbog njegova pitanja.