Ako se u okviru UN-a dogovore nova pravila, kompanije koje se bave proizvodnjom fosilnih goriva mogle bi biti prisiljene platiti štetu nanesenu klimi, a ultra-bogati mogli bi biti suočeni s globalnim porezom.
U ponedjeljak su u sjedištu UN-a u New Yorku nastavljeni pregovori u vezi uvođenja spomenutog globalnog poreza za najbogatije ljude svijeta, kojeg podržavaju već deseci država – što i ne čudi, jer bi se godišnjim porezom od 5 posto za ultrabogate prikupilo oko 1,7 bilijuna (1.700 milijardi) dolara godišnje.
Međutim, zemlje u razvoju zabrinute su da je postojeći prijedlog zakona preslab i žele konkretniju podršku bogatijeg svijeta. Naime, prijedlozi za oporezivanje profita na fosilna goriva razvodnjeni su u konačnim verzijama teksta, a prijedlozi za stvaranje globalnog registra imovine koji bi pomogao oporezivanju bogatih pojedinaca izbačeni su iz finalne verzije dokumenta.
‘U kontekstu uragana Melissa, koji je preko noći izbrisao oko 40 posto vrijednosti BDP-a Jamajke, vrijeme je da se nacrt predloška teksta o održivom razvoju razradi. Sada je potrebno uspostaviti puno jasniju vezu s okolišnim oporezivanjem i klimatskim promjenama, s jasnijim sporazumima o radnjama koje se moraju poduzeti, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebno za zemlje i industrije koje su najodgovornije‘, rekla je Marlene Nembhard Parker, glavna predstavnica Jamajke na pregovorima o Okvirnoj konvenciji UN-a o međunarodnoj poreznoj suradnji.
Pregovori o konvenciji, koja bi se mogla usvojiti već krajem sljedeće godine ako zemlje uspiju dogovoriti detalje, sada su hitni, dodala je, jer je sve više zemalja pogođeno katastrofama povezanim s klimom.
‘Ovaj porez ključan je za mobilizaciju domaćih resursa kako bi se zemlje mogle održivo obnoviti i postati otporne na sve razornije klimatske utjecaje, umjesto da postanu ovisnije o zaduživanju i dugu‘, rekla je za Guardian. ‘U načinu na koji dizajniramo naša globalna porezna pravila ne može biti održivosti bez suočavanja s klimatskim promjenama.‘
Što Hrvati doista misle o klimatskim promjenama? Čak 70% ih misli da je to moguće okrenuti unazad
Spori napredak
Afričke zemlje spomenuti su zakon predložile još 2022. godine, no otada se nije puno napravilo. SAD se povukao iz pregovora, iako to ne mora spriječiti druge zemlje da nastave dalje. Neke bogate zemlje također su tvrdile da bi se o poreznim pitanjima trebalo raspravljati unutar OECD-a, čiji su članovi samo napredna gospodarstva, a ne unutar UN-a, gdje sve zemlje imaju pravo glasa.
No ako se dogovor ipak postigne, sporazum bi mogao biti veliki korak naprijed u tome da proizvođači fosilnih goriva plate štetu koju uzrokuju i da se osigura doprinos najbogatijih. Stope nejednakosti porasle su posljednjih godina, pri čemu najbogatijih 0,001 posto stanovništva – otprilike 56.000 ljudi – posjeduje triput više bogatstva od siromašnijih 50 posto, a razlika iz dana u dan raste.
‘Sljedeći krug pregovora u New Yorku bit će pravi test: mogu li države članice izraditi međunarodna porezna pravila koja su prikladna za doba klimatske katastrofe? Civilno društvo potiče da konvencija uključi jasan mandat za unapređenje progresivnog oporezivanja okoliša: osigurati da zagađivači plaćaju i da bogatije zemlje predvode načine koji smanjuju globalne nejednakosti i podržavaju razvoj otporan na klimu u zemljama koje su najviše pogođene – u skladu s njihovim povijesnim odgovornostima‘, rekao je Sergio Chaparo Hernandez iz Mreže za poreznu pravdu (Tax Justice Network - TJN).
Silni novac u poreznim oazama
Zemlje na porezu godišnje gube 492 milijarde dolara, jer multinacionalne korporacije i bogati pojedinci koriste porezne oaze kako bi izbjegli plaćanja, upozorava TJN. Naftne i plinske tvrtke ostvarile su stotine milijardi dolara profita posljednjih godina, posebno zbog naglog porasta cijena koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Prema Eurodadu i Globalnom savezu za poreznu pravdu, porez na profit od 20 posto za 100 najvećih proizvođača donio bi više od bilijun dolara u 10 godina od potpisivanja Pariškog klimatskog sporazuma 2015. godine.
Za mnoge od onih koji su najosjetljiviji na klimatske promjene, oporezivanje tvrtki koje potiču krizu ključno je za postizanje klimatske pravde.
‘Odgovornost leži na najvećim svjetskim zagađivačima. Industrija fosilnih goriva i superbogati nastavljaju povećavati svoje bogatstvo dok mi pokušavamo održati glavu iznad vode‘, rekao je Tapugao Falefou, stalni predstavnik Tuvalua pri UN-u.
Zemlje bi mogle same sebi nametnuti poreze na potrošnju fosilnih goriva, i mnoge to čine, ali samo one u kojima se nalaze ekstraktivne industrije mogu izravno nametnuti poreze na njihovo iskorištavanje, stoga se Falefou i njemu slični zalažu za globalni porezni režim.
Slično tome, mnoge zemlje nerado razmatraju poreze na bogatstvo – unatoč dokazima o njihovom uspjehu u nekim zemljama – iz straha da će otjerati ultrabogate. No ako bi se velika skupina zemalja dogovorila o minimalnim porezima na bogatstvo prema načelu da ‘zagađivač plaća‘, to bi moglo pomoći u ublažavanju takvih bojazni.
‘Ujedinjeno Kraljevstvo aktivno je sudjelovalo u poreznim pregovorima u UN-u i ostaje predano konstruktivnom radu kako bi se osigurala uključiva i učinkovita međunarodna porezna suradnja‘, rekao je glasnogovornik britanskog Ministarstva financija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....