Ima li nade da nakon gotovo 50 godina Cipar bude ujedinjen ili će u budućnosti na tom sredozemnom otoku postojati dvije međunarodno priznate države? Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres će u Ženevi poduzeti novi pokušaj sondiranja stanja, piše Deutsche Welle. Pozvao je na razgovore predstavnike grčkih i turskih Ciprana kao i predstavnike Grčke, Turske i Velike Britanije. Cipar je, naime, do 1960. bio britanska kolonija.
Razgovori počinju u utorak 27. travnja 2021. „Cilj je utvrditi postoji li zajednička osnova sudionika za trajno rješenje ciparskog problema u dogledno vrijeme", priopćio je Guterresov ured u Ženevi. Glavni tajnik će osobno biti nazočan početku razgovora.
Ujedinjenje ili federacija dviju država?
Brojni posrednici su već desetljećima neuspješno pokušavali riješiti taj problem. Posljednji pokušaj uz posredovanje UN-a 2017. propao je zato što Turska nije bila spremna povući sa sjevernog dijela otoka svojih 35.000 vojnika. Ovaj put, međutim, Ujedinjeni narodi ne govore o ponovnom ujedinjenju, kako je to zahtijevano u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.
Od grčkog puča i turske vojne intervencije 1974. otok je podijeljen u grčko-ciparski dio na jugu i manji tursko-ciparski dio na sjeveru. Sjeverni Cipar je 1983. proglasio neovisnost koju je priznala samo Turska. Europska unija je u svoje članstvo 2004. primila cijeli Cipar, ali zakoni Europske unije vrijede samo na južnom dijelu do ponovnog ujedinjenja.
Grčki Ciprani bi bili spremni prihvatiti federalnu državu s jakom središnjom vladom. U ožujku je povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell nakon sastanka s vladom Nikosa Anastasiadesa u Nikoziji bio optimističan glede mogućnosti ponovnog ujedinjenja otoka. Na Twitteru je objavio: „Postoji stvarna šansa koja mora biti iskorištena." Ali, tursko-ciparska strana o tomu nije htjela ni čuti. „Ovaj put ćemo nakon gotovo 50 godina pregovora predložiti nešto novo", rekao je predsjednik Turske Republike Sjeverni Cipar Ersin Tatar. On kao i turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu zagovara rješenje prema načelu dviju država. Dvije države bi, prema njihovim predodžbama, mogle surađivati na području zaštite okoliša, energetike i borbe protiv kriminala.
Obostrani strahovi
Cipar je treći po veličini otok u Sredozemnom moru. Smješten je 100 kilometara zapadno od Sirije, 65 kilometara južno od Turske i 770 kilometara jugoistočno od grčkoga kopna. Na otoku uz preko 100.000 stranaca živi 900.000 grčkih i 300.000 turskih Ciprana. Područje koje je pod kontrolom Nikozije obuhvaća oko 60 posto teritorija, turski dio 35 posto, a ostatak otpada na velike britanske vojne baze i crtu razdvajanja.
Na obje strane je više straha nego međusobnog povjerenja. Grčki Ciprani strahuju od turske vojne premoći zbog turskih vojnika na sjeveru. Turski Ciprani se boje grčke gospodarske dominacije i da bi u slučaju ponovnog ujedinjenja postali građani drugog reda. Stanje je napeto i zato što je Turska posljednjih mjeseci u ciparskom isključivom gospodarskom pojasu južno od otoka provodila bušenja tražeći zemni plin. EU je to u više navrata oštro kritizirao, piše Deutsche Welle.