-
Novi skok cijena nafte
-
Trump: ‘Ako ne postignemo dogovor, uništit ćemo sve‘
-
Ekskluzivno Financial Times: ‘Trump signalizira invaziju na otok Harg‘
-
Trump razmatra jednu od najopasnijih operacija u povijesti
-
Iranci potvrdili smrt zapovjednika mornarice
-
Španjolci Amerikancima zatvorili zračni prostor
Sve detalje vezane uz rat na Bliskom istoku pratili smo i jučer. OPŠIRNIJE
Sankcionirani general IRGC-a ubijen u američko-izraelskom napadu
Iranska revolucionarna garda potvrdila je da je brigadni general kojeg su sankcionirale SAD ubijen.
Jamshid Eshaghi ubijen je zajedno s nekoliko članova svoje obitelji u američko-izraelskom napadu, objavio je u utorak vrhovni zapovjednik Revolucionarne garde Ahmad Vahidi.
Eshaghi je bio šef proračuna i financijskih poslova Glavnog stožera iranskih oružanih snaga.
SAD su ga sankcionirale 2025. godine zbog njegove uloge u međunarodnoj mreži koja je isporučivala milijune barela iranske sirove nafte u Kinu.
Najavljujući sankcije u to vrijeme, američki Ured za financije rekao je da Iran svake godine ostvaruje milijarde dolara prodajom nafte kako bi "financirao svoje destabilizirajuće regionalne aktivnosti i podršku višestrukim regionalnim terorističkim skupinama, uključujući Hamas, hutiste i Hezbollah".
Strana novinarka oteta u Bagdadu
Strana novinarka koja radi na Bliskom istoku oteta je u Iraku, potvrdilo je iračko Ministarstvo unutarnjih poslova.
Sigurnosne snage uhitile su jednog od osumnjičenih otmičara, priopćila je iračka vlada, dok agenti trenutno tragaju za preostalom četvoricom.
Gdje se nalazi oteta žena nije poznato.
„Istrage su još uvijek u tijeku kako bi se u potpunosti otkrile okolnosti incidenta, a daljnji detalji bit će objavljeni kasnije“, rekao je glasnogovornik iračkog Ministarstva unutarnjih poslova u izjavi.
Nepotvrđena izvješća na društvenim mrežama sugeriraju da bi žena mogla imati američku putovnicu.
Elitne američke snage počele pristizati na Bliski istok
Tisuće vojnika iz elitne 82. zračnodesantne divizije američke vojske počele su pristizati na Bliski istok, rekla su u ponedjeljak dva američka dužnosnika za Reuters, dok predsjednik Donald Trump razmatra sljedeće korake u ratu protiv Irana.
Reuters je 18. ožujka prvi izvijestio da Trumpova administracija razmatra raspoređivanje tisuća dodatnih američkih vojnika na Bliski istok, što je potez koji bi im proširio opcije i uključio raspoređivanje snaga unutar iranskog teritorija.
Padobranci, s bazom u Fort Braggu u Sjevernoj Karolini, pridružuju se tisućama dodatnih mornara, marinaca i snaga za specijalne operacije koji su već poslani u regiju. Tijekom vikenda na Bliski istok stiglo je oko 2500 marinaca.
Dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, nisu precizirali kamo se točno vojnici raspoređuju, ali taj je potez bio očekivan.
Dodatne kopnene snage uključuju dijelove zapovjedništva 82. zračnodesantne divizije, logističku i drugu potporu te jednu brigadnu borbenu skupinu.
Odluka o slanju postrojbi u Iran još nije donesena, ali će one ojačati sposobnosti za potencijalne buduće operacije u regiji, rekao je jedan od izvora.
Vojnici bi se u ratu s Iranom mogli koristiti u nekoliko svrha, uključujući pokušaj zauzimanja otoka Harg, čvorišta za 90 posto iranskog izvoza nafte. Ranije ovog mjeseca Reuters je izvijestio da se unutar Trumpove administracije raspravljalo o operaciji zauzimanja tog otoka. Takav bi potez bio vrlo rizičan jer Iran može dosegnuti otok projektilima i dronovima.
Reuters je ranije izvijestio da je administracija raspravljala o korištenju kopnenih snaga unutar Irana radi izvlačenja visoko obogaćenog uranija koji se nalazi duboko pod zemljom, iako bi ta opcija mogla značiti dublji prodor američkih trupa u Iran na potencijalno dulje razdoblje.
Interne rasprave u Trumpovoj administraciji također su uključivale potencijalno stacioniranje američkih postrojbi unutar Irana kako bi se osigurao siguran prolaz naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac. Iako bi se ta misija primarno obavljala putem zračnih i pomorskih snaga, mogla bi značiti i raspoređivanje američkih vojnika na iransku obalu.
Rubio: ‘Predani smo da završimo posao u Iranu, to se moralo napraviti sada‘
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao za Al Jazeeru da će Hormuški tjesnac biti otvoren "na ovaj ili onaj način" te da SAD ostaje usredotočen na svoje ratne ciljeve, koje žele postići u "tjednima, a ne mjesecima".
To uključuje uništavanje dronova, kao i iranske mornarice i zračnih snaga, rekao je. Govoreći o vremenskom okviru, Rubio je rekao: "Neću vam reći koliko tjedana."
Glasnogovrnica Bijele kuće Karoline Leavitt ranije je sugerirala da Trump i dalje smatra da će rat trajati ukupno četiri do šest tjedana, dodajući: "Na 30. smo danu, pa vi izračunajte".
"Na dobrom smo putu ili ispred roka... Tada ćemo se suočiti s ovim pitanjem Hormuškog tjesnaca, a na Iranu će biti da odluči. Ako odluče pokušati blokirati tjesnac, morat će se suočiti sa stvarnim posljedicama, ne samo od Sjedinjenih Država, već i od zemalja regije i svijeta", rekao je Rubio.
"Sada su Sjedinjene Države predane završetku posla", nastavio je, dodajući da se to "moralo učiniti sada" jer bi u budućnosti moglo biti opasnije da je Iran izgradio više oružja. "To je bilo nepodnošljivo. Zato se to moralo učiniti", rekao je.
Leavitt o Trumpovoj prijetnji napadima na postrojenja za desanilizaciju: ‘SAD uvijek djeluje u granicama zakona‘
Karoline Leavitt upitana je o Trumpovoj prijetnji ranije u ponedjeljak da će možda uništiti sva postojenja za desalinizaciju" u Iranu i zašto je američki predsjednik zaprijetio akcijom koja bi se vjerojatno smatrala ratnim zločinom.
Postrojenja za desalinizaciju, koja pretvaraju slanu u pitku vodu, ključna su za osiguravanje pitke vode u toj regiji.
"Naravno da će ova administracija i Oružane snage Sjedinjenih Država uvijek djelovati u granicama zakona", rekla je Leavitt. "Ali s obzirom na postizanje svih ciljeva Operacije Epski bijes, predsjednik Trump će nesmetano krenuti naprijed i očekuje da će iranski režim sklopiti dogovor s administracijom."
Na ponovno pitanje koji bi cilj bombardiranje postrojenja za desalinizaciju postiglo, Leavitt nije odgovorila.
Talijanski ministar obrane: ‘Ne mogu spavati zbog Irana, znam neke stvari‘
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto izjavio je da ne može spavati noću zbog zabrinutosti oko situacije u Iranu.
"Živim ovaj rat i njegove potencijalne posljedice 24 sata dnevno. Zbog prirode svog posla prisiljen sam znati neke zastrašujuće stvari koje me noću drže budnim", rekao je, kako piše La Repubblica.
Talijanski ministar obrane objasnio je da njegova nesanica proizlazi iz zabrinutosti oko onoga što bi se moglo dogoditi u nadolazećim tjednima i potencijalnog utjecaja na talijansko i europsko gospodarstvo te svakodnevni život.
Bijela kuća: ‘Trump je zainteresiran da arapske države plate dio troškova rata‘
Donald Trump je zainteresiran da se arapske zemalje pozove da plate troškove njegova rata protiv Irana, rekla je glasnogovornica Karoline Leavitt, dodajući kako misli da bi Trump imao više za reći o tom pitanju.
Na pitanje hoće li arapske zemlje pomoći u plaćanju rata, Leavitt je rekla da ne bi govorila prije predsjednika, ali da Trump ima tu ideju.
"Mislim da je to nešto što bi predsjednik bio prilično zainteresiran pozvati ih da učine. To je ideja za koju znam da je ima i nešto o čemu ćete, mislim, od njega još čuti", rekla je.
Bijela kuća: ‘Operacija ide po planu, u Teheranu su razumniji nego oni prije‘
Glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt, izjavila je da "Operacija Epski bijes", američka vojna kampanja protiv Irana, napreduje "uspješno i prema planu".
Do danas je pogođeno više od 11.000 neprijateljskih ciljeva, rekla je, dodajući da su iranski napadi raketama i dronovima smanjeni za oko 90 posto od početka rata.
"Naša vojska nastavlja uništavati iransku obrambenu industrijsku bazu, a gotovo 70 posto njihovih pogona za proizvodnju raketa, drona i pomorskih brodogradilišta oštećeno je ili uništeno".
Dodala je da je sposobnost Irana da predstavlja buduće prijetnje u regiji "značajno smanjena".
Također je rekla da je ono što je ostalo od režima u Iranu "sve više željno" pregovarati sa SAD-om "dok još mogu" i da ti razgovori "idu dobro", dok je iransko ministarstvo vanjskih poslova ranije priopćilo da su američki prijedlozi za prekid borbi "nerealni, nelogični i pretjerani".
Karoline Leavitt to je odbacila kao "pozu", rekavši da su "preostali elementi režima sve više željni da se zaustavi uništavanje i sjednu za pregovarački stol dok još mogu".
Unatoč "javnom poziranju koje čujete od režima i lažnim izvješćima, razgovori se nastavljaju i idu dobro", rekla je. Iran drži "pozu" u javnosti, ali je "željan" pregovarati iza zatvorenih vrata, rekla je.
Leavitt je upitana koliko je Bijela kuća uvjerena u legitimnost onoga što je Donald Trump opisao kao "novi i razumniji režim" u Iranu koji pregovara sa SAD-om.
"Sve što nam kažu privatno bit će provjereno", rekla je. "Osigurat ćemo da budu odgovorni za svoju riječ, a ako ne budu, predsjednik je iznio vojne posljedice koje će iranski režim vidjeti".
Leavitt je bila nejasna u pogledu detalja o tome s kime SAD razgovara, ali je rekla da se čine "razumnijima" iza kulisa od prethodnih iranskih čelnika, ponavljajući Trumpove komentare od ranije tijekom dana, prenosi Sky News.
UN: U Libanonu su ubijena još dva naša mirovnjaka
Ujedinjeni narodi su objavili smrt još dva indonezijska mirovnjaka u južnom Libanonu, gdje Izrael tvrdi da se bori protiv militanata Hezbolaha koje podržava Iran.
"Dva mirovnjaka UNIFIL-a tragično su poginula danas u južnom Libanonu, kada je eksplozija nepoznatog porijekla uništila njihovo vozilo u blizini Bani Hayyana. Treći mirovnjak je teško ozlijeđen, a četvrti je također ozlijeđen", objavile su privremene snage UN-a u Libanonu (UNIFIL).
Ubojstvo dvojice mirovnjaka dolazi nakon smrti još jednog indonezijskog mirovnjaka u južnom Libanonu u nedjelju.
Tijekom vikenda, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će vojska njegove zemlje proširiti invaziju u Libanonu, proširujući "postojeći sigurnosni pojas" na jugu zemlje.
Trump: ‘Razgovaramo s predsjednikom iranskom parlamenta‘
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf osoba režima s kojom Washington surađuje posljednjih tjedana.
Trump je za New York Post izjavio da će "za otprilike tjedan dana" znati je li Ghalibaf netko s kim SAD doista može surađivati, prenosi The Times of Israel.
Iako se Ghalibaf posljednjih nekoliko tjedana smatrao Washingtonovim preferiranim posrednikom - unatoč njegovom navodnom tvrdolinijaštvu i vezama s Korpusom islamske revolucionarne garde - američki dužnosnici suzdržali su se od njegovog identificiranja.
Ghalibaf, bivši zapovjednik zračnih snaga IRGC-a i bivši gradonačelnik Teherana, ranije je negirao da su u tijeku bilo kakvi pregovori sa SAD-om, nakon što su izraelski mediji izvijestili da je upravo on sudionik navodnih razgovora sa SAD-om.
Ubrzo nakon toga je na profilu na X-u, koji se pripisuje Ghalibafu, objavljeno da sa SAD-om nisu vođeni nikakvi pregovori. Dodaje se da su "lažne vijesti" korištene za "manipulaciju" naftnim tržištima i da iranski narod "zahtijeva potpuno i pokajničko kažnjavanje agresora".
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da se administracija mora pripremiti na "vjerojatnost" da pregovori mogu propasti, nakon što je Donald Trump rekao da se razgovori odvijaju s "razumnijim" iranskim režimom.
Trump je na Truth Socialu objavio da SAD "vode ozbiljne razgovore s novim i razumnijim režimom o okončanju naših vojnih operacija u Iranu".
U razgovoru za emisiju Good Morning America na ABC-u, Rubio nije otkrio s kim SAD razgovara, rekavši da bi ih "to vjerojatno dovelo u nevolje s nekim drugim skupinama unutar Irana". "Ali na kraju dana moramo vidjeti hoće li ti ljudi na kraju biti oni koji će biti na vlasti", dodaje.
Na pitanje o objavi, Rubio je rekao: "Ako postoje novi ljudi na vlasti koji imaju razumniju viziju budućnosti, to bi bila dobra vijest... Ali također moramo biti spremni na mogućnost, možda čak i vjerojatnost da to nije slučaj."
Iran je priznao da se poruke prenose preko pakistanskih posrednika, ali poriče izravno sudjelovanje u razgovorima, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova nazvao je američke prijedloge "pretjeranima".
Iranski mediji: Brutalni napadi u blizini nuklearnog postrojenja
Iranski državni mediji izvijestili su o napadima u Isfahanu, nedaleko od jednog od nuklearnih postrojenja u zemlji.
Državna novinska agencija IRNA izvijestila je da su američko-izraelski zrakoplovi ciljali zabavni park Royaha Dreams.
Navedeno je da je aktivirana protuzračna obrana, ali nije izviješteno o razmjerima štete.
Balistički projektil ušao u turski zračni prostor, oborila ga NATO obrana
Balistički projektil lansiran iz Irana ušao je u turski zračni prostor prije nego što ga je oborila NATO-ova zračna i raketna obrana raspoređena u istočnom Mediteranu, priopćilo je u ponedjeljak tursko ministarstvo obrane, kako javlja Reuters.
Ovaj incident je četvrti takav od početka američko-izraelskog rata s Iranom, nakon tri ranija presretanja od strane NATO-ovih sustava ranije ovog mjeseca, zbog kojih je Ankara prosvjedovala i uputiila upozorenja Teheranu.
Teheran je u prethodna tri incidenta negirao da je odobrio takva lansiranja i zatražio od Ankare da pokrene zajedničku istragu o tom pitanju.
Tursko ministarstvo navodi da se poduzimaju sve potrebne mjere "odlučno i bez oklijevanja" protiv bilo kakve prijetnje usmjerene prema turskom teritoriju i zračnom prostoru.
HRANA objavila nove procjene poginulih u ratu
Najnoviji podaci pokazuju velik broj poginulih diljem Bliskog istoka, uz značajna odstupanja u procjenama za Iran.
U Iranu vlasti navode da je poginulo više od 1900 ljudi, dok organizacija HRANA procjenjuje znatno veći broj, najmanje 3486 poginulih.
Prema njihovim podacima, među njima je najmanje 1568 civila, uključujući 236 djece, zatim 1211 pripadnika vojske, dok je 707 smrtnih slučajeva zasad nerazvrstano.
U Izraelu je prijavljeno 19 poginulih, uključujući šest žrtava u sukobima s Hezbolahom na jugu Libanona.
U samom Libanonu poginulo je više od 1200 ljudi, dok je više od milijun stanovnika raseljeno zbog borbi između Izraela i Hezbolaha.
Istodobno, u državama Perzijskog zaljeva i na okupiranoj Zapadnoj obali zabilježeno je još oko dvadesetak poginulih.
Uništen je ‘mozak‘ američkih zračnih operacija, sumnja se da su u sve upleteni Rusi
Iranski napad na američku zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji rezultirao je uništenjem jednog od najvrjednijih zrakoplova u američkom arsenalu - E-3 Sentryja, poznatog kao AWACS.
Riječ je o sustavu koji analitičari opisuju kao ‘mozak‘ zračnih operacija, a njegov gubitak predstavlja ozbiljan udarac sposobnosti SAD-a da nadziru i kontroliraju bojište na Bliskom istoku
Opširnije pričitajte OVDJE.
Rubio odbio otkriti s kime pregovaraju pa otkrio: ‘U iranskom vodstvu su se pojavile pukotine‘
Američki državni tajnik Marco Rubio odbio je otkriti s kim Sjedinjene Države pregovaraju u Iranu, ali je poručio da su se unutar iranskog vodstva pojavile pukotine.
Govoreći za emisiju ‘Good Morning America‘, Rubio je komentirao izjavu Donalda Trumpa o pregovorima s ‘novim i razumnijim režimom‘, no nije želio iznositi detalje.
- Neću otkriti o kome je riječ jer bi ih to moglo dovesti u probleme s drugim skupinama unutar Irana, rekao je.
Dodao je kako postoje unutarnje podjele te da bi bilo pozitivno kada bi pojedini akteri u Iranu, nakon svega što se dogodilo, bili spremni krenuti u drugačijem smjeru.
Rubio je istaknuo i da osobe koje komuniciraju sa SAD-om ‘privatno govore neke od pravih stvari‘, ali da se njihove javne izjave ne poklapaju nužno s onim što govore iza zatvorenih vrata.
Na kraju je naglasio da će Washington tek vidjeti imaju li ti ljudi stvarnu moć:
- Testirat ćemo to i nadamo se da je riječ o akterima koji mogu provesti promjene.
Izraelci napali sveučilište povezano s Islamskom revolucionarnom gardom
Izraelske obrambene snage (objavile su da su posljednjih dana izvele napad na sveučilište Imam Hossein u Teheranu.
Prema njihovim navodima, na tom sveučilištu nalazila se infrastruktura Islamske revolucionarne garde, a ondje su se provodila istraživanja i razvoj naoružanja.
Ovo nije prvi takav napad, IDF je i 7. ožujka izvijestio da je gađao isti kampus.
Sveučilište je povezano s Islamskom revolucionarnom gardom i smatra se dijelom njihove vojne i istraživačke mreže.
Vatikan nikad žešće udario po Americi i Izraelu, odjeknula izjava moćnog kardinala: ‘Manipulacije!‘
- Zloupotreba i manipulacija Božjim imenom kako bi se opravdao ovaj i bilo koji drugi rat najteži je grijeh koji možemo počiniti u ovom trenutku. Moramo učiniti sve što možemo da ne ostavimo mjesta za ovaj pseudoreligijski jezik, koji ne govori o Bogu, nego o nama samima, poručio je, u neuobičajeno žestokom tonu, latinski patrijarh Jeruzalema, kardinal Pierbattista Pizzaballa američkom ministru obrane Peteu Hegsethu.
Opširnije pročitajte OVDJE.
UAE: Presreli smo 11 projektila i 27 dronova
Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su da su u posljednja 24 sata presreli 11 projektila i 27 dronova, priopćilo je ministarstvo obrane te zemlje.
Od početka rata, Emirati su presreli ukupno 1941 dron i 440 projektila. U napadima je dosad ozlijeđeno 178 osoba, dok je osam ljudi poginulo, navodi se u priopćenju.
Istodobno, obrambene snage Bahreina objavile su da su u posljednja 24 sata presrele osam projektila i sedam dronova, čime je ukupan broj presretnutih projektila narastao na 182, a dronova na 398.
Od početka sukoba Iran cilja susjedne zemlje u kojima je prisutna američka vojska, kao odgovor na američke i izraelske napade.
Egipatski predsjednik: ‘Molim vas, predsjedniče Trump, zaustavite rat‘
Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi izjavio je da je njegov američki kolega Donald Trump jedina osoba koja može zaustaviti rat.
- Kažem predsjedniku Trumpu: Nitko osim vas ne može zaustaviti rat u našoj regiji, u Zaljevu, rekao je Sisi na otvaranju energetskog skupa Egypes.
- Molim vas, gospodine predsjedniče, molim vas. Pomozite nam zaustaviti rat. Vi to možete, dodao je.
Iako Egipat nije izravno uključen u američko-izraelski rat protiv Irana, među zemljama je koje snažno osjećaju posljedice sukoba, uključujući rast cijena nafte i poremećaje u pomorskim rutama.
Vlada je u subotu uvela nove mjere štednje energije na razini cijele zemlje, uključujući ranije zatvaranje trgovina, restorana i kafića.
Trump: Ako ne postignemo dogovor s Iranom, uništit ćemo sve
Američki predsjednik Donald Trump oglasio se na svom profilu na Truth socialu i i ustvrdio da je u razgovorima s novim i razumnijim iranskim režimom ostvaren veliki napredak u razgovorima.
- Sjedinjene Američke Države vode ozbiljne razgovore s NOVIM, I RAZUMNIJIM, REŽIMOM kako bi okončale naše vojne operacije u Iranu. Ostvaren je velik napredak, ali ako iz bilo kojeg razloga uskoro ne bude postignut dogovor – a vjerojatno hoće – i ako Hormuški tjesnac odmah ne bude ‘otvoren za poslovanje‘, završit ćemo naš lijepi ‘boravak‘ u Iranu tako što ćemo uništiti i potpuno sravniti sa zemljom sve njihove elektrane, naftna polja i otok Harg (a moguće i sva postrojenja za desalinizaciju!), koja namjerno još nismo ‘dirali‘.
To će biti odmazda za naše brojne vojnike i druge koje je Iran ubio tijekom 47-godišnje ‘vladavine terora‘ starog režima.
Hvala na pažnji, napisao je.
Iran kaže da će njegov veleposlanik ostati u Bejrutu unatoč suprotnom nalogu Libanona
Iran je u ponedjeljak rekao da će njegov veleposlanik u Libanonu ostati na svojoj dužnosti, prkoseći time libanonskom ministarstvu vanjskih poslova koje ga je proglasilo nepoželjnom osobom te od njega zatražilo da napusti zemlju.
Dok u Libanonu traje rat između Hezbolaha i Izraela, status iranskog veleposlanika je postao središnja točka napetosti između proiranske milicije i libanonske vlade, koja uvelike kritizira Hezbolah jer je ušao u regionalni rat kako bi podržao Teheran i koja je pozvala na pregovore s Izraelom.
Libanonsko ministarstvo vanjskih poslova je prošlog tjedna reklo da je odlučilo povući akreditaciju veleposlaniku Mohamedu Rezi Šibaniju te je od njega zatražilo da napusti zemlju do 29. ožujka.
Ministarstvo je tada reklo da je Šibani prekršio diplomatsku konvenciju tako što je javno komentirao unutarnju politiku Libanona.
Predsjednik libanonskog parlamenta Nabih Beri, moćan šijitski političar i saveznik Hezbolaha, protivi se odluci ministarstva te je pozvao Šibanija da ostane, kazali su izvori upućeni u Berijevo razmišljanje.
Izrael tvrdi da se Iran ‘ruga‘ Libanonu
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagej je govoreći na tiskovnoj konferenciji rekao da će Šibani ostati u Bejrutu.
- S obzirom na rasprave koje su potaknule relevantne libanonske stranke i na postignute zaključke, iranski veleposlanik će nastaviti s radom u Bejrutu i još uvijek je tamo prisutan, poručio je Bagej.
Libansko ministarstvo vanjskih poslova se o tom pitanju nije očitovalo otkako je prošao rok te nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentarom.
Libanon je uvučen u rat na Bliskom istoku 2. ožujka kada je šijitski Hezbolah otvorio vatru protiv Izraela kako bi podržao Iran, a u posljedičnoj izraelskoj ofenzivi je u Libanonu ubijeno preko 1200 ljudi, a raseljeno više od milijun.
Libanonski premijer Navaf Salam, čija administracija nastoji mirno razoružati Hezbolah, kazala je da odluka skupine da napadne Izrael pokazuje bezobzirnost spram većine Libanonaca te je zabranila njeno oružano krilo.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar, koji je prošlog tjedna pohvalio odluku Libanona, u ponedjeljak je istaknuo da je rok prošao, a da iranski veleposlanik ‘pije svoju kavu u Bejrutu te se ruga ‘zemlji‘ domaćinu‘.
- Libanon je virtualna država koja je u praksi pod iranskom okupacijom, napisao je Saar na društvenoj platformi X.
Starmer: ‘Ovo nije naš rat, nećemo se uvući u njega‘
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da britanske trupe neće biti raspoređene u Iranu.
Na pitanje novinara hoće li razmatrati slanje vojnika u rat na Bliskom istoku, Starmer je rekao:
- Ovo nije naš rat i nećemo se u njega uvlačiti.
Dodao je i da Ujedinjeno Kraljevstvo poduzima obrambene mjere kako bi zaštitila britanske živote, interese i saveznike u regiji.
Starmer je naglasio da će Britanija nastaviti braniti svoje interese i raditi na ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, ali je ponovio:
- Nećemo biti uvučeni u ovaj rat.
Japan imenovao ministra za opskrbu
Japan je imenovao ministra zaduženog za osiguranje stabilne opskrbe ključnim materijalima povezanim sa situacijom na Bliskom istoku, izjavila je japanska premijerka.
Sanae Takaichi rekla je da vlada oslobađa zalihe nafte i goriva te koristi ‘diplomaciju resursa i energije‘ kako bi osigurala potrebe zemlje.
Uz energetsku krizu, kritični industrijski proizvodi povezani s naftom također su u nedostatku, dodala je.
Takaichi je priznala da postoje ‘pojedinačni slučajevi‘ u kojima gorivo nije stizalo do autobusa, trajekata i prijevozničkih tvrtki koje su ga najviše trebale.
Južna Koreja razmatra produljenje ograničenja vožnje
Južna Koreja razmatra proširenje ograničenja vožnje na širu javnost, nakon što je prošlog tjedna uvela obvezni petodnevni sustav rotacije vozila za javni sektor.
Ministar financija Koo Yun-cheol izjavio je jučer da bi vlada mogla proširiti ograničenja korištenja osobnih automobila izvan javnih institucija ako cijena nafte dosegne oko 120–130 dolara po barelu (trenutno je oko 115 dolara).
Ako se mjera proširi na sve građane, to bi bila prva nacionalna ograničenja vožnje u zemlji od Zaljevskog rata 1991. godine, vjerojatno zasnovana na rotaciji po brojevima registarskih pločica.
Najmanje dvije osobe ubijene u napadu na sirotište kod Teherana
Najmanje dvije osobe poginule su u napadu koji su izvele Sjedinjene Države i Izrael na sirotište zapadno od Teherana, priopćila je iranska agencija Fars News Agency.
Napad je pogodio novo izgrađeni kompleks za djecu u gradu Fardisu, oko 40 kilometara od Teherana, pri čemu je još pet osoba ozlijeđeno, javio je regionalni dužnosnik.
Brojne organizacije žestoko su osudile sve veći broj napada na obrazovne ustanove i stambena područja.
Prema državnoj agenciji Islamic Republic News Agency, samo u Iranu napadi su dosad ubili najmanje 230 djece, a više od 1800 djece je ranjeno.
Ujedinjeni narodi i međunarodne organizacije pozivaju na zaštitu civila i istraživanje okolnosti smrtonosnih napada na škole i druge civilne ciljeve.
Pogođena rafinerija u Haifi
Iranski državni mediji javljaju da su iranske rakete pogodile industrijsku zonu u sjevernom Izraelu.
Na izraelskoj televiziji i društvenim mrežama objavljene su snimke koje pokazuju dim koji se diže iz rafinerije nafte u Haifi, koja je već bila meta napada u sukobu.
Prema izvještaju izraelskih službi, spremnik goriva u rafineriji pogođen je krhotinama s presretnute rakete, prenosi Reuters.
Iranci opovrgnuli Trumpa: ‘Zahtjevi su nerazumni i nerealni‘
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei izjavio je da američki popis od 15 zahtjeva za zaustavljanje sukoba sadrži ‘uglavnom pretjerane, nerealne i nerazumne uvjete‘, čime je opovrgnuo ranije tvrdnje Donalda Trumpa da je Iran prihvatio većinu tih zahtjeva.
Baqaei je naglasio i da trenutačno nema izravnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država te da se poruke iz Washingtona prenose isključivo preko posrednika.
- Dosad nismo imali nikakve izravne pregovore sa SAD-om, rekao je na konferenciji za novinare, prema državnoj agenciji IRNA.
Dodao je i da Iran nije sudjelovao u nedavnim sastancima koje je organizirao Pakistan s regionalnim državama, istaknuvši da se radi o okviru koji Teheran nije prihvatio.
Pakistan je, podsjetimo, tijekom vikenda poručio da je spreman ugostiti i posredovati u razgovorima između SAD-a i Irana u narednim danima, nakon sastanka ministara vanjskih poslova više zemalja u Islamabadu.
Boroujerdi: ‘Novi sustav prolaska kroz tjesnac bit će brzo odobren‘
Iranski zastupnik Alaeddin Boroujerdi izjavio je da će novi parlamentarni plan vezan uz Hormuški tjesnac biti ‘odobren što je prije moguće‘.
Prema predloženom novom sustavu, nijedno plovilo ne bi moglo prolaziti kroz tjesnac bez dopuštenja Irana.
Boroujerdi je dodao i da Teheran razmatra uvođenje tranzitnih naknada za prolazak.
- S obzirom na to da održavanje sigurnosti i pružanje usluga brodovima koji prolaze kroz tjesnac imaju svoju cijenu, potrebno je uspostaviti okvir za naplatu tranzitnih pristojbi, poručio je.
Španjolska zatvorila zračni prostor za sve zrakoplove povezane s ratom u Iranu
Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor za zrakoplove povezane s ratom u Iranu.
Odluka uključuje i zabranu korištenja vojnih baza Rota i Morón, u kojima su stacionirane američke snage. Taj potez ranije je izazvao napetosti između španjolskog vodstva i Donalda Trumpa.
Kako navode mediji, zabrana se odnosi i na prelete, što znači da zrakoplovi povezani s ratom, primjerice američki vojni letovi iz Velike Britanije ili Francuske, više ne mogu koristiti španjolski zračni prostor.
Ova odluka prisiljava američke vojne zrakoplove da zaobilaze Španjolsku na putu prema Bliskom istoku.
- To je dio ranije donesene odluke španjolske vlade da ne sudjeluje niti doprinosi ratu koji je pokrenut jednostrano i protivno međunarodnom pravu, izjavio je ministar gospodarstva Carlos Cuerpo za radio Cadena Ser.
Španjolski premijer Pedro Sánchez jedan je od najglasnijih kritičara američkih i izraelskih napada na Iran, koje je nazvao nepromišljenima i nezakonitima.
Trump je, s druge strane, zaprijetio prekidom trgovinskih odnosa s Madridom zbog zabrane korištenja španjolskih baza.
Pogođena zračna baza u Iraku
U jutrošnjem iranskom raketnom napadu u ranim jutarnjim satima pogođena je zračna baza u Iraku, tvrdi iračko ministarstvo obrane. Navedeno je da je meta bila zračna baza Mohamad Alaa, koja se nalazi pored međunarodne zračne luke u Bagdadu.
Zrakoplov je uništen, ali nitko nije ozlijeđen, dodalo je ministarstvo.
Izrael ponovno napao Bejrut
Izraelska vojska tvrdi da je započela napade na infrastrukturu Hezbolaha u Bejrutu. Snimke od jutros prikazuju dim koji se diže iz južnih predgrađa libanonske prijestolnice.
IDF tvrdi da ciljaju ‘terorističku infrastrukturu‘ skupine koju podržava Iran, dok libanonski mediji potvrđuju novi val izraelskih napada na južni Bejrut.
Iranski političar: ‘Trebamo razmisliti o izlasku, zašto da prihvaćamo ograničenja?‘
Iranski političar Alaeddin Boroujerdi izjavio je da bi Teheran trebao razmotriti izlazak iz međunarodnog sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.
Njegove izjave, koje je prenijela državna televizija, dolaze u trenutku pojačanih napetosti i odražavaju stavove tvrdolinijaša u Iranu koji već dulje zagovaraju takav potez.
- Zašto bismo prihvaćali ograničenja? Ne težimo nuklearnom oružju, ali ne možemo poštovati pravila dok nas bombardiraju, poručio je.
Sporazum obvezuje potpisnice da ne razvijaju nuklearno oružje te da dopuste inspekcije IAEA-u radi nadzora nuklearnih programa.
Iran već godinama ograničava pristup inspektorima, a nakon američkih napada tijekom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata nije dopustio inspekcije na tri nuklearne lokacije.
Turska prijeti vojnom akcijom, upozoren je i Trump
Turska je upozorila SAD, Irak i kurdske snage da će pokrenuti vojnu akciju ako kurdske organizacije budu uključene u operacije protiv Irana.
Prema informacijama koje je Turska dobila na početku napada na Iran, Izrael je pokušavao pregovarati s Radničkom strankom Kurdistana (PKK) i njezinim iranskim krilom, PJAK-om, koje su u Ankari označene kao terorističke skupine. Riječ je o paravojnim i političkim organizacijama.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Iran potvrdio smrt zapovjednika mornarice
Iran je u potvrdio smrt zapovjednika mornarice Revolucionarne garde Alireze Tangsirija nakon teških ozljeda zadobivenih u izraelskom napadu, izvijestili su iranski mediji na temelju izjave garde.
Izraelski ministar obrane Israel Katz rekao je 26. ožujka:
- U preciznoj i smrtonosnoj operaciji, IDF je eliminirao zapovjednika mornarice IRGC-a, Tangsirija, zajedno s visokim dužnosnicima pomorskog zapovjedništva.
Trump: Novi iranski čelnici su vrlo razumni
Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je rekao da su se predstavnici SAD-a i Irana sastajali ‘izravno i neizravno‘ te da su novi iranski čelnici ‘vrlo razumni‘.
Njegove izjave uslijedile su nakon što je Pakistan, posrednik između Teherana i Washingtona, objavio da se priprema u narednim danima ugostiti ‘smislene pregovore‘ s ciljem okončanja mjesec dana dugog rata.
- Mislim da ćemo postići dogovor s njima, prilično sam siguran, ali moguće je i da nećemo, rekao je Trump novinarima u nedjelju navečer tijekom leta Air Force One prema Washingtonu.
Trump smatra da je SAD već postigao smjenu režima u Teheranu kad su u napadima ubijeni vrhovni vođa te zemlje Ali Hamenei i drugi visoki dužnosnici. Dvaput je ponovio da se njihovi zamjenici čine razumnima, piše Reuters.
Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar rekao je da su razgovori regionalnih ministara vanjskih poslova u nedjelju dotaknuli načine brzog okončanja rata te potencijalnih pregovora između SAD-a i Irana u Islamabadu.
- Pakistanu će biti čast u narednim danima ugostiti i omogućiti smislene razgovore između dviju strana radi postizanja sveobuhvatnog i trajnog rješenja aktualnog sukoba, rekao je. U ovom trenutku nije poznato jesu li SAD i Iran pristali sudjelovati.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf prethodno je optužio SAD za slanje poruka o mogućim pregovorima dok istodobno planira kopnenu invaziju. Teheran je spreman odgovoriti ako američki vojnici budu poslani, upozorio je.
- Sve dok Amerikanci žele kapitulaciju Irana, naš odgovor će biti da nikada nećemo prihvatiti poniženje, rekao je u obraćanju naciji.
Ranjeno šest izraelskih vojnika, 20 posto stanovništva Libanona raseljeno
Izraelska vojska objavila je da je šest njezinih vojnika ozlijeđeno u odvojenim incidentima u Libanonu. Dvojica su teško ranjena nakon što je na njih ispaljena protuoklopna raketa na jugu zemlje, dok su trojica vojnika ozlijeđena, od kojih jedan teže, nakon pada drona u njihovoj blizini. Još jedan vojnik ozlijeđen je u, kako navodi vojska, ‘operativnoj nesreći‘. Svi su prevezeni u bolnicu.
Novi izraelski napad na Libanon uslijedio je nakon što je proiranski Hezbolah raketirao sjever Izraela, što je bio odgovor na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe i gotovo svakodnevne izraelske napade.
Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, u izraelskim napadima dosad je poginulo više od 1000 ljudi. Izrael je također najavio da želi preuzeti kontrolu nad velikim dijelom juga Libanona u sklopu kopnene ofenzive protiv Hezbollaha.
Istodobno, humanitarna situacija u zemlji naglo se pogoršava. Prema podacima UNICEF-a, u samo tri tjedna raseljeno je oko 20 posto stanovništva Libanona, a svakodnevno oko 19.000 djece bježi iz svojih domova.
- Velik izazov je doći do djece, osobito na jugu Libanona, upozorio je predstavnik UNICEF-a Marcoluigi Corsi, ističući da su mnoge zajednice odsječene zbog razaranja infrastrukture.
Izraelski napadi uništili su više mostova preko rijeke Litani, kao i ključnu infrastrukturu poput bolnica, vodovodnih sustava i sanitarnih objekata, zbog čega je u nekim dijelovima zemlje prekinut pristup pitkoj vodi.
Humanitarne organizacije pokušavaju osigurati osnovnu pomoć, uključujući cijepljenje, medicinsku skrb i privremene obrazovne programe za djecu koja su više puta raseljavana i traumatizirana.
Izraelska vojska suspendirala bataljun nakon napada na novinare CNN-a
Izraelska vojska suspendirala je cijeli pričuvni bataljun nakon što su vojnici napali novinare američke televizije CNN na okupiranoj Zapadnoj obali.
Pričuvni bataljun, koji čine stotine pričuvnika koji su služili u ultraortodoksnom bataljunu Netzah Yehuda, bit će odmah povučen sa Zapadne obale i premješten na obuku do daljnjega.
- Bataljun će proći proces usmjeren na jačanje profesionalnih i etičkih temelja, priopćila je vojska u ponedjeljak na Telegramu.
CNN-ov tim dokumentirao je posljedice napada izraelskih doseljenika i uspostavljanje ilegalne ispostave kada su ih, prema riječima novinara, napali i pritvorili vojnici.
Dopisnik Jeremy Diamond napisao je na platformi X da su vojnici napali fotoreportera i zadržali novinarski tim.
Udruga stranih novinara (FPA) objavila je da su se novinari jasno identificirali, ali su vojnici više puta pokušali spriječiti snimanje.
Jedan vojnik navodno je CNN-ovog novinara primio za vrat, bacio na tlo i oštetio mu kameru. FPA je incident opisao kao izravan napad na slobodu tiska.
Izraelska vojska otvorila je istragu o incidentu. Suspenzija cijelog bataljuna namijenjena je odvraćanju drugih vojnika od sličnog ponašanja, navodi izraelski novinski portal ynet.
Vojnici iz jedinice navodno su izrazili šok zbog onoga što su nazvali kolektivnom kaznom. Takav bataljun obično se sastoji od nekoliko stotina vojnika.
Izrael je 1967. godine zauzeo Zapadnu obalu i Istočni Jeruzalem. Tamo sada živi oko 700.000 izraelskih doseljenika, uz tri milijuna Palestinaca. Palestinci tvrde da je taj teritorij njihova država, s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom.
Od početka rata u Gazi prije više od dvije godine, nasilje ekstremističkih doseljenika nad Palestincima znatno se povećalo. Izraelske sigurnosne snage više su puta suočene s optužbama da nisu odlučno djelovale protiv takvih incidenata ili su čak stale na stranu agresivnih doseljenika.
Potvrđena šuškanja da se ispod plesne dvorane u Bijeloj kući radi golemi kompleks
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da američka vojska planira izgraditi golemi kompleks ispod nove plesne dvorane koju gradi u Bijeloj kući.
- Vojska gradi ogroman kompleks ispod plesne dvorane... Plesna dvorana je u odnosu na ono što se gradi ispod - šupa, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Ako su informacije istinite, Trump je nadomak odobravanja operacije od najvećeg zamislivog vojnog rizika
Američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost vojne operacije čiji je cilj izvlačenje oko 450 kilograma uranija iz Irana, javlja Wall Street Journal.
To bi vjerojatno značilo da bi američke kopnene snage boravile unutar Irana nekoliko dana ili dulje, navodi WSJ pozivajući se na neimenovane sigurnosne dužnosnike.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Pomorci u Perzijskom zaljevu traže pomoć u jeku rata s Iranom
Telefonske linije za pomoć pomorcima preplavljene su porukama posada zapelih u Perzijskom zaljevu zbog rata na Bliskom istoku, koje očajnički traže repatrijaciju, odštetu i obnovu zaliha na brodu, piše France Presse.
"Pišem vam kako bih vas hitno obavijestio da se naš brod trenutačno suočava s kritičnom situacijom u pogledu zaliha i zdravstvenog stanja člana posade", stoji u e-mailu koji je pomorac 24. ožujka poslao timu za podršku Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).
U poruci upućenoj službi za pomoć dodaje se: "Potrebna je hitna dostava hrane, pitke vode i osnovnih potrepština za posadu."
ITF navodi da je primio više od tisuću e-mailova i poruka od pomoraca zapelih oko Hormuškog tjesnaca i šire u regiji otkako je rat protiv Irana eskalirao.
Rat je počeo 28. veljače američko-izraelskim napadima na Iran, koji je uzvratio napadima na Izrael i infrastrukturu zemalja u Zaljevu.
Bombardiranje
Neki su tražili pojašnjenje svojih prava tijekom plovidbe ratnom zonom, dok su drugi slali videozapise bombardiranja u neposrednoj blizini svojih brodova, tražeći pomoć federacije da napuste plovilo, prema dokumentima ITF-a u koje je AFP imao uvid.
"Situacija je izvanredna, vlada velika panika", rekao je za AFP Mohamed Arašedi, mrežni koordinator ITF-a za arapski svijet i Iran, zadužen za obradu zahtjeva pomoraca u regiji, opisujući stanje kao "uistinu šokantno".
"Primam pozive pomoraca u dva, tri sata ujutro. Zovu me čim dobiju pristup internetu", rekao je Arašedi u srijedu telefonski iz Španjolske. "Jedan me pomorac nazvao u panici govoreći: ‘Ovdje nas bombardiraju. Ne želimo umrijeti. Molim vas, gospodine, pomozite nam. Izvucite nas odavde‘."
Prema podacima UN-ove agencije za pomorstvo (IMO), oko 20.000 pomoraca trenutačno je zapelo u Zaljevu, a najmanje osam pomoraca ili lučkih radnika poginulo je u incidentima u regiji od 28. veljače. Sva je korespondencija podijeljena s AFP-om uz uvjet anonimnosti jer linija za pomoć jamči povjerljivost.
Prava u ratnoj zoni
Međunarodni pregovarački forum (IBF), globalno tijelo za radne odnose u pomorstvu, proglasio je to područje ratnom zonom. To pomorcima obično daje iznimna prava, uključujući repatrijaciju o trošku tvrtke i dvostruku plaću za one koji rade na brodovima obuhvaćenim IBF ugovorima — što je oko 15.000 plovila diljem svijeta.
Unatoč tome, mnogi pomorci — osobito na brodovima bez takvih ugovora — prijavljuju poteškoće s povratkom kući. U e-mailu poslanom ITF-u 18. ožujka, jedan pomorac navodi da operater broda ignorira zahtjeve posade za odlaskom, tvrdeći da nema letova iz Iraka i odbijajući alternativne rute.
"Prisiljavaju nas da nastavimo radnje s teretom i pretovare s broda na brod čak i kada izrazimo zabrinutost za sigurnost u području koje nalikuje ratnoj zoni. Drže nas u položaju bez opcija", stoji u e-mailu.
Međunarodna mreža za dobrobit i pomoć pomorcima (ISWAN), još jedna organizacija s linijom za pomoć, priopćila je u srijedu da je od početka rata zabilježila "porast poziva i poruka od 15 do 20 posto", pri čemu se trećina odnosi na probleme s repatrijacijom.
16 dolara dnevno
Drugi veliki razlog za nezadovoljstvo pomoraca su plaće. "Oko 50 posto e-mailova koje primamo tiče se plaća", rekao je Lucian Craciun, član ITF-ova tima u Londonu. Dodao je da mnogi pomorci odlučuju ostati na brodu unatoč opasnim uvjetima jer si ne mogu priuštiti odlazak.
U jednom e-mailu pomorac pita hoće li mu dnevnica porasti sa 16 na 32 dolara zbog boravka u ratnoj zoni. ITF ističe da tako niske plaće ukazuju na to da brodovlasnici nemaju radne ugovore koji osiguravaju pristojna primanja.
Pomorci bez takvih ugovora posebno su ugroženi jer njihovi ugovori često ne pokrivaju rad u ratnim zonama, a vlasnici obično ne odgovaraju na upite organizacija poput ITF-a. U takvim slučajevima ITF se obraća državama zastave ili lučkim vlastima države u kojoj se brod nalazi. Arašedi je napomenuo da su mnogi takvi slučajevi u Zaljevu i dalje neriješeni.
Azijske burze oštro pale na početku tjedna
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, a cijene nafte porasle, jer je kriza na Bliskom istoku ušla u peti tjedan, a pritom prijeti rizik od daljnje eskalacije rata SAD-a i Izraela protiv Irana.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7.00 sati u minusu 1,2 posto.
Pritom su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Indiji, Južnoj Koreji i Japanu pale između 0,7 i 3,2 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle.
Azijski se ulagači povlače iz rizičnijih investicija jer nisu sigurni kako će se dalje razvijati kriza na Bliskom istoku.
S jedne strane, u Pakistanu se priprema “teren” za razgovore između SAD-a i Irana o okončanju rata, koji je ušao u peti tjedan, dok s druge strane predsjednik SAD-a Donald Trump poručuje da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte.
U međuvremenu, jemenski Huti, povezani s Iranom, pokrenuli su svoje prve napade na Izrael od početka sukoba.
"Iranska kontrola nad Hormuškim tjesnacem, sposobnost poremećaja globalnih tržišta energije i hrane te održivi raketni i dronski kapaciteti daju mu malo poticaja za popustljivost, a to pritišće SAD na eskalaciju sukoba", kaže Madison Cartwright, analitičarka u Commonwealth Bank of Australia.
Cijene nafte porasle
A nakon velikih oscilacija cijena nafte prošloga tjedna, pri čemu su na tjednoj razini tek blago porasle, novi je tjedan počeo značajnijim rastom cijena.
Jutros je na londonskom tržištu cijena barela porasla 2,56 posto, na 115,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,74 posto, na 101,35 dolara.
Ako cijene nafte ostanu povišene još dulje vrijeme, to bi, upozoravaju analitičari, potaknulo rast inflacije i natjeralo središnje banke na povećanje kamatnih stopa. A to bi usporilo rast gospodarstava.
Dolar blago oslabio
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, nakon što je prošloga tjedna porasla 0,7 posto.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 100,09 bodova, dok je u petak navečer iznosio 100,19 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 160,30 na 159,75 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1515 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,1510 dolara.
Unatoč današnjem padu, dolarov indeks na putu je dobitka u ožujku od oko 2,5 posto.
U raketnom napadu ubijen pripadnik UN‑ove mirovne misije u Libanonu
Mirovna misija Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL) priopćila je u ponedjeljak da je jedan njezin pripadnik poginuo u eksploziji projektila na položaju u južnom Libanonu u nedjelju.
Drugi je pripadnik teško ranjen, stoji u priopćenju objavljenom rano u ponedjeljak.
"Ne znamo podrijetlo projektila. Pokrenuli smo istragu kako bismo ustanovili sve činjenice", dodaju iz UNIFIL‑a.
Eksplozija se dogodila na UNIFIL‑ovu položaju u blizini sela Adchit al-Qusayr na jugu Libanona, nedaleko od granice s Izraelom. Na tom se području izraelska vojska već gotovo mjesec dana bori s Hezbolahom.
UN‑ova misija proteklih se godina nekoliko puta našla na nišanu obiju strana, podsjeća Reuters.
Početkom ožujka oružane snage Gane objavile su da je sjedište ganskog mirovnog bataljuna Ujedinjenih naroda u Libanonu pogođeno raketnim napadima u kojima su teško ozlijeđena dva vojnika.
Izraelska vojska naknadno je priznala da su projektili ispaljeni iz njezina tenka toga dana pogodili UN‑ov položaj u južnom Libanonu, ozrijedivši ganske pripadnike mirovne misije.
Prema navodima izraelske vojske, njezini su pripadnici odgovarali na protutenkovski projektil Hezbolaha, koji je ozlijedio dva izraelska vojnika.
"Još jednom pozivamo sve dionike da ispunjavaju svoje obveze prema međunarodnom pravu i da u svakom trenutku osiguravaju sigurnost i zaštitu UN‑ova osoblja i imovine, uključujući suzdržavanje od akcija koje bi mogle u opasnost dovesti pripadnike mirovne misije", objavio je UNIFIL.
Libanon je uvučen u rat na Bliskom istoku kad je Hezbolah ispalio rakete na Izrael 2. ožujka, iskazujući solidarnost s Teheranom, dva dana nakon što su Izrael i SAD napali Iran. Napad Hezbolaha bio je okidač za novu izraelsku ofenzivu protiv te skupine, napominje Reuters.
Hrvatski pripadnik mirovne misije evakuiran je iz Libanona 12. ožujka u sklopu operacije izvlačenja njemačkih vojnika koju je pokrenula SR Njemačka, izvijestili su tada iz Ministarstva obrane.
Trump: ‘Iran je pristao na većinu od 15 zahtjeva‘
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u nedjelju kako je Iran pristao na “većinu” od 15 zahtjeva koje su Sjedinjene Države, posredstvom Pakistana, uputile s ciljem okončanja rata.
Upitan je li Teheran odgovorio na te točke, Trump je novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One rekao: “Na većinu točaka. A zašto i ne bi?”
“Uglavnom se slažu s našim planom. Tražili smo 15 stvari, a vjerojatno ćemo dodati još nekoliko zahtjeva”, nastavio je.
Predsjednik je također ustvrdio kako je Iran Sjedinjenim Državama ustupio naftu koja će, kako kaže, biti isporučena već sutra – “kao dokaz da su ozbiljni”.
“Da pokažu koliko su ozbiljni, dali su nam sve te tankere. Prije četiri dana spomenuo sam ‘poklon’ – rekao sam da sam ga dobio, ali nisam bio siguran mogu li otkriti o čemu se radi. Riječ je o osam plus dva, ukupno deset golemih pošiljki nafte. A danas su nam dali još jedan ‘poklon’ – 20 brodskih pošiljki nafte koje kreću prema nama već sutra”, rekao je Trump.
“Imamo vrlo dobre sastanke, i izravne i neizravne, i mislim da dolazimo do niza vrlo važnih točaka”, zaključio je.
FT: Trump kaže da želi iransku naftu, signalizira invaziju na Harg
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u intervjuu za Financial Times (FT) objavljenom u nedjelju da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte, prenose Reuters i BBC.
"Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: ‘Zašto to radite?‘. Ali to su glupi ljudi", rekao je američki predsjednik za FT.
Taj bi potez mogao značiti zauzimanje Harga, signalizirao je Trump.
"Možda ćemo zauzeti otok Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija", kazao je Trump u intervjuu, istaknuvši da bi zauzimanje značilo i dugoročniji ostanak američkih snaga na otoku, prenosi BBC.
Na pitanje o iranskim obrambenim snagama na otoku, američki predsjednik izjavio je da misli da "nemaju nikakvu obranu".
"Mogli bismo ga (Harg) zauzeti vrlo lako", kazao je Trump.
Predsjednikovi komentari uslijedili su nakon što je još 3.500 američkih vojnika pristiglo na Bliski istok, dok rastu strahovanja da bi daljnja eskalacija mogla američke snage izložiti iranskim napadima.
Trump je dodao da neizravni pregovori između SAD-a i Irana preko pakistanskih "izaslanika" dobro napreduju, ali odbio je komentirati je li skoro primirje moguće.
"Dogovor bi mogao biti postignut prilično brzo", rekao je američki predsjednik u intervjuu, prema izvješću BBC-a.
Već sredinom ožujka američke snage izvele su veliki ciljani napad na Harg, pogodivši više od 90 iranskih vojnih meta, izvijestilo je tada Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM).
Otok je od Hormuškog tjesnaca udaljen oko 500 kilometara prema sjeverozapadu, a na njemu je smješten najveći iranski naftni terminal preko kojeg Teheran izvozi 90 posto svoje nafte.
Trump: ‘Promijenili smo režim u Iranu‘
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u nedjelju da je tijekom rata u Iranu već došlo do – kako kaže – “promjene režima”.
“Ako bolje pogledate, režim se već promijenio. Onaj prvi je desetkovan, uništen – svi su mrtvi”, rekao je pred novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One.
“Režim koji je uslijedio nakon toga uglavnom je mrtav, a ovaj treći čine ljudi koje nitko od nas prije nije susreo. To je potpuno nova skupina. Dakle, ja bih to nazvao promjenom režima i, iskreno – pokazali su se vrlo razumnima”, dodao je.
Novi skok cijena nafte
Cijene nafte porasle su u nedjelju nakon što je Teheran uputio oštro upozorenje koje se odnosi na moguću američku kopnenu invaziju.
Brent, globalna referentna nafta, skočila je za 2,47 posto, na 107,92 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta porasla za 2,94 posto, dosegnuvši 102,57 dolara.
Kako piše CNN, rat je izazvao najveći poremećaj u opskrbi naftom u modernoj povijesti, ponajprije zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca – ključne arterije kroz koju prolazi oko 20 posto svjetskih naftnih tokova. Istodobno, napadi na naftna i plinska postrojenja dodatno su pogurali cijene energenata prema gore.
Na tržištima kapitala također je zavladala nervoza. Terminski ugovori na američke burzovne indekse pali su u nedjelju – Dow Jones futures oslabio je za 0,53 posto, odnosno 241 bod, S&P 500 za 0,46 posto, a Nasdaq za 0,48 posto. Od početka rata, prije pet tjedana, cijena Brenta porasla je za više od 50 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....