Diljem Europe i svijeta u usponu je novi val zaraze koronavirusom, no Hrvatska se od prosjeka većine zapadnih zemalja razlikuje u dvije ključne statistike - broju umrlih i postotku cijepljenih. U posljednja 24 sata preminulo je čak 50 osoba od posljedica zaraze koronavirusom, a od početka izbijanja epidemije potvrđeno je čak 9655 smrti od virusa SARS-CoV-2.
Dok je prema objedinjenim globalnim podacima Sveučilišta Johns Hopkins hrvatska krivulja umrlih u stalnom porastu u najnovijem valu, u drugim državama, poput Austrije ili Italije, ona stoji relativno ravna.
U Italiji, u kojoj živi gotovo 60 milijuna ljudi, sedmodnevni prosjek umrlih od korone je 47 dnevno. U Hrvatskoj, gdje vjerojatno živi manje od četiri milijuna, sedmodnevni prosjek je 45 dnevno, a i on se temelji na jučerašnjim podacima koje će današnje brojke dodatno podići.
U Italiji je cijepljeno čak 72 posto ukupnog stanovništva, dok je u Hrvatskoj ta brojka tek na 45 posto. Manje od polovice Hrvata primilo je barem jednu dozu cjepiva, dok je u Italiji ta brojka već na 78 posto.
U Austriji, u zemlji s gotovo devet milijuna ljudi, cijepljeno je 64 posto ukupnog stanovništva, a sedmodnevni prosjek umrlih je 25 dnevno. U Belgiji, gdje živi 11,5 milijuna ljudi, sedmodnevni prosjek umrlih je 29, s time da jučer nitko nije preminuo od korone u toj zemlji. Belgija je dosad cijepila 75 posto svojeg stanovništva.
Hrvatska je, prema statistici koju prati Worldometar, trenutačno 16. država na svijetu po broju umrlih na milijun stanovnika - čak 2372 - no nije najgora ni u Europi, pa čak ni u EU. Što više gledamo na istok, nalazimo europske države koje su prošle i gore, poput Slovačke s 2447 umrlih na milijun stanovnika, Rumunjske s 2701, Češke s 2909, Mađarske s 3284, Crne Gore s 3453, Sjeverne Makedonije s 3483, Bosne i Hercegovine s 3684 te europskog rekordera Bugarske s 3716.
Bugarska je istodobno i druga najgora na svijetu, iza Perua, u kojem je umrlo 5968 ljudi po svakom od gotovo 33 milijuna stanovnika te države. Bugarska je, pritom, cijepila tek 20 posto svojeg stanovništva, Bosna 24, Makedonija 38, Crna Gora 40, Mađarska 59, Češka 57, a Rumunjska 30 posto.
Najnoviji val tako se pokazao posebno smrtonosan u državama u kojima su stanovnici slabo cijepljeni, a većina hospitaliziranih i umrlih su necijepljene osobe. U Rumunjskoj, državi s 19 milijuna stanovnika, jučer je sedmodnevni prosjek umrlih bio čak 429 - dvostruko veći od Hrvatske ako uzmemo u obzir broj stanovnika.
U Bosni i Hercegovini, državi s 3,2 milijuna ljudi, sedmodnevni prosjek umrlih bio je 33, dok je u Bugarskoj, u kojoj živi 6,9 milijuna ljudi, u proteklih sedam dana u prosjeku umiralo 157 ljudi svaki dan.
U Francuskoj, koja je već podijelila 3,4 milijuna treće doze cjepiva najugroženijim skupinama, sedmodnevne brojke bolje su čak i od Italije, iako je u potpunosti cijepljeno tek 69 posto stanovništva. U proteklih tjedan dana u Francuskoj je umiralo 37 ljudi dnevno u prosjeku.
Propusnice su u Francuskoj potrebne kako bi se ulazilo u restorane, zrakoplove, regionalne vlakove te na sva događanja na kojima je više od 50 ljudi, a francuska vlada iskoristila je ograničenja kao poticaj građanima da se cijepe u što većem broju. Predsjednik Emmanuel Macron najavio je ovaj vikend da će treća doza cjepiva biti nužna kako bi se produljila valjanost covid-propusnica nakon 15. prosinca ove godine.
U Hrvatskoj je od 30. rujna ove godine produljeno trajanje svih covid-potvrda na 365 dana od datuma posljednjeg cijepljenja, a uzimanje treće i booster doze cjepiva može dodatno produljiti trajanje potvrde na još 365 dana od posljednjeg cijepljenja.