Predsjednik Vladimir Putin osvojio je rekordnih 88 posto glasova na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Rusiji, pokazale su izlazne ankete i prvi službeni rezultati, čime je učvrstio svoju vlast, iako su tisuće protivnika organizirale simbolične podnevne prosvjede na biračkim mjestima.
Prvi rezultati pokazuju da je Putin, koji je došao na vlast 1999., lako osvojio novi šestogodišnji mandat koji bi mu omogućio da prestigne Josifa Staljina i postane ruski čelnik s najdužim stažem u više od 200 godina.
Putin je osvojio 87,8 posto glasova, što je najviši rezultat ikad u postsovjetskoj povijesti Rusije, pokazala je izlazna anketa FOM-a. Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) također je objavio da je Putin osvojio više od 87 posto. Prvi službeni rezultati pokazali su da su ankete točne.
Izbori se održavaju nešto više od dvije godine otkako je Putin pokrenuo najsmrtonosniji europski sukob od Drugog svjetskog rata naredivši invaziju na Ukrajinu. On to opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju".
Rat je obilježio trodnevne izbore - Ukrajina je u više navrata napadala rafinerije nafte u Rusiji, granatirala ruske regije i pokušavala probiti ruske granice posredničkim snagama - potez koji je Putin rekao da neće ostati nekažnjen.
Dok Putinov reizbor nije dvojben s obzirom na njegovu kontrolu nad Rusijom i nepostojanje bilo kakvih pravih izazivača, bivši KGB-ov špijun želio je pokazati da ima ogromnu potporu Rusa. Nekoliko sati prije zatvaranja birališta, odaziv u cijeloj zemlji premašio je razinu iz 2018. od 67,5 posto.
Pristaše najistaknutijeg Putinovog protivnika Alekseja Navaljnog, koji je prošloga mjeseca umro u zatvoru na Arktiku, pozvale su Ruse da izađu na prosvjed "U podne protiv Putina" kako bi pokazali svoje neslaganje protiv vođe kojeg smatraju korumpiranim autokratom.
Nije bilo neovisnih podataka o tome koliko je od 114 milijuna ruskih birača sudjelovalo u oporbenim prosvjedima, usred iznimno strogih mjera osiguranja u koje su uključeni deseci tisuća policajaca i sigurnosnih službenika.
Novinari Reutersa zabilježili su u podne povećan protok birača, posebno mlađih ljudi, na biralištima u Moskvi, Sankt Peterburgu i Ekaterinburgu, u redovima od nekoliko stotina ljudi, pa čak i tisuća. Neki su rekli da prosvjeduju, premda nije bilo vanjskih znakova koji bi ih razlikovali od običnih glasača.
Kako je podne stiglo diljem Azije i Europe, stotine ljudi okupile su se na glasačkim mjestima u ruskim diplomatskim misijama. Navaljnijeva udovica Julija pojavila se u ruskom veleposlanstvu u Berlinu uz klice i povike "Julija, Julija". Pristaše Navaljnog u egzilu emitirali su na YouTubeu snimke prosvjeda u Rusiji i inozemstvu.
"Pokazali smo sebi, cijeloj Rusiji i cijelom svijetu da Putin nije Rusija, da je Putin uzurpirao vlast u Rusiji. Naša pobjeda je što smo mi ljudi pobijedili strah, pobijedili smo samoću - mnogi su vidjeli da nisu sami", rekao je Ruslan Šavedinov iz Zaklade za borbu protiv korupcije Navaljnog.
Leonid Volkov, suradnik Navaljnog u egzilu, koji je prošloga tjedna napadnut čekićem u Vilniusu, procjenjuje da su stotine tisuća ljudi prosvjedovale na biračkim mjestima u Moskvi, Sankt Peterburgu, Ekaterinburgu i drugim gradovima. Najmanje 74 osobe uhićene su u nedjelju diljem Rusije, prema OVD-Info, skupini koja prati gušenje neistomišljenika.
Tijekom prethodna dva dana bilo je mjestimičnih incidenata kad su neki Rusi palili glasačke kabine ili sipali zelenu boju u glasačke kutije. Ruski dužnosnici nazivali su ih ološem i izdajicama. Protivnici su objavili neke fotografije glasačkih listića na kojima su slogani vrijeđali Putina.
Ali smrt Navaljnog ostavila je oporbu bez svog najistaknutijeg vođe, a druge glavne oporbene figure su u inozemstvu, u zatvoru ili mrtve.
Zapad Putina predstavlja autokratom i ubojicom. Američki predsjednik Joe Biden prošloga mjeseca nazvao ga je "ludim kučkinim sinom". Međunarodni kazneni sud u Haagu optužio ga je za navodni ratni zločin otmice ukrajinske djece, što Kremlj negira.
Putin smatra da je rat dio stoljetne bitke sa zapadom, za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon Hladnog rata zadiranjem u sferu utjecaja Moskve. Također kaže da je zapad angažiran u hibridnom ratu protiv Rusije te da zapadne obavještajne službe i Ukrajina pokušavaju poremetiti izbore.
Glasovanje je održano i na Krimu, koji je Moskva oduzela Ukrajini 2014., te u četiri druge ukrajinske regije koje djelomično kontrolira i na koje polaže pravo od 2022. Kijev izbore na okupiranom teritoriju smatra nezakonitima i nevažećima.