SAMO ĆE BITI GORE

Uznemirujuće upozorenje: ‘Era globalnog zatopljenja je završila. Stigla je era globalnog vrenja‘

Porast globalne topline očituje se u ekstremnim vremenskim prilikama diljem svijeta

Prizori iz Grčke i Italije

 Profimedia

Iako je preostalo još nekoliko dana do kraja mjeseca, znanstvenici su već proglasili srpanj najtoplijim u povijesti mjerenja. Da stvar bude još gora, ovo je vjerojatno najhladnije ljeto u ostatku našeg života.

"Era globalnog zatopljenja je završila. Stigla je era globalnog vrenja." Tim je, nimalo utješnim, riječima glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres počeo svoj govor u New Yorku. Osvrćući se na najnovije podatke iz Europske unije i Svjetske meteorološke organizacije, koji pokazuju da će srpanj biti najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja, Guterres je komentirao da su ekstremne vrućine, koje trenutačno prijete životu stotina milijuna ljudi diljem svijeta, tek početak klimatskih promjena.

image

Požari u Grčkoj

Angelos Tzortzinis/Afp

Služba za klimatske promjene EU Copernicus otkrila je da je srednja globalna temperatura Zemlje do 23. srpnja iznosila 16,95 Celzijevih stupnjeva, što je znanstvenicima bilo dovoljno podataka da proglase rekord prije kraja mjeseca. Analiza klimatologa Karstena Hausteina pri Sveučilištu u Leipzigu prva je potvrdila novi rekord, pokazujući da je srpanj 2023. bio najtopliji u posljednjih 120.000 godina. "Naša analiza već pokazuje da će srpanj 2023., koji traje još nekoliko dana, biti najtopliji mjesec dosad. Dakle, ne samo najtopliji srpanj, nego najtopliji mjesec otkako se provode mjerenja", izjavio je Haustein. Procjenjuje se da je temperatura u ovom mjesecu porasla otprilike stupanj i pol u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

image

Požari u Italiji

Vincenzo Circosta/Afp/Profimedia/Vincenzo Circosta/afp/profimedia

Porast globalne topline očituje se u ekstremnim vremenskim prilikama diljem svijeta. Južna Europa, sjeverna Afrika i Azija suočavaju se s nemilosrdnim toplinskim valovima od kasnog proljeća, a na jugu SAD-a temperature tjednima redovito prelaze 37 Celzijevih stupnjeva. Šumski požari posljednja dva tjedna haraju Sredozemljem. U devet mediteranskih zemalja devastirajući su požari usmrtili više od 40 ljudi. Intenzitet požara u Grčkoj se nakon deset dana konačno počeo smanjivati, ali su vatrogasci i dalje u pripravnosti jer se tijekom vikenda predviđaju jaki vjetrovi koji bi mogli ponovno razbuktati vatru. Osim kuća i tvornica, požar je zahvatio i skladište oružja u Grčkoj, što je izazvalo snažne eksplozije i natjeralo ljude na evakuaciju. Kanada također pokušava obuzdati više od 1000 šumskih požara, dvostruko više nego prije četiri tjedna, koji su već uništili područje upola manje od Ujedinjenog Kraljevstva. Ekstremna vrućina uzrokuje i intenzivne padaline koje su dovele do smrtonosnih poplava u Kini, Južnoj Koreji, Brazilu i na sjeveroistoku SAD-a.

image

Požari u Grčkoj

Angelos Tzortzinis/Afp

Toplinski valovi poznati su kao "tihi ubojice" i najsmrtonosniji su od svih klimatskih katastrofa. Samo u Europi je prošle godine od posljedica ekstremnih vrućina umrlo gotovo 62.000 ljudi, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Nature Medicine. Italija je najteže pogođena zemlja s oko 18.000 umrlih, a slijede Španjolska s nešto više od 11.000 i Njemačka s oko 8000. Promjene u klimi najviše pogađaju najranjivije skupine u društvu - starije osobe i beskućnike. Istraživači su također otkrili da je ekstremna vrućina naudila više ženama nego muškarcima. Od 61.672 analiziranih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, stopa smrtnosti povezana s vrućinom bila je 63 posto viša kod žena nego kod muškaraca. Smrtnost povezana s vrućinom za osobe starije od 65 godina porasla je za oko dvije trećine u posljednjih 20 godina.

image

Prizori iz Grčke

Spyros Bakalis/Afp/Profimedia/Spyros Bakalis/afp/profimedia

UN vjeruje da je još uvijek moguće ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijske razine, ali samo uz brzo i globalno smanjenje emisija stakleničkih plinova. "Tvrtke koje se bave fosilnim gorivima moraju zacrtati svoj korak prema čistoj energiji, s detaljnim planovima prelaska. Nema više greenwashinga. Nema više obmane", poručio je Guterres.

Osim rigoroznog plana za smanjenje emisije stakleničkih plinova, Guterres je pozvao razvijene zemlje da ispune obveze o pružanju 100 milijardi dolara godišnje klimatske potpore zemljama u razvoju te da globalni financijski sustav bude "agresivniji" u borbi protiv klimatskih promjena.

image

Joe Biden o klimatskim promjenama

Mandel Ngan/Afp/Profimedia/Mandel Ngan/afp/profimedia

No, čak i dok znanstvenici oglašavaju uzbunu, korporacije se uglavnom oglušuju na apele. Globalna industrija fosilnih goriva više je nego udvostručila svoju dobit, na 4000 milijardi dolara, u 2022., ali malo je tog novca iskorišteno za prelazak s nafte i plina na čistu energiju. Ni na političkoj razini nije ništa bolje. U SAD-u je američki predsjednik Joe Biden najavio mjere za borbu protiv "egzistencijalne prijetnje", kako je opisao visoke temperature uzrokovane klimatskim promjenama. Međutim, istodobno američka administracija odobrava projekte za proširenje Port Arthura u Teksasu, LNG terminala koji povećava koncentraciju stakleničkih plinova i pridonosi klimatskim promjenama. Na međunarodnoj razini također nema pretjeranog napretka. Prošlotjedni sastanak ministara energetike G20 završio je neuspjehom u postizanju konsenzusa o smanjenju fosilnih goriva i odustajanju od obveza dogovorenih prošle godine. Brojne vlade i dalje daju prioritet industriji nafte i plina, umjesto obnovljivih izvora energije.

image

Turisti u Dubrovniku traže osvježenje

Bozo Radic/Cropix

Za to vrijeme posljedice klimatskih promjena na okoliš postaju sve ozbiljnije. Trenutačni požari u Grčkoj proizveli su količinu emisija ugljika jednaku količini koju oko 220.000 automobila proizvede u godinu dana. Šumski požari utjecali su na kvalitetu zraka u široj mediteranskoj regiji i pridonijeli gubitku bioraznolikosti. Šume bi uskoro mogle pogoršati globalno zatopljenje, umjesto da ga ublaže, jer kako stare, gube sposobnost upijanja plinova koji zagrijavaju planet. Izvješće američkog Ministarstva poljoprivrede predviđa da će sposobnost šuma u SAD-u da apsorbiraju ugljik početi padati nakon 2025. i da bi šume mogle emitirati do 100 milijuna metričkih tona emisija ugljika godišnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. travanj 2024 19:47