Vatikan poslao odbijenicu Donaldu Trumpu!

Kardinal državni tajnik Pietro Parolin objavio je u srijedu da Sveta Stolica neće sudjelovati u radu Trumpova Odbora za mir. Trump je u četvrtak predsjedao prvim sastankom Odbora za mir koji se bavio samo mirovnim procesom u pojasu Gaze, a izvori Bijele kuće najavili su dolazak predstavnika oko 45 zemalja, više nego članica koje se procjenjuju na 30.

Hrvatska promatra zbog mira u Gazi

Hrvatska je sudjelovala, kako su Jutarnji izvijestili iz Vlade, u statusu promatrača. Predstavlja nas Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, što je niska razina zastupljenosti, a, kako tumače sa Zrinjevca, “odražava zainteresiranost Republike Hrvatske za američke i međunarodne napore usmjerene na obnovu te očuvanje mira i stabilnosti u Gazi”.

Mađarski premijer Viktor Orbán još je 7. veljače slavodobitno izjavio da je pozvan na sastanak. Potvrđeno je da, osim Hrvatske, u statusu promatrača sudjeluju Rumunjska i Italija, zbog čega se premijerka Giorgia Meloni našla pod udarom opozicije. Dubravka Šuica, povjerenica za Mediteran, predstavljala je Europsku komisiju u statusu promatrača.

Vatikan nije jedina europska država koja je odbila sudjelovanje u Odboru – i Hrvatska je u toj skupini – ali težinu odluci daje objava dan prije prvog skupa tog tijela i prvi Amerikanac u povijesti na čelu Katoličke crkve, Robert Francis Prevost, papa Lav XIV. Neće američki predsjednik zbog toga biti nesretan jer odnosi dvaju Amerikanaca na čelu dviju suverenih država daleko su od srdačnih. Ali sve veće tenzije u odnosima Trumpa i Katoličke crkve u SAD-u mogle bi utjecati na hispanoameričko biračko tijelo na izborima za Kongres na polovici mandata u studenom.

Odbor i dalje jednostranim čini sudjelovanje Izraela – zastupa ga ministar vanjskih poslova Gideon Saar – i nesudjelovanje palestinskih predstavnika, zbog čega su se odazvale brojne zemlje Zaljeva i druge islamske zemlje: Egipat, Indonezija, Pakistan, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija.

Glavne prepreke novim fazama mirovnog sporazuma za pojas Gaze prije svega su razoružanje palestinskog militantnog pokreta Hamas, koji se tomu opire jer Izrael traži da im se oduzme i osobno naoružanje; premijer Benjamin Netanyahu rekao je da se “teško oružje, koje nanosi najviše štete, zove AK-47 (kalašnjikov)”. S tim je izravno povezana tema formiranja međunarodnih snaga koje bi preuzele skrb za sigurnost u tom dijelu Palestinske samouprave. Indonezija je najavila da je 1000 vojnika spremnih rasporediti se u Gazi početkom travnja, a ukupno nudi osam tisuća do lipnja. Riječ je o najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji koja nastoji ojačati utjecaj na Bliskom istoku i najavila da bi formiranje palestinske države otvorilo vrata normalizaciji odnosa s Izraelom. Važna tema pitanje je obnove Gaze, a Trump je, po svom običaju, bez argumentacije, još u nedjelju objavio da će članice na sastanku najaviti pet milijardi dolara za rekonstrukciju enklave koju je razorila izraelska vojska. Očekuje se i rasprava o dotoku humanitarne pomoći stanovništvu enklave te palestinskog tehnokratskog odbora koji bi trebao upravljati Gazom, a nije zastupljen u Odboru.

Sastanak se održava u Američkom institutu za mir, instituciji koja se niz godina bavila rješavanjem sukoba. A onda je došao Trump, otpustio većinu zaposlenika i na ulazu urezao svoje ime.

Osobit interes izaziva poslovnik prvog sastanka koji postavlja pitanje je li stvarno itko trebao doći. Kako je doznao CNN, Trump planira skup voditi kao sastanak svog kabineta definirajući tako svoj primat u tom tijelu. Sudionici sastanka imat će između 90 sekundi i dvije minute da kažu što misle, a Trump će odlučiti želi li i od koga čuti išta više. Uz Trumpa sjedit će stalni likovi, pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner, ali i skaredni bivši britanski premijer Tony Blair, a Bugarin Nikolaj Mladenov nastupa kao visoki predstavnik, časnik za vezu Odbora i Palestinskog odbora. Svi će oni pričati.

Očekivanja su niska, iako će Trump susret proglasiti vjerojatno najvećim uspjehom u povijesti. Interes promatrača fokusirat će se na mehanizme djelovanja Odbora koji, u Trumpovoj viziji, treba postati tijelo stvaranja mira diljem svijeta. Postupovnik prvog susreta potvrđuje osnovne kritike na koje je Odbor naišao čim se pojavila njegova “Povelja” koja Trumpu daje neograničene ovlasti djelovanja unutar tog tijela, čije članice moraju uplatiti milijardu dolara u tri godine. On potvrđuje svaku odluku, što dovodi u pitanje smisao tijela koje bi trebalo djelovati glasanjem. Bjelorusija, produžena ruka Rusije čiji je teritorij korišten za napad na Ukrajinu, pozvana je i prihvatila članstvo u Odboru koji bi se trebao baviti mirom.

Nema Kine, Francuske, Britanije, Njemačke ...

Zaključno, kako stvarati mir na globalnoj razini kad u Odboru ne sudjeluju Kina, većina članica EU, cijela Afrika osim Maroka i Egipta? Razumljivo je da je Trump u svojoj sebeljubivosti i uvjerenju da je SAD toliko moćan da mu nitko ne smije reći NE – a to su dosad napravili Kina više puta, Saudijska Arabija, Izrael, Rusija, konačno i EU. Trezven pogled na njegove “mirovne uspjehe” pokazuje da nije uništio jemenske hutiste, da u Nigeriju mora slati vojnike u savjetničkoj funkciji zbog borbe protiv terorista koji se lažno pozivaju na islam (tvrdio je da je to riješio zračnim napadom), a rat u Ukrajini bjesni i dalje iako s Putinom pregovara već godinu dana.

Kad je riječ o stavu EU, u kojoj su samo dvije zemlje ušle u članstvo, Mađarska i Bugarska, argument protiv članstva, ali ne i promatračkog statusa da se vidi u kojem smjeru ta izmišljotina ide, izostanak je pozivnice Danskoj, sve donedavno vjernoj savez­nici SAD-a, zato što Trump smatra da se mora dokopati Grenlanda. S takve pozicije ne može se promicati svjetski mir.