Bez premca najveće žrtve rata Orbana i Zelenskog: ‘Ne, ovo nije mafijaška država‘

Na prvi pogled selo na ovom blistavo sunčanom proljetnom danu djeluje sasvim normalno. Uređena imanja nižu se duž glavne ulice. Međutim, kada se pogleda pozornije, čini se da su mnoga napuštena. Na ulicama je tek pokoji čovjek, a naročito je malo muškaraca u radno aktivnoj dobi. O živom seoskom životu nema ni traga, piše Deutsche Welle.

Velika Dobronj, mjesto na krajnjem zapadu Ukrajine, deset kilometara od mađarske granice. Ovdje oko 90 posto stanovnika čine etnički Mađari, a mađarski naziv sela je Nagydobrony.

U jednoj sporednoj ulici stoji Sandor Rati, 63 mu je godina, ispred prodavaonice prehrambene robe i razgovara sa susjedom. Duboke bore presijecaju mu čelo. Rati ima stolarsku radionicu i u njoj radi sam. „Raspoloženje ovdje je prilično tužno", kaže. Mnogi mještani već dugo žive u inozemstvu. On sam već dugo ne može pronaći majstore koji bi radili kod njega.

Prije nekoliko tjedana, priča on, njegov jedini sin, 38 godina, o čijoj pomoći je zbog zdravstvenih problema bio ovisan, mobiliziran je. Tamo trenutno prolazi obuku. „Nadam se da će služiti negdje ovdje u blizini i da neće morati na front", kaže Rati.

Upitan o antiukrajinskoj izbornoj kampanji mađarskog premijera Viktora Orbana i o napetostima između Mađarske i Ukrajine, Rati zabrinuto odmahuje glavom. Orban je mnogo učinio za Mađare ovdje, smatra on. „Ali to što sada tamo potpiruju neće dobro završiti za nas Mađare koji ovdje živimo, jer će ljudi ovdje biti ljuti na nas zato što smo Mađari."

Nema tragova ugnjetavanja

Višenacionalna regija Zakarpatske oblasti na zapadu Ukrajine već više od desetljeća dospijeva u vijesti zbog nacionalističke, proruske i antiukrajinske politike mađarskog premijera Orbana. U Budimpešti se godinama tvrdi da ukrajinska država oduzima prava mađarskoj manjini. Navodno ovdje ukrajinski nacionalisti redovito napadaju mađarske institucije. Isto tako se tvrdi da se etnički Mađari mobiliziraju i šalju na front u mnogo većem broju nego Ukrajinci.

Posebno ovih tjedana, tijekom mađarske kampanje za parlamentarne izbore 12. travnja, Orbanov propagandni aparat preplavljuje društvene mreže takvim tvrdnjama.

Stvarnost na terenu izgleda drugačije. Među Mađarima gotovo nitko ne iznosi pritužbe zbog nedostatka manjinskih prava. Nema ni tragova akcija ukrajinskih nacionalista protiv mađarske manjine. Za razliku od nekih mjesta u Rumunjskoj ili Srbiji, ovdje se ne vide čak ni išarani dvojezični nazivi sela ili ulica.

Međutim, velik je strah među etničkim Mađarima u regiji da se javno izjasne u trenutnoj napetoj situaciji. Tako je i u Velikoj Dobronji. Većina ljudi na ulici kaže da ne želi biti između dvije vatre i da novinari ionako sve iskrive.

Izjave o Ukrajini „uvredljive"

Ipak, gradonačelnik Ferenc Nagy spreman je na razgovor i bez prethodne najave. Prima nas u svojoj maloj uredskoj prostoriji u općini. U kutu stoje ukrajinska i mađarska zastava. Na zidu vise desetine zahvalnica ukrajinske vojske i drugih institucija za humanitarnu pomoć i donacije.

51-godišnji Nagy ljubazan je čovjek i govori tihim glasom. O politici Viktora Orbana ne želi govoriti. Kaže samo da su izjave o Ukrajini kao „mafijaškoj državi" uvredljive – i osobno. „Ja nisam kriminalac. I ovdje ne poznajem kriminalce. U izbornoj kampanji treba pokazati rezultate, a ne blatiti druge."

Gradonačelnik ne vidi diskriminaciju mađarske manjine u Ukrajini. Ipak bi želio da se u manjinskim školama ukrajinski jezik poučava boljim metodama, više prilagođenim djeci koja ga ne govore kao materinski.

„Ovdje su naši korijeni"

Dok govori o raspoloženju u selu, vidi se koliko je Nagy potišten. Nekoć je selo dobro živjelo od poljoprivrede, kaže on. Od početka rata u Ukrajini 2014. godine sve je krenulo nizbrdo, a posebno od veljače 2022., kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju.

„Ovdje je nekoć živjelo više od 6.000 ljudi. Sada ih je oko 2.000. Najprije su muškarci odlazili u inozemstvo, a kasnije su im se pridružile supruge i djeca." Nagy uzdiše. Najvažnije je da rat završi.

Priča o svom sinu koji već godinama živi i radi u Mađarskoj. Volio bi da se sin vrati kući, obitelji. „Ovdje smo rođeni", kaže gradonačelnik, pomalo očajan, ali i odlučan. „Ovdje su naši korijeni i grobovi naših roditelja."

Možda samo folklor

Na posljednjem popisu stanovništva u Ukrajini 2001. godine u Zakarpatskoj oblasti živjelo je više od 150.000 Mađara, oko 12 posto stanovništva. Danas ih je, prema optimističnim procjenama, oko 80.000.

„Možda ćemo jednog dana biti samo folklorna atrakcija", kaže lakonski Laszlo Zubanics, povjesničar i predsjednik Demokratskog saveza Mađara u Ukrajini (UMDSZ). Ukrajinska država je 2023. poboljšala zakon o obrazovanju za manjine, kaže on, ali zbog rata i iseljavanja demografski pad manjine teško je zaustaviti.

UMDSZ je jedna od dvije političke organizacije Mađara u Zakarpatskoj oblasti i vodi proeuropsku politiku neovisnu o Orbanovoj vladi, zalažući se za dijalog s ukrajinskom političkom elitom.

Druga, nacionalno-konzervativna organizacija Kulturni savez Mađara u Zakarpatskoj oblasti (KMKSZ), blisko je povezana s Orbanovom vladom. Predstavnici KMKSZ-a odbili su zahtjev DW-a za intervju.

Najvažniji je – mir

KMKSZ je dugo bio jača organizacija. Zbog rata i činjenice da su posljednji lokalni izbori održani prije gotovo šest godina, teško je procijeniti koliko danas obje organizacije odražavaju političke stavove Mađara u regiji. Na ulici se mogu sresti i Orbanove pristaše i njegovi kritičari. Većina se ipak trudi držati podalje od politike. No kao i kod Ukrajinaca, među Mađarima se najčešće čuje jedna želja – mir.

Politolog Vitalij Djačuk s Instituta za srednjoeuropske strategije u Užhorodu kaže: „Naša istraživanja pokazuju da se većina etničkih Mađara osjeća domoljubno na dva načina – kao Mađari i kao građani Ukrajine."

On smatra da bi ukrajinska država i javnost trebale učiniti više kako manjine poput Mađara ne bi postale samo „ukras". „Mnogo Mađara, na primjer, bori se u oružanim snagama. Takve stvari treba isticati, a ne samo folklorne festivale."

Mađarska elitna gimnazija

Na svoj način, i gimnazija Lajos Kossuth u gradu Berehovu bori se da Mađari u Zakarpatskoj oblasti ne postanu samo „dekoracija". Nazvana je po mađarskom revolucionaru iz 1848. godine i elitna je škola mađarske manjine s više od 120 godina tradicije.

Emese Zseltvay-Vezsdel ovdje radi gotovo 25 godina kao profesorica biologije i kemije, a od 2018. obnaša dužnost ravnateljice. Nastava se uglavnom odvija na mađarskom jeziku, ali neki predmeti – poput ukrajinske književnosti i povijesti – predaju se na ukrajinskom. Većina učenika su Mađari, ali ima i Ukrajinaca koji dolaze zbog dobrog ugleda škole i zato što žele naučiti mađarski.

Posjetio ih i Zelenski

Ravnateljica ponosno kaže da su neki učenici pobijedili i na državnim natjecanjima. „Vrlo sam stroga", kaže samouvjereno. „Očekujem maksimalne rezultate, ali i maksimalno podržavam učenike."

Na kraju posjeta pokazuje zbornicu – veliki, visok prostor pun knjiga. Na zidovima vise portreti mađarskog nacionalnog heroja Lajosa Kossutha i ukrajinskog pjesnika Tarasa Ševčenka.

Ravnateljica je ponosna što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 2023. posjetio školu i boravio upravo u toj prostoriji. Ševčenka je, kaže uz smijeh, odmah prepoznao, a ona mu je objasnila tko je Kossuth.

Pokazujući na dva portreta, kaže uvjereno: „Volimo naš mađarski materinski jezik i želimo ga sačuvati. Ali želimo i da naši mladi dobro govore ukrajinski, jer je Ukrajina naša domovina. Ova škola je dokaz da to dvoje može savršeno ići zajedno – mađarsko i ukrajinsko."