Dugoočekivana ukrajinska protuofenziva započela je početkom lipnja, nakon višemjesečnih nagađanja o tome kad će krenuti i koji će biti njezini ciljevi. Međutim, već dva tjedna od njezina početka postalo je jasno da kontraofenziva ne ide po planu i da nema svijetlu budućnost.
Sastanak u Bruxellesu 15. lipnja između američkog ministra obrane Lloyda Austina i ukrajinskog kolege Oleksija Reznikova otkrio je da je Washington nezadovoljan potezima koje je Kijev u tom trenutku povlačio na terenu.
Devet novih brigada
Austin je Reznikova rešetao pitanjima, od toga zašto ukrajinske snage ne koriste opremu za razminiranje koju im je Zapad isporučio i zašto Ukrajinci ne upotrebljavaju dim za prikrivanje napredovanja. Suočen sa sve većim frustracijama američkog kolege, Reznikov je poručio da su ukrajinski vojni zapovjednici ti koji donose odluke te da su bez zračne potpore ograničeni u napredovanju.
The Washington Post je intervjuirao više od 30 visokih dužnosnika iz Ukrajine, SAD-a i zemalja članica EU, koji su otkrili da je Washington otpočetka bio uključen u vojno planiranje ukrajinske protuofenzive. Konačne odluke ipak su donosili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, vrhovni vojni zapovjednik Valerij Zalužni i drugi ukrajinski zapovjednici.
Razgovori o proljetnoj protuofenzivi počeli su još u jesen 2022. Na Austinovo pitanje što je ukrajinskim snagama potrebno u kontraofenzivi, Zalužni je kao iz topa odgovorio: "Tisuću oklopnih vozila i devet novih brigada, obučenih u Njemačkoj i spremnih za bitku".
"To je bilo gotovo nemoguće osigurati", rekao je tad Austin. Početkom godine ukrajinski, američki i britanski dužnosnici počeli su s ratnim vježbama u Njemačkoj. Održali su ukupno osam vježbi, koristeći se specijaliziranim softverima, proračunskim tablicama u Excelu ili jednostavno pomičući figure po karti.
Kroz simulacije ratnih operacija, zapadnim dužnosnicima ubrzo je postalo jasno da bi za Ukrajinu najbolje bilo da koncentrira svoje snage na jedan strateški cilj, odnosno da pokrene masovni napad do Azovskog mora, čime bi prekinula kopneni most od Rusije do Krima, kritičnu rusku opskrbnu liniju. Najoptimističniji scenarij za presijecanje tog kopnenog mosta bio je 60-90 dana. Vježbe su predviđale da će to biti teška borba u kojoj će Ukrajina izgubiti 30-40 posto svojih vojnika i opreme.
Teška borba
Američki dužnosnici bili su uvjereni da će još više ukrajinskih vojnika biti ubijeno ako se protuofenziva pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja. Pentagon je htio da napad započne sredinom travnja, no Ukrajinci su oklijevali, inzistirajući da nisu spremni za ofenzivu bez dodatnog oružja i obuke.
Umjesto usmjerenog napada prema Azovskom moru, ukrajinski dužnosnici su vjerovali da njihove snage moraju napasti tri različite točke duž fronte od oko tisuću kilometara - južno prema Melitopolju i Berdjansku te istočno prema Bahmutu. Amerikanci su na kraju ipak popustili i pristali podržati Ukrajince u njihovu naumu.
"Oni poznaju teren. Oni poznaju Ruse. To nije naš rat", rekao je visoki američki dužnosnik za WaPo. Naposljetku se pokazalo da su mnogi u Ukrajini i na Zapadu podcijenili sposobnost Rusije da se oporavi od gubitaka na bojnom polju, što je dovelo do toga da je ukrajinska protuofenziva napredovala vrlo sporo i postigla male dobitke.