Većina od 600.000 stanovnika grada Joinvillea u brazilskoj državi Santa Catarina njemačkog je podrijetla. Pa gdje bi, ako ne tamo, njemačke tvrtke mogle dobro poslovati. Ali na tradicionalnom sajmu plastike nije bilo ni traga toj prednosti, a Njemačka se više doimala kao gost u vlastitoj kući.
"Čuo sam od jedne tvrtke članice u sektoru strojeva za plastiku da je kineski konkurent ponudio svoje strojeve bez predujma i u 45 mjesečnih rata bez kamata. Naše tvrtke ne mogu konkurirati s ovom vrstom financiranja", kaže Thomas Ulbrich, piše Deutsche Welle.
Ulbrich je generalni direktor Udruge njemačkog strojarstva i proizvodnje postrojenja VDMA u Sao Paulu. On kaže da se iz dana u dan u Brazilu osjeća sve veći utjecaj Kine. Njemačke i europske tvrtke, kaže on, sve teže drže korak s kineskim tvrtkama. "Kineske banke, koje već imaju nekoliko podružnica samo u Sao Paulu, uglavnom se koriste za financiranje projekata kineskih tvrtki", kaže on.
Krajem studenoga Peking želi svoju strategiju za Latinsku Ameriku okruniti u Guayaquílu u Ekvadoru. Između 2000. i 2020. Kina je višestruko povećala svoja ulaganja u regiji za nevjerojatnih 26 puta. Ona je u brojnim gradovima i regijama trgovinski partner broj jedan ili barem broj dva te je zamijenila EU, a često i SAD. Sve je već spremno za potpisivanje bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini s Ekvadorom, što će se dogoditi na 15. poslovnom summitu Kine i zemalja Latinske Amerike.
Dugoročna strategija Kine u regiji
Claudia Gintersdorfer također može puno toga reći o tome kako je Kina u samo dva desetljeća osvojila cijeli jedan kontinent. Ona je četiri godine živjela u Urugvaju, četiri u Brazilu, a sada je već tri godine voditeljica američkog odjela EEAS-a, Europske službe za vanjsko djelovanje. Ova diplomatkinja EU-a kaže:
"Uvijek bi me iznenadilo kako su kineski veleposlanici u regiji dobro govorili španjolski i također razumjeli mentalitet. Ovdje je dovedena cijela generacija stručnjaka. Kina je na neki način zauzela naše mjesto. I zato što je sam šef države Xi Jinping osobno našao vremena za telefonski razgovor sa svakim karipskim otokom".
Prije svega kako bi zainteresirao zemlje Latinske Amerike za projekt tzv. Novog puta svile. S uspjehom: 21 od 33 zemlje uključene su u interkontinentalnu trgovinu i infrastrukturnu mrežu, tako je Kina sve bliža svom cilju kontroliranja najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta. Krajnje je vrijeme, smatraju u Europskoj uniji, da se učini nešto kako bi se suprotstavilo ovakvom razvoju događaja.
EU kreće u investicijsku ofenzivu
Bruxelles želi krenuti u ofenzivu u Latinskoj Americi, diplomatski i gospodarski, s investicijskim volumenom od 3,4 milijarde eura. Početak je sastanak ministara vanjskih poslova EU-a i CELAC-a (Zajednice latinoameričkih i karipskih država) 27. listopada u Buenos Airesu, ali EU prije svega polaže velike nade u španjolsko predsjedanje Europskim vijećem u drugoj polovici 2023. godine.
"Jedni druge uzimamo kao nešto samo po sebi razumljivo", kaže Gintersdorfer o odnosu između EU-a i Latinske Amerike. A to ponekad, kaže on, može dovesti do toga da se više ne radi na partnerstvu. "Pri tome smo mi ozbiljan partner i vrlo dobra treća alternativa, s nama regija ne mora birati između SAD-a i Kine", kaže Gintersdorfer.
EU želi, kaže Gintersdrofer, podržati Latinsku Ameriku da oporavak nakon pandemije provede socijalno i integrativno, želi promicati projekte za zaštitu klime (ključna riječ Green Deal) i također poticati digitalizaciju, uključujući daljnje širenje transatlantskog optičkog telekomunikacijskog kabla između Portugala i Fortaleza u Brazilu. "Posebno kada je riječ o digitalizaciji, baltičke zemlje prednjače", kaže diplomatkinja EU-a. "Ovaj put bi se trebale uključiti i druge zemlje osim Španjolske, Portugala i Njemačke".
Ne samo Kina, i Rusija je konkurent
Vratiti povjerenje, tako glasi moto, koji je znatno stradao upravo tijekom pandemije koronavirusa. Latinska Amerika je dugo uzalud čekala cjepiva iz EU-a, i zato što inicijativa COVAX za pravedniju raspodjelu cjepiva u cijelom svijetu nije uspjela kako je Bruxelles vjerojatno bio zamislio. U međuvremenu, Kina je marljivo dostavljala svoja cjepiva, a i Rusija je isporučivala svoje cjepivo Sputnik.
EU i diplomatkinja Claudia Gintersdorfer imali su pune ruke posla pokušavajući pridobiti države Latinske Amerike za rezoluciju Opće skupštine UN-a o ruskom napadu na Ukrajinu. Bruxelles je uspio to glasovanje pribilježiti kao uspjeh: većina zemalja osudila je rusku invaziju, samo su Bolivija, Salvador, Nikaragva i Kuba bili suzdržani, a Venezuela nije imala pravo glasa.
Sporazum Mercosur
Cilj ofenzive EU-Latinska Amerika je potisnuti utjecaj Rusije i Kine u toj regiji i istovremeno "kvalitativnim skokom" poboljšati odnose s regijom. A što bi moglo biti bolji dokaz za to od konačnog provođenja sporazuma o slobodnoj trgovini s Mercosur-zemljama Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem nakon više od 20 godina pregovora?
Nakon promjena u Brazilu i povratka Lule da Silve na vlast, to nije nemoguće. Gintersdorfer kaže: "Sada smo imali konstelaciju u Latinskoj Americi da je to moguće, ali zapinjalo je kod nas Europljana. Budući da su mnogi u EU rekli, (predsjednik, Jair) Bolsonaro spaljuje prašumu, ne možete potpisati sporazum s njim. Ugovor bi bio važan znak ne samo za trgovinu, već i politički".
