POVIJESNI SUMMIT

Velika trojka kroji svijet: Putin se vratio za stol, a da nije morao napraviti nijedan ustupak

Iako mediji najavljuju da bi ovo mogla biti "Jalta 2", stvarnost je takva da ne treba očekivati nikakve velike odluke

Donald Trump, Xi Jinping i Vladimir Putin

 Iori Sagisawa/Afp
Iako mediji najavljuju da bi ovo mogla biti "Jalta 2", stvarnost je takva da ne treba očekivati nikakve velike odluke

Dvodnevni sastanak čelnika azijsko-pacifičkih zemalja na summitu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC), koji Kinu stavlja u središte svijeta, ostao je u drugom planu u usporedbi s, kako se najavljuje, povijesnim trilateralnim sastankom trojice najmoćnijih ljudi na svijetu - američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovih pandana, kineskog vođe Xi Jinpinga i ruska čelnika Vladimira Putina. Iako mediji najavljuju da bi ovo mogla biti "Jalta 2", odnosno sastanak na kojem bi njih trojica mogli preoblikovati današnji svijet u skladu s interesima Sjedinjenih Država, Kine i Rusije, stvarnost je takva da ne treba očekivati nikakve velike odluke.

I Trumpu i Xiju i Putinu odgovara medijska pompa, ali iz različitih razloga. Donald Trump želi pokazati da je i dalje najmoćniji svjetski državnik, premda su on i republikanska stranka hametice poraženi na nedavnim međuizborima u SAD-u. Xi želi sačuvati gospodarski i politički rast kineskog utjecaja na globalnom planu, a Putinu je važno biti dio trojca, i pokazati da je Rusija i dalje velesila, koju se ne može ignorirati.

image

Donald Trump i Vladimir Putin

Iori Sagisawa/Afp

S druge strane, svaki od njih ima specifične interese, koji se sukobljavaju s ostalima. Čini se da Trump želi razgovarati s Xijem o temama koje bi ovaj možda radije izbjegao. New York Post je prethodno izvijestio da će čelnici triju zemalja razgovarati o pripremi sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja, a Trump je također govorio o svojoj namjeri da pokrene pitanje rata u Iranu i denuklearizacije.

VIDEO Pogledajte trenutak kad su se susreli Trump i Putin

Ali, kada je riječ o kontroli naoružanja, Kina se opire raspravama o svojem ubrzanom gomilanju nuklearnog oružja tijekom posljednjeg desetljeća. SAD i Rusija posjeduju znatno više nuklearnih bojevih glava - svaka od njih oko pet tisuća, u usporedbi sa 600, koliko ih ima Kina, koja svoj arsenal godišnje povećava za stotinjak nuklearnih projektila. Takva brzina i opseg Xijevog širenja nuklearnog arsenala izazivaju veliku zabrinutost u Washingtonu, ali iz Pekinga su jasno poručili da ne namjeravaju stati.

Isto tako, Kina je vrlo zainteresirana za postizanje trgovinskog sporazuma kako bi se spriječilo ponavljanje carinskog rata, no SAD traži da Peking stvori više prilika za američke tvrtke prije potpisivanja konačnog dogovora. Ipak, s obzirom na to da je na stolu mnogo pitanja, a vremena je malo, rijetki analitičari očekuju značajnije pomake.

Rusi su posebna priča. Putin se u srijedu sastao s Xi Jinpingom i nakon sastanka je istaknuo da "vanjskopolitičke veze između Rusije i Kine stabilno funkcioniraju", da međusobni turizam raste i da su zajednički napori "u porastu". Xi je, pak, odnose između Rusije i Kine nazvao "nepokolebljivima, poput planine koja stoji bez obzira na vjetar i kišu" i nepodložnima "trenutnim globalnim okolnostima".

image

Donald Trump i Xi Jinping

Mandel Ngan/Afp

Prije sastanka s Xi Jinpingom, Putin se obratio i Poslovnom vijeću APEC-a, svojom starom tezom da se Europska unija nije uspjela prilagoditi posljedicama sankcija nametnutih Rusiji i njezinog dobrovoljnog napuštanja ruskog tržišta. Kao rezultat tog napuštanja, rekao je Putin, EU "gubi svoj industrijski potencijal i konkurentsku poziciju".

Ruski mediji unaprijed su ovaj mini summit proglasili Putinovom "diplomatskom pobjedom", već zbog same činjenice da se on održava. Još 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu punog opsega, Putin je bio svojevrsni međunarodni izopćenik, a zapadni su ga čelnici pokušavali izolirati. Na neki način imaju pravo, sada smo u 2026. godini, u Washingtonu je Donald Trump, a ruski vladar će sjediti za stolom s čelnicima dviju svjetskih velesila.

"Bez obzira na to kakve će konkretne rezultate taj razgovor donijeti (ili neće), on predstavlja značajan put koji je ruski čelnik prešao. Pritom nije morao učiniti nikakve ustupke po pitanju Ukrajine: Moskva i dalje odbija pristati na sveobuhvatan prekid vatre i nastavlja rat protiv svojeg susjeda", podsjeća se u analizi BBC-ja.

U međuvremenu, tajnik za tisak ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izvijestio je da su Putin i Xi razgovarali o Ukrajini i mirovnim pregovorima uz posredovanje SAD-a. "Dotakli smo se toga", odgovorio je Peskov na novinarsko pitanje je li pokrenuta tema Ukrajine. Čelnici Rusije, Kine i Sjedinjenih Država šalju signal svijetu da se goruća pitanja mogu riješiti dijalogom, također je istaknuo glasnogovornik ruskog predsjednika.

VIDEO Putin stao za govornicu u Kini i sipao optužbe: ‘Njihov pad je ponižavajući‘

Dodao je da će se Donald Trump i Putin u srijedu sastati na svečanom prijemu, a o Ukrajini će se u Kini raspravljati i na njihovu bilateralnom susretu, ali i u četvrtak, kada se trojka okupi zajedno. Tema je važna i za Europu, jer ako Trump odluči podržati Putina, to će jako naštetiti Ukrajini, ali i europskim državama, koje Amerika još od 1945. štiti od Rusije. Da Putin želi povratiti Rusiji status hegemona, pokazuju i prošlotjedni ruski zahtjevi da se NATO povuče iz istočne Europe, uz podsjećanje kako je Rusija nuklearna sila.

Dok Putin prijeti, Rusima je dosta rata. Gotovo pet godina rata lišilo je Ruse povjerenja u budućnost, pokazuje novo istraživanje Levada centra. Na pitanje kako se ljudi osjećaju lad je riječ o vlastitoj i budućnosti svoje zemlje, više od polovice (52 posto) odgovorilo je "prilično zabrinuto i sa strepnjom". Pesimizam je prevladavajući prvi put od 2022. jer je onih koji su odgovorili "prilično mirno i samouvjereno", samo 44 posto. Ali njihov broj u posljednje tri godine rapidno pada - 2023. su bili većina od 57 posto, 2024. od 56 posto, a lani od 54 posto.

image
Mandel Ngan/Afp

"Mir po gotovo svim uvjetima je ono što Rusi žele", sažela je rezultate ankete politička znanstvenica Ekaterina Šulman. Na pitanje treba li nastaviti vojnu akciju ili započeti mirovne pregovore, gotovo dvije trećine Rusa podržava pregovore, s 35 posto "definitivno za" i dodatnih 30 posto "donekle za", prema anketi Levada centra u listopadu.

Isto se odnosi i na stav prema budućnosti zemlje. Gospodarstvo je stagniralo, a Rusija je beznadno zaglibila u besmislenom ratu. Ljudi više ne razumiju koliko će ovaj rat, trajati primijetio je Lev Gudkov, direktor istraživanja Levada centra. Štoviše, većina ljudi "u osnovi ne razumije ciljeve, zadatke i političke uzroke rata", glasi zaključak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. studeni 2026 20:24