Turska se već pet tjedana nosi s posljedicama potresa magnitude 7,8 koji je pogodio njezin jugoistočni dio. S obzirom na to koliko je ljudi u njemu poginulo te koliko je stambenih objekata stradalo, javnost pritišće vlasti da se pripreme za sličnu katastrofu koja bi mogla zadesiti najmnogoljudniji turski grad Istanbul.
"Istanbulu se ne piše dobro. Ako ga u idućih 20 godina ne pogodi veliki potres, svi ćemo biti iznenađeni", rekao je za CNN Celal Sengor, eminentni turski geoznanstvenik i profesor na Istanbulskom tehničkom sveučilištu. "Toliko je blizu. Radi se o vjerojatnosti, ali velikoj", dodao je Sengor.
Turska je jedna od seizmički najaktivnijih regija u svijetu i mnogi brinu da Istanbul, grad u kojem živi 16 milijuna ljudi, za njega nije spreman. Grad se nalazi na 20 kilometara od Sjevernoanatolijskog rasjeda, rasjeda koji je doveo do nekoliko razornih potresa, uključujući i onaj magnitude 7,6 koji je 1999. pogodio gradi Izmit. U njemu je poginulo više od 17 tisuća ljudi, a izmjestilo njih 500 tisuća.
Stručnjaci procjenjuju da bi novi potres duž Sjevernoanatolijskog rasjeda mogao doseći magnitudu između 7,2 i 7,8 te da bi mogao devastirati komercijalni i industrijski centar Turske. Naravno, nitko ne može reći kada će se taj potres dogoditi. "Možemo predvidjeti da će se uskoro dogoditi potres te magnitude, no to je najpreciznija stvar koju možemo reći. Nema načina da ga predvidimo", rekao je Sengor.
100.000 mrtvih
Prema studiji Opservatorija Kandilli, znanstvene institucije za istraživanje potresa, potres magnitude 7,5 koji bi Istanbul pogodio po noći doveo bi do smrtnog stradavanja oko 14 tisuća ljudi. Neki stručnjaci kažu da bi broj poginulih bio značajno veći. "Moja je procjena oko 100 tisuća. Bit će to potpuni kaos. Ne možete samo razmišljati o direktnim posljedicama trešnje već i o onome što će doći poslije. Bit će krađa, požara, epidemija. Bit će to grozno", rekao je Sengor.
Istanbulska gradska općina procjenjuje da bi potres magnitude 7,5 duž Sjevernoanatolijskog rasjeda mogao uništiti otprilike 90 tisuća zgrada u gradu te da bi značajno oštetio još njih 260 tisuća. To znači da bi oko 4,5 milijuna građana grada, četvrtina njegove populacije, ostalo bez svojih domova.
Kako je u potresu koji je početkom veljače pogodio jugoistok Turske poginulo više od 48 tisuća ljudi, Istanbul se žuri pojačati obranu od potresa.
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu uspostavio je "putokaz za obranu od katastrofa". Prema tom planu, grad će za obranu od potresa izdvojiti još više sredstava, a uspostavit će i nove sigurnosne punktove na kojima će građani moći prenoćiti te dobiti vodu i struju. Međutim, najveći je prioritet uspostava sustava za brzinsko skeniranje zgrada kako bi se utvrdilo koliko je Istanbul spreman za obranu od katastrofe. Gradske vlasti već tri godine skeniraju zgrade sagrađene prije 2000. godine. Ta se usluga više ne naplaćuje, a CNN piše da je uslugu skeniranja od početka veljače naovamo zatražilo više od 100 tisuća građana.
Tisuće zgrada u opasnosti od rušenja
Ozlem Tut, ravnateljica Gradskog ureda za urbani razvoj i upravljanje rizikom od potresa Grada Istanbula, rekla je da su inspektori do sada pregledali 29 tisuća zgrada te da kod 50 posto njih postoji visoka šansa od rušenja. "Identificirali smo i 318 zgrada koje bi se mogle srušiti i bez potresa", rekla je Tut.
Budući da je jedan od vidljivijih članova najveće turske opozicijske stranke, Imamoglu je tijekom pripreme Istanbula za potres u više navrata kritizirao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i državnu politiku legalizacije zgrada koje su izgrađene bez svih potrebnih dozvola, a koja se provodi od sredine 1980-ih godina. U Istanbulu strahuju da bi potres uzrokovati kolaps nebrojeno mnogo zgrada koje su sagrađene brzo i bez svih dozvola. Pored toga, Imamoglu želi da se prestane s legalizacijom ilegalno sagrađenih stambenih objekata.
Žitelji najsiromašnijih istanbulskih četvrti, četvrti u kojima ima najviše suspektnih zgrada, kažu da nemaju dovoljno novca da se presele. "Naša zgrada nije čvrsta. Nema stupova, građena je samo od cigle. Što možemo? To je straćara, sami smo je izgradili", rekla je Sukriye Aldirmaz.
Stanovnica četvrti Armutlu Sade Ozorman rekla je da ne gaji nadu da će njezina zgrada izdržati potres. "Većina zgrada u mojoj četvrti starije su od 30 godina. Sumnjam da su čvrste. Želim se preseliti, međutim cijene najma jednostavno su previsoke", rekla je Ozorman.
Ne strepe samo najsiromašnije četvrti. Mnoge gradske četvrti koje su sagrađene nakon uvođenje strogih protupotresnih propisa sada se smatraju nesigurnima. Sukru Karali, građevinar koji živi u četvrti Bagcilar, rekao je da ne vjeruje u postojanost zgrada u četvrti u kojoj živi, pa tako ni u svoj dom. "Te su zgrade izgrađene početkom 1990-ih godina. Kako im vjerovati. Zabrinjavajuće je to, ali ne možete vi tu ništa napraviti. Sve ovisi o vašoj financijskoj situaciji", rekao je Karali.