Rijeka Amur desetljećima razdvaja modernu Kinu i Rusiju, a njezin tok proteže se na oko 1600 od ukupno 4000 kilometara granice. No rijeci je uvijek nedostajala jedna stvr: most za vozila, piše CNN.
Sada, dok ekonomska izolacija zbog invazije na Ukrajinu, Rusiju gura sve bliže Pekingu, to se mijenja uz veliku pompu.
Prošlog petka, Peking i Moskva proslavili su još jednu 'novu vezu', kako su državni mediji s obje strane nazvali prvi cestovni most preko Amura. Tijekom svečanosti začinjene vatrometom, lokalni dužnosnici pljeskali su s obala rijeke, dok su im se njihovi nadređeni iz Moskve i Pekinga obraćali putem ogromnih televizijskih ekrana dopremljenih posebno za tu priliku.
Očekuje se da će uskoro biti otvoren i drugi prijelaz - jedini željeznički most koji povezuje dvije zemlje preko rijeke.
Za to prvo putovanje autocestom prošlog tjedna, osam teretnih kamiona iz Kine i osam iz Rusije vozili su u koloni preko kilometar dugog mosta, a svaki je nosio dvije velike nacionalne zastave dok su čitav spektakl snimali dronovi.
Kineski teretnjaci prevozili su elektroniku i gume, a ruski sojino ulje i rezanu građu, navodi Moskva. A ako su neki gledatelji propustili uvidjeti simboliku - budući da je rat u Ukrajini prisilio Rusiju da pokaže kako još uvijek ima prijatelje i trgovinske partnere - ruski potpredsjednik vlade odagnao je sve nedoumice.
'Most Blagovješčensk-Heihe ima posebno simboličko značenje u današnjem razjedinjenom svijetu. Postat će još jedna nit prijateljstva koja povezuje narode Rusije i Kine', rekao je Yury Trutnev, izaslanik Kremlja za ruski Daleki istok.
Projekt vrijedan 369 milijuna dolara povezuje grad Heihe u kineskoj provinciji Heilongjiang s glavnim gradom regije Amur, Blagovješčenskom na ruskom Dalekom istoku. Moskva očekuje da će mostom, kad bude potpuno operativan, svake godine prijeći oko četiri milijuna tona robe i dva milijuna putnika.
To će vjerojatno dodatno potaknuti bilateralnu trgovinu između Kine i Rusije, za koju se već predviđa da će rasti jer Moskva sve više gleda prema Pekingu kao gospodarskom partneru, iako ostaje pitanje koliko daleko će Kina ići u podržavanju svog sankcijama pogođenog susjeda.
Trenutak u kojem je most pušten u promet ocrtava interese Pekinga u tom partnerstvu. Naime, Kina i dalje nastavlja s neumoljivim režimom 'nula covid' te konstantno pooštrava kopnene granične kontrole - postavljajući ograde prema Mjanmaru, zadržavajući stroge provjere na granicama pa čak i pozivajući svoje građane na granici sa Sjevernom Korejom da zatvore svoje prozore kako bi spriječili širenje virusa.
Kina je 'spremna dočekati Rusiju na pola puta', rekao je kineski potpredsjednik Hu Chunhua na svečanosti puštanja mosta u promet u petak. Zemlja je 'spremna surađivati s Rusijom na kontinuiranom unapređenju suradnje i povezivanja', rekao je.
Sastanak na pola puta
Dva se mosta grade već godinama, a projekt za željeznički most nastao je 2014. Otvaranje mosta na autocesti u petak slijedilo je sličan put: gradnja je započela 2016. i sve je uglavnom bilo završeno prije više od dvije godine, ali je njegovo otvaranje zastalo zbog pandemije.
Novi prijelazi preko rijeke naglašavaju sve čvršće veze između dviju zemalja. One su dodatno intenzivirale za vrijeme ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog čelnika Xi Jinpinga i uključuju cilj, koji je Moskva izrazila ovog proljeća, da do 2024. dosegnu trgovinu od 200 milijardi dolara, u odnosu na rekordnih 146 milijardi dolara prošle godine.
'Još donedavno Rusija i Kina nisu imale niti jedan most preko rijeke Amur, ali sada imaju čak dva mosta, tako da je trend jasan', rekao je Artyom Lukin, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Dalekoistočnom federalnom sveučilištu u Vladivostoku.
Ali mostovi - svaki izgrađen u dva dijela, jedan od strane Kineza, a drugi od strane Rusa - i rijeka koju premošćuju također naglašavaju nelagodne temelje tog odnosa.
Obale rijeke koju Rusi zovu Amur, a Kinezi Heilongjiang, nekoć su bile napete zone u kojima se intenzivno patroliralo.
Pritoka Amura bila je mjesto graničnog sukoba 1969., rezultat rastućih napetosti između Sovjetskog Saveza i mlade komunističke Kine, a teritorijalni sporovi su uglavnom riješeni tek 1990-ih.
Tadašnji sporazumi o razvoju suradnje i prometa preko rijeke godinama su bili mrtvo slovo, a pontoni, hovercraft i sezonske ledene ceste ostali su jedini načini prijevoza ljudi i roba, dok se kopnenim i pomorskim vezama na drugim mjestima obavljalo daleko više trgovine.
No prethodne rute nisu bile dovoljne zbog rastućeg obima trgovine između Rusije i Kine, kaže Lukin.
'Kina se uvijek zalagala za veću lučku infrastrukturu, ali Rusija je donedavno bila pomalo nesklona izgradnji ovakve infrastrukture, iz straha da ne postane previše ovisna o Kini', rekao je Lukin.
'Ali sada Rusija nema izbora', rekao je i dodao da je Rusija od aneksije Krima 2014. i zapadne reakcije nakon toga, 'mnogo otvorenija' za kineske inicijative za razvoj prekogranične infrastrukture.
Nova era?
Most na autocesti, u svojoj izvornoj koncepciji, nije trebao samo omogućiti tranzit robe, već dovesti i do novih gospodarskih zona i putovanja putnika između kineskog grada Heihea, u kojem živi oko 1,3 milijuna stanovnika, i Blagovješčenska, s oko 250.000 stanovnika.
Kineska 'nula-covid' politika mogla bi to za sada staviti na čekanje, jer će se preko mosta prevoziti samo teret, rekli su dužnosnici. Čak i tijekom ceremonije otvaranja u petak, radnici su stajali uz cestu i pozdravljali ruske teretne kamione, što je podsjetilo na nekadašnje stroge kontrole.
Ali izgledi za još prisnije prekogranične veze između Heihea i Blagovješčenska, koji su prije pandemije bili turistička i trgovačka središta, mogli bi tu regiju uvesti u novu fazu. Kako javljaju lokalni mediji, vlada je naložila svim studentima u Blagovješčensku da od 1. rujna počnu učiti kineski jezik.
Otvaranje mosta bi moglo ekonomski vitalizirati tu slabo naseljenu regiju Rusije, smatra Yu Bin, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Wittenberg u Ohiju i viši suradnik u Centru za ruske studije Istočnokineskog sveučilišta u Šangaju.
To bi također moglo signalizirati odmak od ruske 'percepcije ili pogrešne percepcije' da bi takve veze mogle potaknuti priljev kineskih državljana u ruske dalekoistočne regije, rekao je Yu.
Postoje oskudni dokazi o takvom trendu, ali te su bojazni povezane s razlikama između dvije strane rijeke. Heihe, dio pokrajine Heilongjiang s otprilike 31 milijunom stanovnika, tijekom posljednjih desetljeća izrastao je u užurban grad čiji se obris reflektira u rijeci Amur i u Blagovješčensku.
Blagovješčensk bilježi sporiji rast i već dugo doživljava odljev stanovništva u zapadnu Rusiju. Ta dalekoistočna regija čini više od 40 posto Rusije, ali njezinih 8 milijuna stanovnika čini samo 5 posto ruskog stanovništva.
Međutim, 'čini se da su zapadne sankcije Rusiji pomogle u ublažavanju ovih pogrešnih percepcija i zabrinutosti oko potencijalne kineske imigracije', rekao je Yu.
Na nacionalnoj razini, most - koji ruski državni mediji smatraju velikom diplomatskom i gospodarskom pobjedom - također naglašava pitanje koje visi u zraku, a to je koliko daleko će Peking ići da podrži Rusiju usred međunarodne diplomatske krize koju je izazvala svojim napadom na Ukrajinu.
Kina je dosad išla tankom linijom. Peking je rekao da podržava svjetski poredak utemeljen na pravilima, iako se odbija pridružiti većini svijetskih zemalja u osudi poteza Moskve i koristi svoj državni medijski aparat da ponavlja stavove Kremlja koji za sve okrivljuju SAD i NATO.
Peking je također povećao uvoz roba iz svog susjeda pogođenog teškim sankcijama, iako to radi vrlo oprezno, trgujući uglavnom visokom tehnologijom čiji su uvoz u Rusiju zapadne zemlje u velikoj mjeri blokirale.
'Prva pošiljka tereta koja je prešla u Kinu iz Blagovješčenska na dan službenog otvaranja je sojino ulje što naglašava kakvu ulogu za Kinu ima Rusija kao dobavljač prirodnih resursa i roba', rekao je Lukin s Dalekoistočnog federalnog sveučilišta.
'Najzanimljivije pitanje je što će preko ovog mosta stići iz Kine u Rusiju?', kaže.