Krenula je još jedna javna rasprava koja u startu otkriva kako su ideje zabrane motora s unutrašnjim izgaranjem u Sjedinjenim Državama i EU već 2035. godine, kako bi se smanjile emisije štetnih čestica, bazirane na lijepim željama, a ne na znanstvenim činjenicama. Wall Street Journal objavio je članak s eksplicitnim tvrdnjama da e-automobili generiraju više štetnih čestica nego oni s unutrašnjim izgaranjem te su čak optužili američku administraciju za licemjerje odnosno za primjenu dvostrukih kriterija kod usporedbe emisije štetnih čestica e-vozila naspram onih s unutrašnjim izgaranjem. Novije znanstvene spoznaje, naime, ukazuju kako puno više pažnje treba obratiti na štetne čestice nastale trošenjem automobilskih guma, nego na one koje stižu iz ispušnih cijevi.
E-automobili u pravilu su osjetno teži nego vozila s unutrašnjim izgaranjem slične veličine te stoga električni puno brže troše gume. Ispada da je svako novo e-vozilo, u usporedbi s modernijim automobilom pogonjenim motorom na unutrašnje izgaranje slične veličine, puno gore utjecalo na onečišćenje okoliša nego lakši automobili s naprednijim tehnologijama koje reduciraju štetne emisije. Hoće li se uskoro pojedina rješenja europske i američke klimatske agende nazivati velikom e-farsom?
Znanstvene spoznaje o tome da je trošenje automobilskih guma puno važniji faktor onečišćenja nije novost. Rasprava o tome zahuktala se još prije 5-6 godina, ali tek sada dobiva na težini jer plan savezne države Kalifornije o zabrani vozila s unutrašnjim izgaranjem mora proći reviziju federalne administracije tj. Kalifornija mora dokazati kako je zabrana potrebna zbog redukcije štetnih emisija. Međutim, eksperti su primijetili kako institucije Kalifornije i federacije inzistiraju na rigidnim testovima čiji rezultati poručuju da se treba riješiti benzinaca i dizelaša, ali ne primjenjuju iste kriterije za e-vozila.
Prema tumačenju iz Wall Street Journala kod modernijih vozila s unutrašnjim izgaranjem zapravo su za veći dio zagađenja krive čestice koje završavaju u zraku trošenjem automobilskih guma. To zagađenje je prema mjerenjima specijaliziranih institucija 400 puta više nego ono koje dolazi iz ispušne cijevi. S druge stane, Kalifornija tretira e-vozila kao "vozila nulte emisije" zbog toga što nemaju ispušne cijevi. To je netočno. Svako e-vozilo u svom ‘životnom vijeku‘ – od početka proizvodnje svih dijelova, uključivši baterije, do odlaganja na otpadu ili recikliranja odgovorno je za vrlo značajne emisije štetnih čestica, a u potpunosti se zanemaruje utjecaj onečišćenja nastao trošenjem automobilskih guma. E-vozila su u pravilu puno teža od modernijih benzinaca, dizelaša ili hibrida pa stoga puno brže troše automobilske gume, koje su također jedan od proizvoda baziranih na nafti.
Kad je Kalifornija radila reviziju zabrane benzinaca i dizelaša od 2035. godine pošli su od propagandne pretpostavke da obje vrste vozila podjednako troše automobilske gume. Kad su pristigla javna upozorenja eksperata kako to nije korektan pristup, jer su e-vozila sličnih volumena 30-ak posto teža, kalifornijska birokracija reagirala je žestoko te su poručili kako je "spekulativno" tvrditi da će e-vozila u budućnosti ostati teža nego benzinci. Procijenili su da će autoindustrija pronaći rješenje za smanjivanje težine vozila "drugih komponenti automobila na tijelu automobila". Obrazloženje je iracionalno jer se ista ta teza može odnositi i na benzince, dizelaše, kao i hibridna vozila. Pojedini eksperti, pa i WSJ, upozorili su kako je zapravo spekulativna pretpostavka da će u budućnosti pasti težina e-vozila. Naime, u zadnjem desetljeću odnosi težina e-vozila i običnih automobila nisu se mijenjali, a sasvim je moguće da će autoindustrija ubuduće povećavati baterije kako bi povećavali dosege e-vozila. Postojeće tehnologije čine e-vozila 15-30 posto težima jer baterije pohranjuju manje energije nego tekuća goriva u rezervoaru automobila s unutrašnjim izgaranjem.
Problem je što i Kalifornija i US Enviromental Protection Agency (EPA) iz političko-ideoloških razloga trube u isti rog te će i dalje svjesno ignorirati razlike u težini e-vozila i automobila s unutrašnjim izgaranjem. Otvara se pitanje hoće li danas-sutra kazneno odgovarati jer su svjesno zanemarivali znanstvene činjenice, ali je periferno jer će zbog ignorantskog pristupa onečišćenje rasti.
Vlasnici e-vozila primijetili su da im se gume zbog težine troše puno brže nego kod automobila s unutrašnjim izgaranje, kakve su ranije posjedovali. Prenosimo edukativni ulomak javne rasprave o problemu s automobilskim gumama koju je objavio Miami Herald:
"U servisnoj radionici Sweetwater koja servisira 90 posto električnih vozila, glavni tehničar Jonathan Sanchez rekao je da su gume ono zbog čega kupci najčešće dolaze - bez obzira koji model ili marku e-vozila voze. Naravno, kilometraža guma može uvelike varirati, ali on je rekao da često mijenja gume za EV na samo 8.000 do 10.000 milja - što je četvrtina ili čak petina tipične istrošenosti guma na automobilu na plin. Postoji niz objašnjenja za brzo trošenje - od načina rada električnih vozila do sastava gume do individualnih navika vožnje i prakse održavanja - ali proizvođači vozila i guma te stručnjaci iz industrije priznaju problem. Proizvođač guma Michelin rekao je da konvencionalne gume na električnim vozilima troše gume 20 posto brže nego na automobilima s plinskim pogonom - brojku koju često navode i proizvođači električnih vozila - ali Goodyear također kaže da bi se mogle istrošiti do 50 posto brže. Proizvođači automobila i industrija guma rade na poboljšanjima. Neka su istraživanja pokazala da gume zapravo više zagađuju česticama nego ispušni plinovi, 2000 puta više. ‘Gume brzo zasjenjuju ispušnu cijev kao glavni izvor emisija iz vozila‘, rekao je Nick Molden za Guardian koji je proveo studiju s Emissions Analytics."
Ovome treba dodati da mnoga e-vozila iz tzv. premium segmenta koriste mekše gume s injektiranom pjenom, koje se troše još brže.
Konkretni argumenti u prilog tezi da je trošenje guma više odgovorno za zagađenje mogu se pročitati u Newsletteru Emissions Analyticsa koje konstatira da su emisije čestica trošenjem guma 1850 puta više od onih iz ispušne cijevi. U članku se vrlo detaljno objašnjava ekološki problem s trošenjem guma.
Ako su točne ove teze, a čini se da jesu, kompletno planiranje vrle nove zelene budućnosti EU i SAD-a kroz zabranu motora s unutrašnjim izgaranjem pokazalo se kao hohštaplersko. Otvara se pitanje odgovornosti. Autoindustrija EU, poglavito Njemačke, kroz forsiranje zelene tranzicije pretrpjela je ogromne štete, a sada otkrivamo da se ‘zelena revolucija‘ bazirala na netočnim pretpostavkama.
U osnovi najveći problem za onečišćenje u prometu predstavljaju stara vozila, a ne benzinci ili dizelaši novije proizvodnje, koji su više eco-friendly nego e-automobili.