Sve su primjetnije podjele između Hezbolahovih elitnih komandosa u južnom Libanonu, koji bi najradije krenuli u totalni rat protiv Izraela, i nešto opreznijeg vodstva te militantne grupe u Bejrutu, pokazuju izraelske analize, piše Telegraph.
Fino izbalansirani ishod te prepirke mogao bi odrediti hoće li se otvoriti druga fronta na sjeveru Izraela, čime bi u sukob bio usisan i SAD, a neprijateljstva se proširila regijom.
Taktika ‘oko za oko, zub za zub‘, često vrlo smrtonosna, koju njeguju Hezbolah i Izraelske obrambene snage (IDF) eskalira od 7. listopada. Međutim, obje strane paze da ne prijeđu nepisane, ali opće prihvaćene granica koje bi izazvale širu eskalaciju.
Profesor Manuel Trajtenberg, izvršni direktor Instituta za nacionalnu sigurnost Sveučilišta u Tel Avivu (INSS) kaže kako je odmjeravanje snaga na sjeveru vrlo napeto i zasad nije moguće reći koja će strana prevagnuti.
Rekao je da Hezbolahov karizmatični vođa, Hasan Nasralah, koji se ‘ponosi time što je uvijek u pravu‘, ostao je neuobičajeno tih u ovih 17 dana od masakra, što možda znači da još nije odlučio što da radi.
Nasrallah, koji je gledao kako je Izrael desetkovao Hezbolahov vojni kapacitet i sredstva tijekom rata između Hezbolaha i Izraela 2006. godine, dobro zna što to znači kad moraš sve iznova graditi.
Više je puta citirana njegova izjava da mu je ‘žao što je pokrenuo rat 2006.‘, a obavještajne analize pokazuju da ga je Teheran zadužio da Hezbolah održi netaknutim kako bi se tu skupinu moglo upotrijebiti kao sredstvo odvraćanja u slučaju neke akcije Zapada protiv Irana.
‘Prema trenutnom shvaćanju - a sve je još jako fluidno - Iran ne želi da Hezbolah napadne‘, kaže profesor Trajtenberg. ‘Oni vide Hezbolah i njihove projektile kao oružje sudnjeg dana i ne žele to sad protratiti zbog ovoga što se događa s Hamasom. Iran ne brine ni o čemu osim o opstanku svog režima.‘
Sima Shine, iranska stručnjakinja koja je bila voditeljica istraživanja u obavještajnom odjelu Mosada, kazala je Telegraphu prošli tjedan da je Iran pokrenuo diplomatske napore ‘bez presedana‘ nakon Hamasovog napada, sve kako bi pokušao osigurati primirje i ostaviti i Hamas i Hezbolah netaknutim.
No ono što je teže iščitati, kaže ova analitičarka, ponašanje je Hezbolahovih kopnenih trupa u južnom Libanonu.
I dok vodstvo skupine brine o tome kakvo je stajalište te organizacije u Libanonu, gdje predstavljaju glavnu političku snagu, i u Teheranu koji ih financira, Hezbolahova pješadija brine o tome kako će na njih gledati njihovi kolege fanatici na prvim linijama.
Posebnu zabrinutost izaziva Hezbolahova elitna skupina al-Hajj Radwan, dobro opremljena grupa od 2500 komandosa koja je nedavno sudjelovala u borbama u Siriji i sada je dobro ukopana na jugu Libanona.
Oni su slični Hamasovim snagama Nuhba, koje su predvodile napad 7. listopada, a nedavno je primijećeno kako vježbaju za sličan kopneni napad na Galileju na sjeveru Izraela.
Profesor Trajtenberg je rekao: ‘Ako ne budu djelovali, njihov će položaj među Osovinom otpora (skupina terorističkih plaćenika u regiji koje financira Iran) biti umanjen. To je za njih vrlo ozbiljna dilema.‘
Dodao je da su se pojavile tenzije između vodstva u Bejrutu i Hezbolahovih boraca na terenu.
‘Postoje naznake da grupa Radwan želi krenuti u napad. Njihovi zapovjednici na terenu su željni akcije jer su to dugo planirali, za to su obučeni i spremni. Znamo da postoje zategnuti odnosi s vodstvom i to je opasno‘, rekla je.
Velika opasnost od eskalacije
Orna Mizrahi, viša istraživačica na INSS-u i bivša obavještajna analitičarka u IDF-ovoj upravi za vojnu obavještajnu službu, nedavno je objavila detaljnu analizu o vjerojatnosti rata na sjeveru.
‘Opasnost od eskalacije na sjeveru će se povećavati kako rat bude odmicao. Pod iranskim vodstvom, Hezbolah bi sigurno nastojao održati visoku razinu sukoba na sjeveru tijekom cijelog rata, a mogao bi krenuti u daljnju eskalaciju duž granice kako se borbe na jugu budu razvijale, odnosno, nakon što počnu kopneni manevri IDF-a – no budu zadržani ispod praga pokretanja sveopćeg rata‘, napisala je. ‘No ta je mogućnost vrlo opasna, bez obzira je li planirana ili je došlo do nekontrolirane eskalacije.‘
Mizrahi je rekla za The Telegraph da je iznenadni napad 7. listopada značio da se mnoge ranije pretpostavke izraelske obavještajne službe ponovno preispituju - uključujući ideju da će Iran držati Hezbolah u rezervi kao asa u rukavu ili sredstvo odvraćanja.
‘Položaj Irana u svijetu‘ promijenio se u posljednje dvije godine s izbijanjem rata u Ukrajini i produbljivanjem njegovih odnosa sa zemljama poput Rusije, rekla je Mizrahi. To znači da sada mogu nastupiti s više samopouzdanja, ali imaju i više toga za izgubiti.
Svi se analitičari slažu da bi američka intervencija bez presedana u sukobu nakon napada 7. listopada mogla biti odlučujuća u sprječavanju šireg rata.
Kazali su da je Izrael dao čvrsta jamstva Joeu Bidenu da IDF neće otvoriti frontu na sjeveru, unatoč tome što je Yoav Gallant, ministar obrane, navodno zagovarao prvi udar protiv Hezbolaha odmah nakon napada 7. listopada.
Izrael ne želi globalni rat
S druge strane, SAD je uvjerio Izrael da će upotrijebiti svoje pomorske snage u istočnom Sredozemlju kako bi intervenirao ako Hezbolah napadne – nešto što Amerika nikada prije nije učinila.
Dvije američke skupine nosača, koje se ukupno sastoje od više od 14 teško naoružanih brodova, imaju kapacitet pomoći u presretanju Hezbolahovih projektila, za koje se smatra da bi mogli nadvladati protuzračnu obranu Izraela ako budu masovno lansirani.
Brodovi također nose rakete dugog dometa s različitim bojevim glavama koje mogu pogoditi Iran.
Prisutnost SAD-a bila je ‘stvarno odvraćanje‘, rekla je gospođa Mizrahi. ‘Iranci ne žele rat s Amerikancima, zar ne? Ne žele ući u globalni rat.‘
No dodala je da bi američka prisutnost mogla djelovati i kao ograničenje – čak i kao ‘teret‘ – za sam Izrael, jer bi ograničila njegovu slobodu da djeluje bez konzultacija s SAD-om.