Diljem Venezuele 'eksplodiralo' je nezadovoljstvo. Samo proteklih dana zabilježene su stotine prosvjeda u zemlji, uzrokovane nestašicom, jednostavno rečeno, gotovo svega. U zemlji su gotovo svakodnevni nestanci električne energije, nedostaje goriva, pa čak i pitke vode.
Prosvjedi su počeli u Yaracuyu no uskoro su se proširili čitavom zemljom, a naročito njezinom unutrašnjosti čiji stanovnici vlast optužuju da ih zapostavlja i zanemaruje, piše BBC.
Prosvjednici tvrde da se osnovne namirnice preusmjeravaju u veliki Caracas, grad u kojem je središte vlade. Ogorčeni su zbog čestih redukcija električne energije, ali i činjenice da na pitku vodu moraju čekati u dugim redovima. Nestašica je goriva za automobile, kao i plina za domaćinstva, što dodatno otežava život. Nezadovoljni građani kažu da su mnoge od osnovnih javnih službi zaustavile svoje poslovanje.
Koronavirus pogoršao situaciju
Prosvjedi uzrokovani netašicom najosnovnijeg uskoro su se spojili sa onima koje su organizirali učitelji nezadovoljni sramotno niskim plaćama, te pacijentima koji se žale na nepodnošljive uvjete u javnim bolnicama.
BBC objašnjava kako se Venezuela s gotovo svim ovim problemima suočava već godinama, no epidemija koronavirusa znatno je pogoršala situaciju. Zatvaranje države, odnosno "lockdown", stvorilo je nove probleme jer su stanovnici više bili kod kuće, što je povećalo potrošnju resursa poput plina za kuhanje. Česte redukcije pitke vode uzrokovale su, pak, situaciju da nisu mogli prati ruke, krajnje paradoksalno nakon preporuke da se ruke u vrijeme epidemije peru što češće.
Zatvaranje države dovelo je i do smanjenja prihoda među najsiromašnijima koji više nisu mogli obavljati nadničarske poslove zahvaljujući kojima su preživljavali iz dana u dan.
Prema studiji koju je u veljači, uoči prvog slučaja covida-19 u Venezueli, objavio Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda, jedan od tri stanovnika Venezuele teško je uspijevao pribaviti dovoljno hrane za minimalne nutritivne potrebe. Gotovo 60 posto kućanstava je siromašno, a 65 posto nije u stanju kupiti osnovne potrepštine poput proizvoda za higijenu, odjeće i obuće. Pandemija je to, očekivano, samo pogoršala.
BBC postavlja pitanje kako je moguće da je u toj zemlji uopće došlo do nestašice goriva i plina, s obzirom da se radi o zemlji koja ima najveće rezerve nafte u svijetu. No, kombinacija podinvestiranosti i lošeg vođenja države dovela je do kolapsa, a svemu su pripomogle i američke sankcije koje su izazvale krah venezuelanske naftne industrije. Uslijed te krize, Venezuela je bila primorana uvoziti naftu kako bi zadovoljila svoje bazične potrebe, a i to je palo u vodu kada je, samo u travnju, SAD zaplijenio više od milijun barela nafte koje je, sankcijama usprkos, dopremalo pet iranskih tankera.
Očekivano, naftna kriza prelila se na sve slojeve gospodarstva. Povrće, voće, meso je istrunulo na njivama i na imanjima jer ih farmeri nisu imali kako distribuirati, budući da su spremnici kamiona, brodova i vlakova prazni. To je, pak, izazvalo nestašicu hrane. Malo po malo, Venezuela se počela urušavati domino efektom.
Maduro priznao krizu
Nevladine organizacije i lokalni mediji javljaju kako se policija žestoko obračunava s prosvjednicima, koristeći suzavac i gumene metke. Venezuelanski Opservatorij društvenih konflikata (VOSC) javlja kako su deseci ljudi uhićeni, a nevladine organizacije javljaju i kako su "pravični zahtjevi prosvjednika suočeni s teškom represijom".
Represija protiv protuvladinih prosvjednika nije neuobičajena te je u više navrata dokumentirana od strane promatrača međunarodnih organizacija poput UN-a. Zabilježeni su brojni slučajevi torture, nasilja, nestanaka pa čak i ubojstava protuvladinih aktivista, zbog čega UN-ove agencije optužuju Venezuelu za zločine protiv čovječnosti. Vlada Venezuele zasad se nije oglasila o prosvjedima, no predsjednik Nicolas Maduro u utorak je po prvi puta priznao da je naftna industrija u teškoj kriz. Rekao je kako je Venezuela svake godine od 2015. gubila po oko 30 milijardi dolara, što odgovara 99 posto venezuealnske međunarodne robne razmjene. Maduro nije spomenuo prosvjede, ali je jadno stanje ekonomije pripisao "kriminalnim sankcijama koje su zemlji nametnuli imperijalisti".
Najavio je i "zakon protiv blokada", koji bi trebao pokrenuti ekonomske motore, no nije pojasnio o čemu bi se radilo.