Najmanje 188 ljudi je poginulo, a više od 1500 ih je ozlijeđeno u potresima koji su u srijedu popodne po lokalnom vremenu pogodili Venezuelu. Prema posljednjim podacima, nestalih je više od 40.000.
Dva snažna zemljotresa, magnitude 7,2 i 7,5 po Richteru, zatresla su tu južnoameričku državu u razmaku manjem od minute. Uslijedilo je 30-ak naknadnih udara. Epicentar je bio kod grada San Felipea, oko 200 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Caracasa.
Od siline udara potpuno se urušilo najmanje 15 zgrada, uključujući i hotel s deset katova. Budući da je bio državni praznik, mnogi su ljudi u trenutku udara bili kod kuće.
Spasilačke ekipe noć su provele spašavajući zarobljene ispod ruševina, a u pomoć su im stigli i timovi specijalizirani za potragu i spašavanje iz Dominikanske Republike, SAD-a, El Salvadora, Meksika i Katara. Spašavanje je otežano zbog nestanka struje, prekida u komunikaciji i činjenice da se zdravstveni sustav godinama bori s ograničenim resursima.
Američki seizmolog: ‘Ovo se ne događa često. Postoji šansa za novi snažan udar‘
Brojne zemlje ponudile su podršku i humanitarnu pomoć, uključujući Brazil, Kinu i Njemačku koja je na raspolaganje stavila šest vojnih transportnih zrakoplova i vojnike Bundeswehra. "Ovo je jedna od najrazornijih prirodnih katastrofa koje je Venezuela doživjela u svojoj povijesti", rekao je za Sky News Juan Carlos Doria, potpredsjednik neprofitne udruge Venezuelanci u Barranquilli.
Otežana potraga
Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) upozorila je da je stanje u Venezueli iznimno ozbiljno. "Situacija je vrlo komplicirana", izjavio je glasnogovornik Tommaso Della Longa te dodao da je sjedište Crvenog križa u Caracasu oštećeno, a mnogi njihovi kolege u glavnom gradu ostali su bez domova.
Netom nakon potresa javna infrastruktura je kolabirala. Nestala je struja, opskrba vodom je poremećena, a vlasti su isključile opskrbu plinom na pogođenim područjima kao preventivnu mjeru opreza. Internetske i komunikacijske usluge su otežane. Tijekom noći sa srijede na četvrtak spašeno je 20-ak osoba, a spasilačke ekipe i dalje čuju glasove živih osoba zarobljenih pod ruševinama. "Nećemo otići odavde dok ne spasimo posljednju osobu koju možemo izvući živu i znam da ćemo uz Božju pomoć uspjeti", poručio je gradonačelnik općine Chacao na istoku Caracasa Gustavo Duque.
Strah i panika
Očevici opisuju da je potres počeo zaglušujućom bukom. "Struja je odmah nestala, a onda se sve počelo pomicati. Prozori su toliko zveckali da sam mislila da će se razbiti. Istrčala sam sa sinom van, ali tlo je toliko podrhtavalo da nismo mogli trčati. Ljudi su bili u panici, vrištali su", ispričala je za New York Times Josefina Hernández iz grada Valencije.
"Nikada u životu nisam osjetila takav strah. Moj suprug, sin i ja zagrlili smo se i počela sam se moliti, vapeći Bogu da nas spasi", rekla je Luisa Martínez. Stanovnik Caracasa Manuel Guevara Baro izjavio je za CNN da su potresi koji su u srijedu pogodili glavni grad Venezuele bili zastrašujući. "Proživio sam razorni potres u Caracasu 1967. godine, koji je također odnio mnogo života, ali ni približno nije bio poput ovoga koji smo danas doživjeli. Ljudi su plakali. Mnogi su doživjeli živčani slom", kazao je. "Scena je bila kao iz horor filma", rekla je za Reuters Maria Alejandra.
Lokalni mediji izvještavaju da su mnogi stanovnici prespavali na ulicama, u šatorima, iz straha od mogućih naknadnih potresa ili urušavanja oštećenih zgrada. Iako su potresi redovita pojava u Venezueli zato što je to seizmičko područje, ipak su bili "prilično šokantni", ističe Jorge Pérez iz BBC Munda. Bio je to najjači potres koji je pogodio Venezuelu od 1990. godine kada je sjevernu obalu blizu Caracasa pogodio potres San Narciso magnitude 7,7, prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGS).
Izvanredno stanje
Vršiteljica dužnosti predsjednice Venezuele Delcy Rodríguez proglasila je izvanredno stanje i objavila da je najpogođenija savezna država La Guaira, sjeverno od Caracasa. "To je zona katastrofe. Prava tragedija", rekla je predsjednica i dodala da još nije poznat broj poginulih na tom pogođenom području. USGS je procijenio da je, s obzirom na jačinu i dubinu potresa te broj stanovnika koji žive na pogođenom području, broj žrtava vjerojatno između 10.000 i 100.000.
Zavod također dodaje da na njihovu procjenu utječe činjenica da mnogi ljudi na pogođenom području žive u zgradama sagrađenim od nearmirane opeke i nepečenih blokova, koje su osjetljive na potrese. Hrvatski veleposlanik Ranko Vilović, koji je zadužen za Venezuelu iz Brasilije, za N1 je rekao da među prijavljenim žrtvama zasad nema Hrvata.
Razmjeri štete
Glavna i najveća Međunarodna zračna luka Simón Bolívar zatvorena je nakon što je pretrpjela veliku štetu. Vlakovi i podzemna željeznica su privremeno obustavljeni, a nastava u školama otkazana je do kraja tjedna. Razmjeri štete još će se dugo utvrđivati. Reuters javlja da je venezuelanska naftna infrastruktura, unatoč potresima, ostala uglavnom netaknuta jer većina gradova koji su prijavili veću štetu nema naftna postrojenja.
Predsjednica Rodríguez objavila je da je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio fond od 200 milijuna dolara za pomoć u obnovi oštećene infrastrukture i domova. Također je apelirala na privatni sektor za pomoć u nabavljanju teških strojeva kako bi se pomoglo u spašavanju. Venezuela se i prije ovog potresa nalazila u jako teškoj ekonomskoj i političkoj situaciji. Dug, nagomilan tijekom vladavine predsjednika Nicolása Madura, mogao bi premašiti 240 milijardi dolara, a tvrdokorna inflacija i dalje je najviša u svijetu.
Analitičari upozoravaju da zemlji prijeti bankrot ako im SAD ne ukine sankcije i dopusti slobodno ulaganje u venezuelansku naftu. Naime, nakon uhićenja Madura Washington nije ukinuo sankcije, nego je počeo izdavati izuzeća od sankcija određenim tvrtkama zainteresiranim za poslovanje, što je otežalo ulaganja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....