Venezuela pleše na rubu građanskog rata, strane intervencije i puča, ali u zemlji je dvovlašće, a i međunarodna zajednica se raskolila ovisno o tome kojeg od dva predsjednika podržava - Nicolása Madura ili Juana Guaidóa koji je uime oporbe nedavno položio prisegu.
Dakle, dvovlašće koje ne sluti na dobro dok zemlja tone u kaos i siromaštvo, a sve više ljudi bježi iz nje, i to zemlja s najvećim zalihama nafte na svijetu i neviđenom hiperinflacijom koja je sada na godišnjoj razini od gotovo 2 milijuna posto!
Američki diplomati napuštaju zemlju, ali ne zbog toga, kažu, što je predsjednik Maduro prekinuo diplomatske odnose sa SAD-om, nego zbog njihove sigurnosti, a šef Vijeća Europe Donald Tusk pozvao je EU da stane iza “demokratskih snaga u Venezueli”, koje za njega predstavlja Juan Guaidó.
Poginuli
Počeo je i informacijski rat, pa tako promadurovski mediji tvrde da se “samoprozvani predsjednik” Juan Guaidó sakrio u kolumbijsko veleposlanstvo iz kojeg “vodi pobunu”, a oporba tvrdi da Madurov avion, s koferima spremnim za bijeg na Kubu, već turira. Iza Madura je stala vojska pa je ministar obrane Vladimir Padrino optužio Guaidóa za prevrat. U neredima u Caracasu već je oko 20 poginulih. No, u toj bogatoj južnoameričkoj državi, u kojoj već godinama traju trzavice između vlasti i oporbe, križaju se i brojni interesi velikih sila.
Naime, kada je na vlast u Venezueli 2002. godine došao ljevičarski populist Hugo Rafael Chávez, njihovi vanjskopolitički (a ujedno i naftni) saveznici su se promijenili, pa je tijekom godina SAD gubio svoje, do tada neupitne pozicije, a Rusija i Kina, kao trenutno najvažniji venezuelanski poslovni partneri, širile su svoj utjecaj.
Stoga ne čudi da su Donald Trump te velika većina latinoameričkih zemalja (Argentina, Čile, Kolumbija, Brazil, Peru) odmah podržali Guaidóa dok su Rusija i Kina te Bolivija, Kuba i Urugvaj i dalje “vjerni” Maduru. SAD traži i sastanak Vijeća sigurnosti UN-a posvećen stanju u Venezueli. Vladimir Putin osobno je nazvao Madura da ga podrži i kaže kako je “kriza izazvana izvana”. No, teško se oteti dojmu da kaos u Venezueli doista ima veze s vanjskih utjecajem.
Hugo Chavez je nacionalizirao dobar dio venezuelanske naftne industrije, a američke su kompanije izgubile desetke milijardi dolara. No, kad jednima smrkne, drugima osvane, pa je tako najjača ruska državna naftna tvrtka Rosnjeft uletjela u prazni prostor i dobila 30-godišnju koncesiju za bušenje nafte u Venezueli na nalazištima Patao-i-Mehilones.
Naoružanje
Rusija je dala 17 milijardi kredita Venezueli, od čega 6 milijardi za naftne poslove, koje joj Venezuela još nije ni počela vraćati. Ruski mediji tako pišu da se dug dijeli ovako: 3 milijarde dolara ruskoj državi, a druge 3 milijarde dolara Rosnjeftu. Dobar dio kredita odnosi se i na kupnju ruskog naoružanja jer je Venezuela počela otkazivati američko i naručivati rusko oružje - tenkove, zrakoplove, proturaketne sustave, a Rusi su sagradili i pogone za izradu venezuelanskog kalašnjikova.
Osim toga, jake ruske banke VTB i Gazprombank ušle su na tamošnje tržište i danas kontroliraju više od 25 posto tamošnjeg financijskog tržišta. Rusija, osim toga, pomaže Venezueli u krizi, pa su tone i tone pšenice, ulja i maslaca te još nekih osnovnih prehrambenih proizvoda stizali u Venezuelu da se pokriju strašne nestašice koje su pogodile zemlju, nakon što su im Amerikanci i zemlje regije uvele gospodarske sankcije. No, kako pišu moskovske Vedomosti, najveći dug imaju prema Kini - 20 milijardi dolara. Tako da i svjetski čimbenici imaju svoje prste i interese u venezuelanskoj krizi, koja bi mogla povući zemlju u sukobe neviđenih razmjera.
Šest ključnih objašnjenja o nastanku krize u Venezueli
1. Tko je predsjednik?
Pitanje bi bilo neobično u drugim državama, ali od 23. siječnja u Venezueli mnogi žele znati odgovor. Naime, Juan Guaidó, predsjednik Nacionalne skupštine, tog se dana proglasio predsjednikom i tako napao poziciju predsjednika Nicolása Madura koji je dva tjedna ranije položio zakletvu za novi šestogodišnji mandat. Maduro je optužio SAD da ga rušei.
2. Zašto se osporava izbor predsjednika?
Nicolás Maduro izabran je prvi put u travnju 2013. Tijekom njegova mandata gospodarstvo se potpuno raspalo. Maduro je ponovno izabran u svibnju 2018., a te je izbore veći dio opozicije bojkotirao zbog policijske represije prema kandidatima. Zbog toga Nacionalna skupština, koju kontrolira opozicija, nije priznala rezultate izbora.
3. Zašto se sve ovo događa?
Nakon Madurove svečane prisege 10. siječnja, Narodna skupština ustvrdila je da je, smatrajući izbore nepoštenima, Maduro “uzurpator”, a predsjedničko mjesto upražnjeno. Pozvali su se na Ustav, koji kaže da u takvim slučajevima predsjednik Narodne skupštine preuzima ulogu vršitelja dužnosti predsjednika. Zbog toga se Guaidó 23. siječnja proglasio v. d. predsjednika.
4. Kakve su bile reakcije?
Američki predsjednik Donald Trump službeno je priznao Juana Guaidóa tek nekoliko minuta nakon što je Guaidó objavio da će preuzeti predsjedničke ovlasti. Maduro je zbog toga objavio da se prekidaju svi diplomatski odnosi sa SAD-om.
5. Što slijedi?
Juan Guaidó pozvao je sve Madurove protivnike da nastave s prosvjedima dok se “Venezuela ne oslobodi”. No, osim podrške SAD-a, Guaidó u stvarnosti nema osobitu političku moć jer je njegova Narodna skupština zapravo degradirana kad je 2017. utemeljena Nacionalna ustavotvorna skupština koju čine isključivo Maduru odani ljudi. Maduro ignorira odluke Narodne skupštine.
6. Koja je pozicija sigurnosnih snaga?
Snage sigurnosti smatraju se ključnim igračem u ovoj krizi. Do sada su bili odani Maduru, koji ih je nagrađivao čestim ovišicama, a vojnike je postavljao na funkcije s kojih su kontrolirali industriju. Nakon 23. siječnja vojni časnici i vojnici pisali su poruke podrške Maduru, ali posljednji videozapisi pokazuju kako propuštaju pripadnike i simpatizere opozicije da neometano odlaze na mjesta prosvjeda. Guaidó je pak obećao svim pripadnicima snaga sigurnosti amnestiju ako okrenu leđa Maduru. (N.P.)
Europski čelnici dali ultimatum Maduru
Njemačka, Francuska i Španjolska pozvale su u subotu predsjednika Venezuele Nicolasa Madura da u roku osam dana raspiše izbore, inače će oporbenog vođu Juana Guaida priznati za privremenog šefa države.
Maduro se ne želi povući s vlasti nakon spornih izbora prošle godine, unatoč jačanju pritiska oporbe i međunarodne zajednice.
"Venezuelski narod mora moći slobodno donijeti odluku o svojoj budućnosti", napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na Twitteru, na tragu sličnih izjava njemačke i španjolske vlade.
"Ako se izbori ne najave u idućih osam dana, spremni smo priznati Juana Guaidu kao privremenog predsjednika", rekla je glasnogovornica njemačke vlade Martina Fietz.
"Ne želimo postaviti ili ukloniti vladu, želimo demokraciju i slobodne izbore u Venezueli", izjavio je španjolski premijer Pedro Sanchez.
SAD i nekoliko zemalja Latinske Amerike te Albanija već su dali potporu venezuelskoj oporbi.
Dužnosnici EU nisu otvoreno priznali Guaida, nego su također pozvali da se održe demokratski izbori.
Potporu Maduru izrazili su njegovi saveznici Rusija, Iran, Turska, Kuba, Bolivija i Nikaragva.
U međuvremenu, Guaido je najavio da ima plan u "tri točke" za okončanje Madurova režima.
"Kraj uzurpatorske vlade, uspostava prijelazne vlade i sazivanje novih izbora", rekao je 35-godišnji Guaido, dosadašnji predsjednik parlamenta, u razgovoru za La Stampu od subote.
Guaido je pozvao vojsku da promijeni stranu i okrene leđa Maduru, dodajući da će vojni časnici koji su sudjelovali u represiji dobiti amnestiju. (Hina)
Teška optužba Moskve
Na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a ruski predstavnik je optužio SAD za pokušaj državnog prevrata u Venezueli. (JL)