I dok se južni dijelovi Hrvatske bore sa velikim količinama smeća koje je more donijelo do obala poluotoka Pelješca te Mljeta i Korčule, takvi su prizori u Albaniji sasvim uobičajeni.
Naime, Reuters donosi priču o gomilanju smeća na plažama albanskog rta Kepi i Rodonit koji se nalazi na Jadranskom moru, nekih 40-ak kilometara sjeverno od luke Drač. Vjeruje se kako smeće koje je zatrpalo južnojadransku obalu pristiglo upravo od tamo. Pogledajte na Google karti koliko je ovaj divlji deponij udaljen od Pelješca i Mljeta.
INFOGRAFIKA Jadni Jadran: Istočna struja najotrovnija na Mediteranu
- Plaža koja je nekoć predstavljala turistički biser Albanije danas stoji uništena smećem što zemlju i more čini otrovnima za ljude i životinje - navodi Reutersova novinarka Deborah Lutterbeck.
Priča je objavljena još krajem travnja ove godine, a situacija tada je već bila vrlo zabrinjavajuća. Iako turisti više ne dolaze na spomenutu plažu, nekolicina ribara još uvijek peca nedaleko od hrpa smeća.
- Zbog velikog zagađenja moramo se sve više udaljavati od delte rijeke Ishmi jer ona donosi smeće iz rijeke Lane te drugih. Kao što vidite situacija je užasna, moramo ploviti dalje što nas dovodi u opasnost, a i ulov je slabiji. Zahtijevamo da vlasti učine nešto na sanaciji ovog problema - objašnjava jedan od ribara.
Dodaje i kako je plaža nekada bila prava turistička meka za ljude iz Drača, Tirane i drugih okolnih gradova, no zbog zagađenja više nitko ne dolazi.
Smeće uglavnom dolazi iz albanskog glavnog grada Tirane i okolnih mjesta koji rijeke koriste za odvod kanalizacije te deponije.
- Prije svega moramo poduzeti hitne radnje kratkoročne naravi. Albanska vlada počela je raditi na dugoročnijim planovima, osnovala se stručna skupina kako bi se problem riješio te obala očistila. Važno je napomenuti kako tu nije riječ samo o sanaciji posljedica već i edukaciji - objasnio je Taulant Bino , zamjenik albanskog ministra za okoliš.
Međutim, još 2006. Bino je za Reuters bio izjavio kako Albanija već tada prihvatila sličnu strategiju, no ona očito nije urodila plodom.
Albanija je bila najsiromašnija i najizoliranija europska zemlja pod komunizmom, no upravo je to zatvaranje granica prema vanjskom svijetu sačuvalo njenu mediteransku obalu.
Dolaskom kapitalizma i demokracije donošeni su i problemi specifični za te društvene kategorije. Potrošačko društvo i građevinski procvat možda jesu donijeli ubrzani razvoj zemlje, no veliku cijenu platile su upravo albanske plaže.