Rumunjska je suočena s jednim od najgorih valova korone u Europi. Za to su krivi široko rasprostranjeni skepticizam prema cjepivima i nesposobnost predsjednika, vlade i vlasti da uvjere narod u potrebu cijepljenja, piše Deutsche Welle.
Video iz Sveučilišne klinike u glavnom gradu Rumunjske Bukureštu teško je podnijeti. Na Odjelu za intenzivnu njegu nema ni jednog slobodnog kreveta, hodnici su pretrpani pacijentima koji čekaju, medicinsko osoblje vozi mrtve ljude u crnim plastičnim vrećama.
Hitna kola stalno dovoze nove pacijente. Gotovo svi su stari ljudi, uglavnom oni koji nisu cijepljeni protiv koronavirusa. Mnogi jedva dišu, neki kažu da se unatoč svemu ne bi cijepili. Jedan liječnik komentira: "Ova navala pacijenata ima veze s nemarom ljudi i nedostatkom informacija. Političari moraju biti mnogo uporniji. Ako su zabrinuti za dobrobit birača, trebali bi im stalno govoriti da idu na cijepljenje."
Video sa Sveučilišne klinike u Bukureštu bez komentara traje 16 minuta i nosi naslov: "Ovako izgleda zdravstvena katastrofa". Rumunjski istraživački portal Recorder objavio ga je prošlog tjedna.
Rekordne brojke oboljelih i umrlih
Ono što je prikazano na videu u jednoj klinici trenutno se događa u bolnicama u cijeloj Rumunjskoj. Zemlja je suočena s jednim od najgorih valova korone u Europi. Gotovo svaki dan bilježe se novi rekordi. U utorak (19. listopada 2021.) u posljednja 24 sata zabilježeno je gotovo 19.000 novih infekcija i 574 smrtna slučaja povezana s koronavirusom.
"Nismo samo u pandemiji, već smo u katastrofi", rekao je u utorak predsjednik Kolegija rumunjskih liječnika (CMR) Daniel Coriu. Prošlog tjedna oni su napisali otvoreno pismo pod naslovom "Krik iz očaja" i opisali katastrofu zdravstvenog sustava.
Niska stopa cijepljenja, utjecajni protivnici cijepljenja
To je također katastrofa koja se događa u pozadini ozbiljne političke krize: nakon višemjesečnih koalicijskih sporova, socijalno-liberalna vlada premijera Florina Citua srušena je početkom listopada i to tako što joj je izglasano nepovjerenje. Mogli bi proći tjedni do formiranja nove koalicijske vlade. „Naša iskrena sućut, Rumunjska!" bio je naslov objavljen na portalu Hotnews s obzirom na katastrofalnu zdravstvenu situaciju i političku krizu u zemlji.
Rumunjska nije u potpunosti jedinstven slučaj u Europi. Latvija, Litva i Bugarska trenutno imaju također visoku sedmodnevnu incidenciju i broj smrtnih slučajeva po danu. Ono što Rumunjsku razlikuje od ostalih zemalja EU-a je to što je njezin zdravstveni sustav preopterećen kao nijedan drugi i, po mišljenju mnogih ravnatelja bolnica i liječnika, nalazi se pred kolapsom.
Istodobno, Rumunjska, zajedno s Bugarskom, ima najnižu stopu cijepljenja protiv koronavirusa u EU-u. Samo je oko 30 posto stanovništva potpuno cijepljeno - znatno manje od polovice prosječnog broja cijepljenih u EU-u. Skepticizam prema cjepivima iznimno je raširen i podržavaju ga i nacionalistički političari i utjecajna Rumunjska pravoslavna crkva (BOR).
Umanjuje se rizik od korone
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis izazvao je u utorak šok kada je, obraćajući se stanovništvu ozbiljnim riječima, situaciju nazvao "nacionalnom dramom strašnih razmjera" i najavio hitan sastanak svih koji o tomu odlučuju. Šef države je za situaciju okrivio rašireni skepticizam po pitanju cijepljenja, ali i "nedostatak konkretnih poteza vlasti" i apelirao na stanovništvo da se cijepi.
Neki su komentatori smatrali govor ciničnim - jer su Iohannis i vlada pod vodstvom sada privremenog premijera Florina Citua, koju predsjednik podržava, mjesecima djelovali kaotično u pogledu upravljanja pandemijom, zanemarujući pa čak i umanjujući opasnosti od korone. U lipnju je Iohannis nazvao kampanju cijepljenja u zemlji "uspješnom” i rekao da je pandemiji došao kraj. Florin Citu također je u lipnju izjavio da je pandemija "eliminirana" - iako su stručnjaci u to vrijeme već proturječili i pozivali na pripremu za četvrti val korone.
Cijepljenje protiv "zombija"
No, vlada je ostala uglavnom neaktivna i čak se oslanjala na ublažavanje mjera lockdowna. Zahtjev za nošenjem maske u javnim ustanovama i trgovinama teško se provodio, a ograničenja za nazočnost na velikim manifestacijama, poput potvrda o cijepljenju ili testova, često se nisu poštivala. Ni vlada nije odlučno pozivala na cijepljenje. Tek početkom listopada, kada se već pojavio razorni četvrti val korone, vlada je uvela nova ograničenja, poput zahtjeva za stalno nošenje maski, policijskog sata i ograničenja odlaska na masovne događaje.
Prije svega predsjednik i premijer Rumunjske do sada nisu učinili gotovo ništa da se suprotstave raširenom skepticizmu u pogledu cijepljenja. Protivnici cijepljenja mogli su neometano demonstrirati u zemlji, stotine tisuća lažnih vijesti o cjepivima i programima cijepljenja kruže rumunjskim društvenim mrežama. Zvučni zapis sa školskog sata u gradu Botosani na sjeveru Rumunjske nedavno je došao na naslovnice. Kritički orijentirani učenici tajno su napravili snimku na kojoj se čuje učitelj, koji poručuje učenicima da će ih cijepljenje pretvoriti u "zombije" i optužio bolnice za organizirano masovno istrjebljenje "kao u Auschwitzu".
Crkva protiv cijepljenja
Svećenici i biskupi Rumunjske pravoslavne crkve također su na čelu protivnika cijepljenja i skeptika. Prošlog je tjedna, primjerice, Teodosije - nadbiskup jugoistočne rumunjske pravoslavne biskupije Tomis, govorio protiv cijepljenja; kako oni nisu sigurni treba li uzeti cjepivo, ali i kako se eto i EU sada prestaje cijepiti.
Istrage protiv protivnika cijepljenja i lažnih izjava, poput ove koju je dao Teodosije, do sada su provedene samo u nekoliko slučajeva. Rumunjska politika osobito je oprezna prema Pravoslavnoj crkvi jer je Crkva jedna od najprestižnijih institucija među stanovništvom. Posebno u ruralnim područjima svećenička riječ često ima najveću težinu.
Solidarnost iz susjednih zemalja
Zbog razornog četvrtog vala koronavirusa, rumunjska vlada morala je prošlog tjedna po prvi put zatražiti pomoć iz inozemstva. Aparati za kisik i kreveti za intenzivnu njegu sada će joj biti isporučivani iz drugih zemalja EU-a. Susjedna Moldavija, mnogo siromašnija od Rumunjske, poslala je liječnike i medicinsko osoblje preko granice kako bi oboljelim Rumunjima pružili pomoć.
Mađarska vlada pristala je prihvatiti rumunjske pacijente s COVID-om 19; prvi bolesnici već su prevezeni na jug i jugoistok Mađarske. Gesta solidarnosti također je važna jer su rumunjsko-mađarski odnosi u posljednje vrijeme prilično napeti.
U međuvremenu, rumunjski ministar zdravstva Attila Cseke upozorio je da se ne očekuje brzo poboljšanje situacije. Cseke je u utorak na javnoj televiziji TVR rekao da je do vrhunca četvrtog vala korone još daleko. Po njegovim riječima, trenutno se ne nazire čak ni pad rekordno velikog broja infekcija, piše Deutsche Welle.