Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva osvojio je četvrti predsjednički mandat, objavilo je brazilsko izborno povjerenstvo nakon drugog kruga izbora održanog u nedjelju. Lula je pobijedio senatora Flávija Bolsonara, sina bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, ostvarivši povijesni preokret nakon što je u prvom krugu završio na drugom mjestu.
Prvi je to put od povratka demokracije u Brazil 1988. godine da je predsjednički kandidat uspio nadoknaditi zaostatak iz prvog kruga i pobijediti u drugom. Za 80-godišnjeg Lulu, nekadašnjeg sindikalnog vođu koji je prvi put došao na vlast prije gotovo četvrt stoljeća, riječ je o još jednom izvanrednom političkom povratku.
Pobijedio sina svojeg najvećeg političkog protivnika
Lulin protukandidat bio je 45-godišnji Flávio Bolsonaro, najstariji sin bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, kojeg je Lula porazio na predsjedničkim izborima 2022. godine. Bolsonaro mlađi u utrku je ušao kao politički nasljednik svojeg oca, koji služi 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja državnog udara nakon prethodnog izbornog poraza.
U prvom krugu, održanom 4. listopada, Flávio Bolsonaro osvojio je 47,03 posto glasova, dok je Lula dobio 45,16 posto. Prednost od više od dva milijuna glasova davala je konzervativnom kandidatu snažnu početnu poziciju uoči drugog kruga, no Lula je tijekom sljedeća tri tjedna uspio preokrenuti rezultat.
Flávio Bolsonaro tijekom kampanje zagovarao je smanjenje javne potrošnje, odlučniji obračun s organiziranim kriminalom i približavanje Brazila administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Najavljivao je i oslobađanje svojeg oca, čija je zatvorska kazna postala jedno od središnjih pitanja brazilskih političkih sukoba.
Njegov poraz, međutim, ne znači i kraj bolsonarizma. Konzervativni pokret koji je izgradio Jair Bolsonaro zadržao je snažnu biračku bazu i značajan utjecaj u brazilskom Kongresu, što će Luli predstavljati ozbiljan izazov tijekom četvrtog predsjedničkog mandata.
Od zatvorske ćelije do četvrtog mandata
Lulina politička biografija jedna je od najneobičnijih u suvremenoj Latinskoj Americi. Rođen u siromašnoj obitelji na brazilskom sjeveroistoku, kao dječak preselio se u industrijsko predgrađe São Paula, gdje je radio kao metalac i postupno izrastao u jednog od najutjecajnijih sindikalnih vođa u zemlji.
Bio je među osnivačima Radničke stranke (PT), koja je tijekom sljedećih desetljeća postala jedna od najvažnijih političkih organizacija brazilske ljevice. Njegova prva dva predsjednička mandata, od 2003. do 2010. godine, obilježili su gospodarski rast, širenje socijalnih programa i smanjenje siromaštva, ali i korupcijski skandali koji su kasnije teško pogodili njegovu stranku.
Godine 2018. Lula je završio u zatvoru zbog presuda za korupciju, zbog čega nije mogao sudjelovati na predsjedničkim izborima. Presude su naknadno poništene, a Lula se vratio u politiku i 2022. pobijedio Jaira Bolsonara.
Sada je ostvario još jedan povratak, ovaj put iz izbornog zaostatka koji je nakon prvog kruga doveo u pitanje njegov ostanak na vlasti.
Duboko podijeljena zemlja
Izbori su održani u Brazilu koji je već godinama duboko politički polariziran. Sukob između ljevice okupljene oko Lule i konzervativnog pokreta koji je izgradio Jair Bolsonaro prerastao je granice uobičajenog stranačkog nadmetanja i postao jedno od temeljnih obilježja brazilskog političkog života.
Podjele se protežu od gospodarske politike i socijalnih programa do pitanja sigurnosti, religije, zaštite Amazone i odnosa prema demokratskim institucijama.
Lula je tijekom trećeg mandata nastojao obnoviti socijalne programe, ojačati međunarodni položaj Brazila i predstaviti zemlju kao jednog od predvodnika globalnog juga. Istodobno se suočavao s kritikama zbog gospodarske politike, javne potrošnje i sigurnosnih problema koji već desetljećima opterećuju brazilsko društvo.
Veliki izazovi nakon izborne pobjede
Četvrti mandat Luli donosi priliku da dodatno učvrsti svoju političku ostavštinu, ali i niz ozbiljnih izazova. Brazil je zemlja golemih prirodnih bogatstava i gospodarskog potencijala, no istodobno ostaje obilježen velikim socijalnim razlikama, regionalnim nejednakostima i kroničnim problemima javne sigurnosti.
Predsjednik će se morati nositi i s političkim sustavom u kojem izvršna vlast ovisi o složenim koalicijama u Kongresu, a pregovori sa strankama često određuju sudbinu ključnih reformi.
Na međunarodnoj pozornici Lula će nastojati zadržati Brazil u ulozi države koja održava odnose sa zapadnim silama, Kinom i drugim velikim gospodarstvima u razvoju, bez čvrstog svrstavanja uz jedan geopolitički blok.
Njegova pobjeda potvrđuje iznimnu političku dugovječnost čovjeka koji je tijekom više od četiri desetljeća prošao put od sindikalnog aktivista i oporbenog političara, preko predsjedničke palače i zatvora, do četvrtog mandata na čelu najveće latinoameričke države.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....