-
SAD zaplijenile tanker s naftom uz obalu Venezuele
-
Prva operacija protiv tankera otkako je Trump naredio gomilanje vojske u karipskoj regiji
-
Operaciju je vodila Obalna straža SAD-a
-
Cijene nafte porasle nakon vijesti o zapljeni
Stigla snažna reakcija Venezuele
Vlada Venezuele optužila je SAD za "krađu" i "međunarodno piratstvo" nakon što je Obalna straža SAD-a zaplijenila tanker s naftom kod obale Venezuele.
U izjavi, vlada tvrdi da je "politika američke agresije" protiv Venezuele dio "namjernog plana pljačke energetskih resursa".
Također optužuju SAD za "imperijalnu zlouporabu" i navode da "dugotrajna agresija SAD-a protiv Venezuele" nije posljedica migracija, trgovine drogom, demokracije ili ljudskih prava, već da je "oduvijek bila riječ o prirodnim resursima, nafti i energiji."
Još oštrih riječi upravo dolazi od venezuelanske vlade.
Venezuelanski ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello upravo je nazvao SAD "ubojicama, lopovima, piratima".
Spominje Disneyjeve filmove Pirati s Kariba, rekavši da iako je lik pirata kapetana Jacka Sparrowa "junak", Cabello vjeruje da su "ovi momci (Amerikanci) kriminalci s otvorenog mora, gusari".
Kaže da su tim postupcima SAD "započele ratove diljem svijeta".
Također se navodi da su razlozi dugotrajne agresije protiv Venezuele "konačno otkriveni".
SAD zaplijenile tanker s naftom uz obalu Venezuele
Sjedinjene Američke Države zaplijenile su tanker s naftom uz obalu Venezuele, potvrdila su u srijedu dva američka dužnosnika novinskoj agenciji Reuters, a nedugo zatim i sam predsjednik Donald Trump.
"Kao što vjerojatno znate, upravo smo zaplijenili tanker uz obalu Venezuele," rekao je Trump. "Velik tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikad zaplijenjen."
Na pitanje što će se dogoditi s naftom, Trump je rekao: "Zadržat ćemo je, pretpostavljam."
Izgleda li ovako početak rata?
Američka glavna državna odvjetnica Pam Bondi objavila je da su FBI, Služba za sigurnosne istrage i Obalna straža SAD-a, uz podršku Ministarstva obrane, zaplijenili tanker koji je prevozio sankcioniranu naftu iz Venezuele i Irana.
Bondi je navela da je tanker godinama bio pod američkim sankcijama zbog uloge u ilegalnoj mreži prijevoza nafte koja podupire strane terorističke organizacije. Zapljena je izvedena u vodama kod Venezuele.
"Ova zapljena provedena je sigurno i bez incidenata, a naša istraga s Ministarstvom domovinske sigurnosti o sprječavanju prijevoza sankcionirane nafte se nastavlja", poručila je.
Zapljena bi mogla signalizirati intenziviranje napora u borbi protiv izvoza venezuelske nafte, glavnog izvora prihoda te zemlje. To je prva poznata akcija protiv tankera s naftom otkako je Trump naredio masovno gomilanje američke vojske u regiji i izvršio napade na brodove za koje je postojala sumnja da prevoze drogu. Te su operacije koje su izazvale zabrinutost među zastupnicima demokrata i pravnim stručnjacima.
Operaciju vodila američka obalna straža
Tri američka dužnosnika, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekla su da je operaciju vodila američka obalna straža. Nisu imenovali tanker, zastavu zemlje pod kojom je plovio niti gdje se točno zapljena dogodila. Britanska grupa za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard izjavila je da se vjeruje da je tanker Skipper zaplijenjen kod Venezuele rano u srijedu. SAD je uveo sankcije tankeru zbog, kako je Washington naveo, umiješanosti u iransku trgovinu naftom kada se zvao Adisa.
Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro u srijedu je govorio na obilježavanju spomena na vojnu bitku, no nije se osvrnuo na izvješća o zapljeni tankera. Maduro je ustvrdio da je cilj američkog vojnog gomilanja svrgnuti ga s vlasti i preuzeti kontrolu nad ogromnim rezervama nafte te zemlje OPEC-a.
Terminske cijene nafte porasle su nakon vijesti o zapljeni. Cijene sirove nafte Brent porasle su za 27 centi, odnosno 0,4 posto, i zaključile se na 62,21 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke sirove nafte West Texas Intermediate porasle za 21 cent, također 0,4 posto, i završile na 58,46 dolara po barelu. Od početka rujna, Trumpova administracija izvela je više od 20 napada u Karibima i na Pacifiku na brodove za koje sumnja da su prevozili drogu, ubivši više od 80 ljudi.
Stručnjaci kažu da bi napadi mogli biti ilegalni, budući da je objavljeno malo ili nimalo dokaza da brodovi prevoze drogu ili da je bilo potrebno dići ih u zrak umjesto da ih se zaustavi, zaplijeni njihov teret i ispita one na brodu. Zabrinutost zbog udara porasla je ovog mjeseca nakon izvješća da je zapovjednik koji je nadgledao operaciju naredio drugi udar u kojem su ubijena dva preživjela.
Anketa Reutersa/Ipsosa objavljena u srijedu pokazala je da se veliki dio Amerikanaca protivi kampanji smrtonosnih udara američke vojske na brodove, uključujući oko petinu republikanaca predsjednika Donalda Trumpa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....