StoryEditor
NAJEZDA

VIDEO: 'TO JE BIO PRAVI TORNADO ŠIŠMIŠA!' Milijuni letećih napasnika obrušili se na mirni gradić, stanovnici: 'Bilo je to jato biblijskih proporcija'

 
 Youtube/Profimedia

Ogromna kolonija šišmiša obrušila se na mali australski gradić Ingham izazvavši paniku među građanima. Šišmiša je nekoliko stotina pa i tisuća puta više nego samih građana kojih je oko 4,5 tisuća.

'To je kao pravi tornado šišmiša, jato biblijskih proporcija!', rekao je medijima Adam Kaurila, jedan od stanovnika gradića.

Velika kolonija šišmiša naselila je gradski botanički vrt, a nakon toga zaposjela i drveće oko vrtića i osnovne škole. Na nesreću očajnih građana, kolonija se, čini se, povećava.

'Izgleda kao da je svaki šišmiš u Australiji došao u Ingham', rekao je Raymon Jayo, načelnik otoka Hinchinbrooka na kojem se Ingham nalazi. 'Što je najgore, čini se da životinja ima sve više i više i ne možemo ih obuzdati.'

S kolonijom je stigao i neugodan miris kao i jezivo skvičanje koje ne prestaje. Roditelji su zabrinuti za sigurnost svoje djece jer šišmiši mogu prenositi i neke zarazne bolesti.

Adam Kaurila i njegova supruga Susanne razmišljaju o tome da odvedu nekamo svoje dvije kćeri dok 'invazija' ne prestane.

'Nećemo se vratiti sve dok se nešto ne poduzme!', kaže Susanne Kaurila.

Šišmiši u Australiji doista mogu biti prenosnici uzročnika bolesti poput lizavirusa (Australian bat lyssavirus - ABL) koji se na ljude prenosi ugrizom ili ogrebotinom. No, rizik za to je malen, kaže Des Boyland iz Uduženja za zaštitu životinja Queenslanda.

ABL je sličan virusu bjesnoće, a od 1996. godine zabilježena su tek tri slučaja zaraze, no sva tri završila su smrtnim ishodom.

Za ABL, baš kao i za bjesnoću, nema lijeka. Međutim, širenje bolesti se može uspješno spriječiti brzim i temeljitim čišćenjem rane kao i cijepljenjem.

Bez obzira na potencijalni rizik, šišmiši su u Queenslandu zakonom zaštićeni što znači da su lokalnoj vlasti ruke praktički vezane.

No, postoji nekoliko načina kako rastjerati šišmiše, a ne nauditi im: može ih se otjerati dimom, bukom ili svjetlom. Ali i te metode imaju svoje mane jer se ne mogu upotrebljavati u vrijeme kad se šišmiši razmnožavaju.

'Ovdje imamo četiri različite vrste šišmiša koje se sve razmnožavaju u različito vrijeme pa jednostavno nemamo vremenski okvir u kojem bi ih mogli pokušati otjerati', kaže načelnik Jayo.

No, Boyland ističe i kako su te tehnike ionako rijetko kad uspješne, a vrlo su skupe. Osim toga, smetali oni ljudima ili ne, šišmiši imaju vrlo važnu ulogu u ekosistemu radi čega i jesu zaštićeni.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 05:47