Sunce je u petak tonulo nad Crnim morem dok je pomorski dron jurio prema naftnom tankeru koji je plovio prema jednoj ruskoj luci. Dron Sea Baby, razvijen u ukrajinskim sigurnosnim službama, samo nekoliko trenutaka kasnije zabio se u trup broda, izazvavši vatrenu kuglu koja je obasjala ružičasto nebo, piše The Wall Street Journal.
Zrnata snimka — za koju ukrajinska obavještajna služba tvrdi da prikazuje udar na tanker povezan s Rusijom — daje uvid u sve širu kampanju Kijeva protiv ruske energetske infrastrukture. Ukrajina sada gađa tzv. Putinovu “flotu u sjeni”, mrežu brodova koji službeno ne pripadaju Rusiji, ali se koriste za zaobilaženje sankcija i održavanje prihoda za rat u Ukrajini.
Posljednjih dana Kijev je preuzeo odgovornost za napade dronovima na dva sankcionirana, s Rusijom povezana tankera kod turske obale u Crnom moru. To je prvi put ove godine da Ukrajina otvoreno priznaje takve udare, a od siječnja ih je bilo još oko pola tuceta, navodi WSJ.
U odgovoru na napade, ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je proširiti napade na ukrajinske luke i brodove koji u njih ulaze.
„Najradikalnija opcija je odrezati Ukrajinu od mora, tada piratstvo uopće neće biti moguće“, rekao je Putin u utorak.
Kijev je prošlog tjedna pogodio i veliki naftni terminal na ruskoj obali Crnog mora, kroz koji prolazi više od 1% globalnih pošiljaka nafte. Time se pojačava višemjesečna ukrajinska kampanja protiv ruskih rafinerija, čiji je cilj povećati troškove Kremlju za gotovo četiri godine dug rat.
Intenzivna diplomatska faza
Ukrajinski udari na rusku “sjenovitu flotu” događaju se tijekom intenzivne diplomatske faze: američki posebni izaslanik Steve Witkoff boravio je tijekom utorka u Moskvi kako bi pregovarao o mogućem mirovnom planu. Ti razgovori uslijedili su nakon sastanka Witkoffa i Kushnera s ukrajinskim dužnosnicima u nedjelju, uz državnog tajnika Marca Rubija.
Iako su najnoviji ukrajinski napadi usmjereni u samo središte ruske ekonomije — njezinu sposobnost izvoza nafte — uspjeh Kijeva na tom planu i dalje je neizvjestan, ocjenjuje WSJ. Strategija nosi i diplomatske rizike jer širi ratno područje i zadire u morske prostore i imovinu trećih država.
„Rat između Rusije i Ukrajine očito je počeo ugrožavati sigurnost plovidbe u Crnom moru“, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u ponedjeljak, upozorivši „sve relevantne strane“ bez dodatnog obrazloženja.
Ruska “flota u sjeni” oslanja se na razmrvljen sustav nacionalnih registara brodova koji joj omogućuju transport sankcionirane nafte pomoću često starijih brodova koji mijenjaju zastave kako bi izbjegli međunarodne kazne.
Moskva je ranije odbacivala tvrdnje da koristi takvu flotu i nazvala zapadne sankcije nelegitimnima.
Rusija se pokazala otpornom na napade na svoju infrastrukturu i izvoznu mrežu te je uspjela obnoviti oštećene rafinerije i osigurati više brodova kako bi održala protok nafte prema međunarodnim kupcima.
Ipak, ukrajinski napadi povećavaju rizik za ruski izvoz sirove nafte jer poskupljuju osiguranje brodova i postupno nagriza prihode koji financiraju Putinov rat.
Napadi na rafinerije već su natjerali Rusiju da s bojišta povuče dio protuzračne obrane te su izazvali nestašice goriva u nekoliko ruskih regija, čime su posljedice rata stigle i u domove običnih građana.
„To je najbolja strategija koju Ukrajina ima; može udariti po ekonomiji i tako vršiti pritisak na Rusiju u pregovorima“, kaže Adi Imsirović, predavač energetike na Oxfordu i bivši globalni šef u Gazprom Marketing & Tradingu u Londonu.
Obilježja ukrajinskih operacija
Ukrajinska mornarica i sigurnosna služba SBU koristile su spomenute dronove Sea Baby u napadima u petak, na dva tankera koja su pod sankcijama jer prevoze rusku naftu, rekao je jedan ukrajinski dužnosnik. Riječ je o dronovima s eksplozivnim punjenjem.
Tankeri Kairos, dug 900 stopa, i Virat, dug 820 stopa, bili su na putu prema ruskoj luci Novorosijsk kada su napadnuti uz tursku crnomorsku obalu. Oba broda, čija ukupna nosivost omogućuje prijevoz nafte vrijedne do 70 milijuna dolara, u tom trenutku nisu prevozila naftu.
Plovili su pod gambijskom zastavom i pripadali su netransparentnoj mreži ruskog brodarskog sektora za koji se procjenjuje da broji nekoliko stotina plovila, od kojih mnoga imaju upitne sigurnosne zapise. Kairos je pod sankcijama EU i Ujedinjene Kraljevine, dok je Virat na crnoj listi SAD-a i EU-a.
Ove je godine došlo do najmanje šest drugih eksplozija na brodovima povezanim s Rusijom, a incidenti uglavnom nose obilježja ukrajinskih operacija, navode sigurnosni stručnjaci i analitičari pomorske i otvorene obavještajne zajednice. Kijev nije komentirao te slučajeve, a poginulih nije bilo.
U odvojenom incidentu, jedan je tanker prošlog tjedna kod obale Senegala pretrpio „četiri vanjske eksplozije“, izvijestila je turska upravljačka kompanija Besiktas Shipping. Brod, koji nije pod sankcijama, ove je godine posjetio nekoliko ruskih luka.
Ovaj tjedan turske vlasti priopćile su da je tanker pod ruskom zastavom, koji je prevozio suncokretovo ulje iz Rusije prema Gruziji, napadnut u Crnom moru, bez navođenja počinitelja. Brod nije tražio pomoć, a 13 članova posade je neozlijeđeno. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Kijev nema veze s tim incidentom.
Dio eksplozija, smatraju stručnjaci, mogao bi biti i posljedica sudara s plutajućim pomorskim minama ili akcija drugih aktera.
U jednom slučaju u srpnju, eksplozija na tankeru Eco Wizard izazvala je curenje amonijaka. Nakon druge eksplozije u lipnju, na tankeru Vilamoura koji je prevozio milijun barela sirove nafte, ukrajinska vojna obavještajna služba izvijestila je o incidentu bez dodatnih komentara.
Ukrajina je razvila snažnu flotu pomorskih i zračnih dronova dugog dometa, sposobnih pogađati ruske ratne brodove, luke i infrastrukturu duboko u Crnom moru, čime nadoknađuje nedostatak klasične pomorske sile.
Dižu se ruski troškovi
Osim što uništava dio plovila, ukrajinski udari povećavaju troškove i logističke izazove za ruski izvoz nafte. Ako plovidba Crnim morem — ključnom izvozno-transportnom linijom za rusku naftu — postane preopasna, Moskva će morati preusmjeriti veći dio izvoza prema Baltiku, što bi značajno produljilo i poskupilo put do tržišta.
„Ako Ukrajina pojača napade na tankere sjenovite flote, mogla bi ugušiti jednu od najvažnijih izvoznih ruta ruske nafte“, kaže Janis Kluge, stručnjak za Rusiju iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove. „To bi moglo smanjiti izvoz i osjetno pogoditi ruski proračun.“
Samo nekoliko sati nakon napada na tankere Kairos i Virat, ukrajinski dronovi dugog dometa pogodili su i sam Novorosijsk, koji je ujedno i baza ruske Crnomorske flote. Prema ukrajinskom dužnosniku, pogođena je naftna infrastruktura i ruski sustavi protuzračne obrane. Oštećen je i jedan od vezova terminala Kaspijskog naftovoda, čiji su suvlasnici Rusija i Kazahstan, ali i američki giganti Chevron i Exxon Mobil.
Cijena brent nafte u ponedjeljak je porasla oko 1% zbog zabrinutosti oko mogućeg pada izvoza.
Kazahstansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da napadi na CPC, koji Kazahstan koristi za svoj izvoz nafte, štete bilateralnim odnosima te je pozvalo Kijev da zaustavi kampanju. Ukrajina odgovara da napadi nisu usmjereni na Kazahstan, nego na odbijanje ruske agresije.
Posljednjih tjedana Ukrajina pogađa i rusku rafinerijsku infrastrukturu, uključujući postrojenja u središnjoj Rusiji i na obali Crnog mora. Zbog toga je prerada ruske nafte pala na oko 5 milijuna barela dnevno, u odnosu na tipičnih 5,5 milijuna za ovo doba godine, prema podacima Kplera.
Rusija posljednjih tjedana žestoko udara na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kako bi pred zimu uništila električnu energiju i grijanje, iscrpila protuzračnu obranu i srozala moral stanovništva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....