Naša kuća gori. Doslovno, objavio je na Twitteru francuski predsjednik Emmanuel Macron reagirajući na požare koji se šire amazonskom prašumom. Macron požare u “plućima svijeta” naziva međunarodnom krizom te zahtijeva da taj problem bude na vrhu agende o kojoj će se raspravljati na summitu G7 koji danas počinje u mondenom francuskom ljetovalištu Biarritz.
No, Macronov prijedlog oštro je kritizirao kontroverzni brazilski predsjednik Jair Bolsonaro. “Prijedlog francuskog predsjednika da se o amazonskim temama razgovara na G7 bez uključivanja zemalja regije podsjeća na kolonijalistički način razmišljanja koji je neprihvatljiv u 21. stoljeću”, napisao je na Twitteru Bolsonaro.
Unatoč tome, međunarodna zabrinutost zbog razmjera požara raste iz dana u dan. Tako je i Antonio Guterres, generalni tajnik UN-a, poručio da je “duboko zabrinut” zbog utjecaja amazonskih požara na globalnu klimatsku krizu.
- Usred globalne klimatske krize, ne možemo priuštiti veću štetu glavnom izvoru kisika i biološke raznolikosti - naglasio je Guterres.
Amazonska kišna šuma ili Amazonija proteže se na oko 5,5 milijuna četvornih kilometara i najveća je prašuma na Zemlji. Prekriva oko trećine Južne Amerike, a uglavnom raste u porječju Amazone. Ona je riznica biološke raznolikosti u kojoj živi oko 2,5 milijuna vrsta insekata, preko dvije tisuće vrsta riba, više od tisuću vrsta ptica te po 400 vrsta sisavaca, vodozemaca i gmazova. Nadalje, u Amazoniji raste preko 40.000 vrsta biljaka, od čega 16.000 vrsta drveća.
#AmazonRainforest is in danger. My heart aches. It is the world's heritage. Humanity must take action until it's too late.pic.twitter.com/Eopk9MYf9G#PrayforAmazonia
— Lisa Jenkins (@LisaJ_3) August 20, 2019
Često je nazivamo “plućima svijeta” jer proizvodi 20 posto kisika u svijetu. Istodobno, ta je prašuma ključna za apsorbiranje ugljičnog dioksida, što je ključni mehanizam u borbi protiv globalnog zatopljenja. Procjenjuje se da šume apsorbiraju oko 2,4 milijarde tona ugljičnog dioksida, a četvrtinu apsorbira Amazonija.
Međutim, prema jednom istraživanju iz 2015. godine, sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida amazonske prašume slabi. Znanstvenici su slabljenje pripisali intenzivnoj sječi šuma i čestim požarima, no zaključili su da kada i ne bi bilo siječe šuma, Amazonija se ne bi mogla nositi sa sve većom emisijom ugljičnog dioksida u atmosferu.
- Ako nastavite krčiti šumu, ispuštate u atmosferu ogromnu količinu ugljika - rekao je za Washington Post dr. Paulo Moutinho, izvršni direktor Instituta za istraživanje Amazonije (IPAM). Istaknuo je kako je krčenje šuma na amazonskom području između 2004. i 2012. godine smanjeno za 80 posto.
- Ovaj veliki broj požara, to je zato što sada imamo više krčenja šume, a ne zato što smo ove godine imali više suše - upozorio je Moutinho.
Please save the forest, our earth #AmazonRainforest #PrayforAmazonas pic.twitter.com/quiPe0FbB7
— Patrick (@patrick913_fung) August 21, 2019
Brazilska svemirska agencija (INPE) izvijestila je da je broj požara koji je zahvatio Amazoniju kao posljedica sječe šuma, u odnosu na prošlu godinu porastao za 83 posto. No, ta se neugodna istina nije svidjela predsjedniku Bolsonaru pa se na njegovu udaru našao Ricardo Galvao, direktor Agencije kome je dao otkaz.
Između siječnja i kolovoza ove godine, INPE je prijavio više od 72.000 požara u Brazilu, dok je tijekom cijele 2018. godine zabilježeno 40.000 šumskih požara. Samo od prošlog četvrtka, INPE je zabilježio gotovo 10.000 novih požara u Brazilu, i to većinu unutar amazonskog bazena.
Nevladine organizacije za zaštitu okoliša za požare okrivljuju Bolsonara, desničarskog populista koji je pobijedio na izborima krajem prošle godine. Ekološki aktivisti tvrde da Bolsonaro od dolaska na vlast potiče drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma. Čini se da se krčenje šuma u amazonskom bazenu ubrzava iz mjeseca u mjesec, pri čemu je u srpnju postignut neslavan rekord.
Tako podaci INPE-a pokazuju kako je u prva 22 dana srpnja izgubljeno više od 1250 četvornih kilometara šuma, što je dvostruko više u odnosu na cijeli srpanj 2018. godine. Nastavi li se krčenje šuma u amazonskom bazenu sadašnjim tempom, globalno zagrijavanje će se ubrzati. No, istodobno doći će do golemog gubitka biljnih i životinjskih vrsta koje ne možemo naći nigdje drugdje na Zemlji.
