Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjeluje na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku posvećenoj radu Haškog suda, tjedan dana nakon pravomoćne presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata.
Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius i predsjednik MICT-a, tijela koje nasljeđuje Haški sud, Theodor Meron ocijenili su u srijedu na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku kako je ICTY ostavio snažno nasljeđe i ostvario svoju misiju progona pojedinaca odgovornih za ratne zločine.
Podsjetimo, sjednica se održava tjedan dana nakon što se na izricanju presude na tom sudu otrovom ubio Slobodan Praljak. Nakon što mu je potvrđena kazna od 20 godina zatvora, popio je otrov pred svima u sudnici, kao i svima koji su izricanje presude gledali u prijenosu uživo, a uskoro je umro.
Agius: Neki pokušavaju eksploatirati samoubojstvo Slobodana Praljka
Uspostava ICTY-ija jedan je od najponosnijih trenutaka međunarodne zajednice, istaknuo je sudac Carmel Agius. "Ponosan sam što danas pred Vijećem sigurnosti mogu reći: ispunili smo misiju", rekao je posljednji predsjednik Haškog suda podnoseći izvještaj o radu ICTY-ija. Haški sud krajem godine prestaje s radom a njegov nedovršeni posao preuzima MICT.
On je istaknuo da je sud nepristrano, neovisno i učinkovito donosio presude pojedincima a ne narodima ili vladama. Agius je istaknuo da zatvaranjem Haškog suda ne završava posao na progonu odgovornih za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. "Veliki broj zločina tek treba procesuirati pred nacionalnim pravosuđima, a tisuće žrtava još vapi za pravdom", kazao je Agius i pozvao međunarodnu zajednicu da podrži te napore. "Odsustvo rata ne znači mir, posebno u BiH" poručio je posljednji predsjednik ICTY-ija.
Agius je poručio i da je Haški sud svojim pravnim normama primjerice u slučaju tretiranja silovanja "izmijenio krajolik međunarodnog prava".
Osvrnuvši se na samoubojstvo generala Slobodana Praljka kazao je kako je to što se dogodilo bilo vrlo nesretno ali da to ne smije zasjeniti nasljeđe i presude koje je donio haški sud. Upozorio je da se neki pokušavaju eksploatirati taj slučaj i da se to ne smije dozvoliti.
Brammertz: "Previše ljudi" u ex-Jugoslaviji ratne zločince smatra junacima
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz ocijenio je u četvrtak kako reakcije na presude Ratku Mladiću i bosanskohercegovačkim Hrvatima pokazuju da "previše ljudi" osuđene ratne zločince smatra junacima i da na prostoru bivše Jugoslavije nema volje da se prihvati odgovornost za ratne zločine iz ratova 1990-tih.
Haški sud donio je 22. studenog osuđujuću presudu vojnom vođi bosanskih Srba Ratku Mladiću, a 29. studenog šestorici vojnih i političkih čelnika Hrvata u BiH. Obje presude izazvala su žestoke reakcije u Srbiji i u Hrvatskoj u većinski srpskim i hrvatskim dijelovima BiH, a UN-ov sud proglašavan je nepravednim i političkim.
"Događaji u posljednja dva tjedna pokazuju da mnogi osuđene ratne zločince smatraju junacima, dok se žrtve i preživjeli ignoriraju", rekao je Brammertz na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Dodao je da u regiji "još nema volje da se prihvati odgovornost za zločine i da se krene naprijed, posebno među političkim vodstvima".
"Nažalost, previše ljudi sluša ratne zločince koji se kriju iza kolektivne odgovornosti i tvrde da je cijeli narod kriv ako se njih proglasi krivim", rekao je tužitelj na sjednici posvećenoj radu ICTY-a koji se zatvara 31. prosinca.
No, Brammertz je nekoliko puta ponovio da se njegov ured oduvijek vodio individualnom krivljom, činjenicom da zločine nisu počinili narodi, nego pojedinci, uključujući njihove političke i vojne lidere. "Nijedan narod nije odgovoran za ratni zločin, krivnja je isključivo na pojedincu", ustvrdio je. Po njegovim riječima, sami rezultati ICTY-a neće dovesti do pomirenja u regiji u kojoj brojni zločinci još nisu osuđeni i mnoge žrtve još čekaju pravdu.
"Želimo da zemlje bivše Jugoslavije krenu dalje u postizanju pravde", rekao je Brammertz i najavio da će i dalje tijesno surađivati s nacionalnim tužiteljima u Srbiji i BiH. Tužitelj je naglasio da je brojne zločince uspio privesti pravdi, iako se države nastale na prostoru bivše Jugoslavije često nisu pridržavale svojih međunarodnih obveza, posebno u pogledu izručenja i dostave dokumenata
"Politika SAD-a, EU-a i drugih država bila je odlučujuća: ako postoji jasna politička volja i ako međunarodna zajednica govori istim jezikom odgovorni za ratne zločine mogu biti dovedeni pred lice pravde", zaključio je Brammertz koji preuzima novu dužnost tužitelja Mehanizma međunarodnih kaznenih sudova, nasljednika ICTY-a.
Theodor Meron: Sud je pokazao da se i najkompliciraniji predmeti mogu voditi u skladu s najvišim standardima
Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), tijela koje nasljeđuje ICTY, Theodor Meron kazao je kako je taj sud predstavljao "istinski iznimnu prekretnicu u međunarodnoj pravdi".
Podsjećajući da je osnivanje suda prije 24 godine bilo praćeno sumnjama od toga hoće li osigurati uhićenja do toga hoće li zaživjeti i osigurati da krivci odgovaraju, Meron je kazao kako je nadmašio i najoptimističnija očekivanja i ojačao same temelje međunarodnog humanitarnog prava.
Sud je pokazao da se i najkompliciraniji predmeti mogu voditi u skladu s najvišim standardima. On je napomenuo da MICT vodi žalbeni postupak u predmetima Šešelj i Karadžić te ponovljeno suđenje u predmetu Stanišić i Simatović. Pravomoćnu presudu u predmetu Šešelj najavio je za prvu polovicu 2018., a presudu Karadžić krajem 2019.