Vijest je stigla u najgorem trenutku za SAD. Moguća šteta? Četiri bilijuna američkih dolara!

Agencija Moody‘s snizila je u petak kreditni rejting Sjedinjenih Država s najvišeg AAA na Aa1, čime je SAD prvi put u povijesti ostao bez najviše ocjene kod sve tri velike rejting-agencije. S&P Global snizio je rejting još 2011., a Fitch ga je degradirao prošle godine.

U najavi smanjenja Moody‘s navodi kontinuirani rast duga, sve veći udio kamata u državnim prihodima te nesposobnost političkih aktera da zauzdaju fiskalne deficite. Jednostavno rečeno, savezni porezni prihodi ne uspijevaju pratiti rastuću potrošnju vlade, osobito nakon globalne financijske krize i pandemije koronavirusa, koje su potaknule velike fiskalne poticaje da bi se očuvala zaposlenost i investicije. Od 1980-ih više američkih administracija provodilo je porezna smanjenja s ciljem poticanja gospodarstva i povećanja raspoloživog dohotka građana, ali nisu istodobno rezale državnu potrošnju. Rezultat toga je kronični fiskalni deficit.

Moody‘s sada procjenjuje da će udio kamata u ukupnim prihodima saveznog proračuna doseći 3,3 posto do 2035., dok zemlje s rejtingom AAA u prosjeku troše manje od dva posto prihoda na plaćanje kamata.

PROČITAJTE VIŠE Ozbiljan udarac za Trumpa, Moody‘s spustio kreditni rejting SAD-a: ‘Reakciju ćemo tek vidjeti‘

Iako rejting-agencije formalno ne diktiraju tržišne uvjete, njihove ocjene utječu na percepciju rizika i trošak zaduživanja. Niži rejting signalizira investitorima da je dužnički financijski instrument rizičniji, što povećava prinose i kamate. Dan nakon Moody‘sove objave, prinos na 30-godišnju američku obveznicu prešao je pet posto, razinu koja je rijetko dosegnuta u posljednjih 20 godina. To je psihološki važna granica jer označava skuplje dugoročno zaduživanje, kako za državu tako i za potrošače.

Usprkos tome, američka vlada se i dalje zadužuje povoljno zahvaljujući globalnom povjerenju u dolar i američke državne obveznice koje se smatraju "sigurnom lukom" u kriznim vremenima. SAD nikada nije bankrotirao u tehničkom smislu, a dolar ostaje vodeća svjetska rezervna valuta.

Njujorška burza (NYSE)

Spencer Platt/Getty Images Via Afp

Ipak, sniženje kreditnog rejtinga dolazi u osjetljivom trenutku za SAD. Prijedlog nove porezne reforme republikanaca mogao bi povećati dug za dodatnih 3,3 bilijuna dolara u sljedećih deset godina. Ako se pritom produlje porezne olakšice iz 2017., ukupni primarni deficit porast će za gotovo četiri bilijuna dolara, upozorava agencija Moody‘s. Unatoč upozorenjima, malo je znakova da Kongres planira fiskalnu konsolidaciju. Ministar financija Scott Bessent umanjio je važnost Moody‘sove odluke nazvavši je "zakašnjelim indikatorom", što je čest argument kritičara rejting-agencija.

PROČITAJTE VIŠE Vijest je stigla u petak, zavladala je panika: Hoće li Trump imati za plaćanje računa? Što će uopće biti s dolarom?

I dok neki promatrači snižavanje rejtinga vide kao politički signal, tržišta zasad ostaju stabilna. Povijest pokazuje da su prethodna sniženja dovodila do kratkoročnih padova na tržištima, ali i kasnijih oporavaka. Primjerice, nakon degradacije 2011., S&P 500 je unutar godine dana porastao oko 20 posto.

Scott Bessent

Fabrice Coffrini/Afp

SAD nije jedina velika ekonomija koja je suočena sa sniženjem rejtinga. Fitch je u travnju ove godine Kini snizio rejting s A+ na A zbog slabljenja javnih financija i rasta javnog duga. Broj zemalja s najvišim kreditnim rejtingom sve je manji; među rijetkima su još Njemačka, Švicarska, Australija i Singapur. U nekim slučajevima sniženi državni rejting može ograničiti rejtinge tvrtki unutar iste zemlje. No, američke korporacije poput Applea, Microsofta i Johnson & Johnsona i dalje zadržavaju najviše ocjene kod Moody‘sa.

Dugoročno gledano, niži državni rejting znači da će američka vlada možda morati platiti više za svoje kredite, što će imati utjecaj na šire gospodarstvo, uključujući više hipotekarne kamatne stope i troškove potrošačkih kredita. Mnogi investitori koji obično kupuju samo vrijednosne papire s ocjenom AAA mogli bi razmotriti prodaju američkih državnih obveznica, što bi također dovelo do naglog porasta prinosa i posljedično povećalo kamatne stope i za tvrtke i za potrošače.