Godinu dana nakon što je Vijetnam podigao odnose s Washingtonom na najvišu diplomatsku razinu, interni dokument ministarstva obrane otkriva da je vijetnamska vojska poduzimala korake za pripremu protiv moguće američke agresije te da Sjedinjene Američke Države smatra ratobornom silom. Izvješće koje je u utorak objavila organizacija za ljudska prava The 88 Project ne razotkriva samo dvojnost Hanoija prema Washingtonu, nego potvrđuje i duboko ukorijenjen strah da bi vanjske sile mogle potaknuti ustanak protiv komunističkog vodstva. Riječ je o strahu od takozvanih obojenih revolucija, nalik onoj u Ukrajini 2004. ili na Filipinima 1986. godine, objavio je Associated Press.
Ben Swanton, autor izvješća i suosnivač organizacije The 88 Project, ističe da o ovim pitanjima postoji konsenzus unutar vijetnamske vlade i različitih ministarstava. Naglašava da paranoja nije ograničena na rubne elemente unutar partije. Izvorni vijetnamski dokument pod naslovom „Plan za drugu američku invaziju” dovršen je u kolovozu 2024. godine. U njemu se sugerira da su SAD i njihovi saveznici, u sklopu jačanja odvraćanja prema Kini, spremni primijeniti nekonvencionalne oblike ratovanja i vojne intervencije, pa čak i provesti invazije velikih razmjera protiv zemalja koje odstupaju od njihove orbite.
Iako vijetnamski vojni planeri navode da je trenutačno rizik od rata nizak, upozoravaju na oprez zbog navodne ratoborne prirode SAD-a. Smatraju da Washington i saveznici mogu stvoriti izliku za invaziju, a analizom triju američkih administracija, od Baracka Obame do Joea Bidena, zaključuju da Washington sustavno gradi frontu protiv Kine kroz vojna partnerstva s azijskim narodima.
Iako je Biden 2023. godine potpisao Sveobuhvatno strateško partnerstvo s Vijetnamom, čime su odnosi formalno izjednačeni s onima koje Hanoi ima s Rusijom i Kinom, vijetnamski vojni stratezi ostaju sumnjičavi. U dokumentu iz 2024. godine stoji da SAD, iako vidi Vijetnam kao važnu kariku, istovremeno želi nametnuti vlastite vrijednosti slobode, demokracije i ljudskih prava kako bi postupno promijenio socijalistički sustav zemlje. Swanton u svojoj analizi zaključuje da Hanoi Washington ne vidi kao strateškog partnera, već kao egzistencijalnu prijetnju te da nema namjeru postati dio protukineskog saveza. Ministarstvo vanjskih poslova Vijetnama nije odgovorilo na upite za komentar o ovom izvješću.
Američki State Department odbio je izravno komentirati dokument o planu invazije, ali je istaknuo da novo partnerstvo promiče prosperitet i sigurnost obiju zemalja. Poručio je da snažan i neovisan Vijetnam koristi objema stranama i pomaže stabilnosti Indo-pacifika. Nguyen Khac Giang iz istraživačkog centra ISEAS – Yusof Ishak u Singapuru smatra da ovi planovi naglašavaju napetosti unutar vijetnamskog vodstva. Konzervativna frakcija povezana s vojskom, prema njegovim riječima, nikada nije bila potpuno suglasna s jačanjem veza sa SAD-om.
Te su napetosti postale javne u lipnju 2024. godine, kada je vojna televizija optužila sveučilište Fulbright, povezano s Amerikom, za poticanje obojene revolucije. Zachary Abuza, profesor na Nacionalnom ratnom koledžu u Washingtonu, podsjeća da vijetnamska vojska još uvijek ima vrlo dugo pamćenje na rat koji je završio 1975. godine. Dok zapadni diplomati smatraju da se Hanoi najviše boji kineske agresije, ovi dokumenti sugeriraju da je najveći strah vodstva zapravo unutarnji prevrat potaknut izvana.
Dodatno nepovjerenje izazvali su i potezi prve administracije Donalda Trumpa, kada su smanjena sredstva za projekte čišćenja tla od dioksina i neeksplodiranih američkih mina. Iako Kinu vide kao regionalnog suparnika, vijetnamski stratezi je ne doživljavaju kao egzistencijalnu prijetnju partiji na način na koji doživljavaju SAD. Abuza napominje da Kinezi znaju do koje granice mogu pritiskati Vijetnam jer se boje da bi preslab odgovor vijetnamske partije na provokacije mogao izazvati masovnu pobunu naroda. Kina ostaje najveći trgovački partner Vijetnama, dok je SAD njegovo najveće izvozno tržište, što prisiljava Hanoi na stalno i opasno balansiranje, objavio je Associated Press.
Pod novim vođom To Lamom, koji je postao generalni sekretar Komunističke partije u vrijeme nastanka spornog dokumenta, zemlja je ipak nastavila jačati veze s Trumpom. Obiteljska tvrtka Donalda Trumpa pokrenula je projekt luksuznog odmarališta i golf-terena u pokrajini Hung Yen vrijedan 1,5 milijardi dolara, a Lam je iznenađujuće brzo prihvatio Trumpov poziv za pridruživanje Odboru za mir, neformalnom savjetodavnom tijelu usmjerenom na rješavanje globalnih sukoba. Ipak, konzervativni krugovi u Hanoiju ostaju uznemireni zbog američkih vojnih akcija protiv lidera poput venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura. Posebno su osjetljivi na Kubu, s kojom vijetnamska elita ima bliske i intimne veze. Svaki američki vojni potez protiv Havane mogao bi, prema procjenama stručnjaka, izazvati šokove u političkom vrhu Vijetnama i narušiti krhku stratešku ravnotežu s Washingtonom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....