Znanstvenici upozoravaju da je Zemlja službeno prešla svoju prvu klimatsku točku preokreta povezanu s emisijama stakleničkih plinova. Toplovodni koraljni grebeni, dom četvrtine svih morskih vrsta, sada su na putu dugoročnog kolapsa, što bi moglo ugroziti i živote stotina milijuna ljudi, navodi se u novom izvješću.
Izvješće koje je sastavio međunarodni tim znanstvenika i konzervatora upozorava da je svijet ‘na rubu‘ i drugih opasnih prekretnica - od propadanja Amazone i kolapsa glavnih oceanskih struja, do gubitka ledenih ploča na Antarktici i Grenlandu.
‘Prvu klimatsku prekretnicu smo već prešli‘
‘Više ne možemo govoriti o točkama preokreta kao o budućem riziku. Prvi val masovnog propadanja toplovodnih koraljnih grebena već je započeo‘, izjavio je voditelj istraživanja, prof. Tim Lenton sa Sveučilišta u Exeteru.
Istraživanje, koje je financirao fond vlasnika Amazona Jeffa Bezosa, okupilo je 160 znanstvenika iz 87 institucija i 23 zemlje. Njihova procjena glasi: koraljni grebeni dosežu točku preokreta kada se globalna temperatura povisi između 1 i 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s kritičnim pragom od 1,2 °C. Trenutno je svijet već na oko 1,4 °C.
‘Ako se temperature ne vrate barem na 1,2 °C, a idealno na 1 °C, toplovodni grebeni više neće postojati u značajnim razmjerima‘, stoji u izvješću.
Otkriveno izbjeljivanje koralja na krajnjem sjeveru Velikog koraljnog grebena
Najgore globalne izbjeljivanje u povijesti
Koraljni grebeni suočeni su s četvrtim i najtežim globalnim izbjeljivanjem ikad zabilježenim, koje traje od siječnja 2023. godine. Više od 80 posto grebena u preko 80 zemalja pogođeno je ekstremnim temperaturama mora. Znanstvenici tvrde da su grebeni sada ‘u neistraženom teritoriju‘.
Posebno su pogođeni Karibi, gdje kombinacija morskih toplinskih valova, bolesti i gubitka biološke raznolikosti prijeti potpunim urušavanjem ekosustava.
No, ne slažu se svi znanstvenici da je kraj neizbježan. Prof. Peter Mumby sa Sveučilišta Queensland smatra da, iako su grebeni u ozbiljnom padu, postoje dokazi da se koralji mogu prilagoditi i preživjeti čak i pri 2 °C globalnog zatopljenja.
‘Koraljni grebeni trebaju agresivno djelovanje na klimatske promjene i bolju lokalnu zaštitu‘, rekao je Mumby, upozorivši da ne smijemo stvoriti dojam da su grebeni već izgubljeni.
‘Bojim se da će društvo jednostavno odustati od koraljnih grebena ako pomisli da ih više nije moguće spasiti.‘
Slično misli i dr. Mike Barrett iz WWF-a, koji kaže da je ‘očuvanje grebena sada važnije nego ikad‘. Ističe da postoje tzv. utočišta - područja gdje učinci klimatskih promjena još nisu toliko izraženi - i da upravo ta mjesta treba hitno zaštititi.
‘Moramo osigurati sjeme obnove za budućnost u kojoj smo uspjeli stabilizirati klimu.‘
UN objavio alarmantno upozorenje: ‘Ovo je prvi put da to vidimo u našim prognozama‘
Sljedeći su na udaru ledenjaci i Amazona
Lenton upozorava i da su zapadna Antarktika i Grenland ‘opasno blizu‘ svojih točaka preokreta jer ubrzano gube led, što izravno pridonosi porastu razine mora.
‘Prema trenutnim projekcijama, granica od 1,5 °C bit će probijena oko 2030. godine, što nas uvodi u zonu još većih rizika‘, rekao je.
Slično stanje je i u Amazoni, gdje kombinacija deforestacije i klimatske krize prijeti urušavanjem najveće svjetske prašume.
Ipak, izvješće završava s tračkom optimizma: u društvu se, tvrde autori, već događaju pozitivne točke preokreta, poput ubrzanog prelaska na električna vozila i obnovljive izvore energije.
‘Utrka je počela‘, zaključuje Lenton. ‘Moramo ubrzati te pozitivne promjene ako želimo izbjeći katastrofalne posljedice koje će donijeti daljnje klimatske prekretnice.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....