Više od 10.000, uglavnom haićanskih migranata, nalazi se u petak u improviziranom kampu pod mostom na granici Meksika i SAD-a, dok su stotine drugih krenule prema granici u rastućem humanitarnom i političkom izazovu za američkog predsjednika Joea Bidena.
Haićanima su se pridružili Kubanci, Venezuelanci i Nikaragvanci pod Međunarodnim mostom Del Rio koji vodi preko Rio Grandea te povezuje gradove Ciudad Acuñu u Meksiku i Del Rio u Teksasu. Spavali su pod laganim dekama, dok ih je nekoliko imalo male šatore.
Službenici na obje strane američko-meksičke granice rekli su da je većina migranata s Haitija te da se očekuje da će ih još doći. Većina ljudi s kojima je Reuters razgovarao nisu došli direktno s Haitija, nego su imali dugačka i naporna putovanja kroz Meksiko i Središnju i Južnu Ameriku.
Nekoliko ih je reklo da su slijedili rute koje su međusobno dijelili preko WhatsAppa.
U Ciudad Acuñi, dva radnika na glavnom autobusnom terminalu rekla su da su barem 24 autobusa puna Haićana stigla u petak, dok je jedan procijenio da je došlo oko 1100 osoba. Meksički dužnosnik u petak popodne je rekao da se broj migranata kreće oko 12 000.
Reuters je svjedočio kako uglavnom Haićani dolaze na terminal, noseći posude s vodom, pune ruksake i fascikle s putnim dokumentima. Mnogi su rekli da se uskoro planiraju uputiti preko plitkog dijela Rio Grandea.
Ali Sajous (29), haićanska migrantica, rekla je da su američki službenici davali brojeve za imigracijski proces i da su ona, suprug i dvogodišnja djevojčica koji su došli u ponedjeljak bili 910. obitelj u redu. Vlasti su obrađivale 685. obitelj u to vrijeme, rekla je.
Američke vlasti planiraju staviti Haićane u Del Riju na letove koji će ih vratiti na Haiti, prema zakonu o javnom zdravstvu poznatom kao Članak 42, izvijestio je Wall Street Journal, navodeći Lewisa G. Owensa, suca okruga Val Verde i anonimnog dužnosnika Bidenove administracije.
Haiti, najsiromašnija nacija zapadne hemisfere, ima tešku povijest. U srpnju, predsjednik je ubijen, a u kolovozu zemlju je pogodio veliki potres i snažna oluja.
Mnogi Haićani koje je Reuters intervjuirao rekli su da su živjeli u Južnoj Americi, često u Brazilu ili Čileu te da su krenuli sjeverno jer nisu mogli doći do legalnog statusa ili su se mučili da nađu pristojne poslove. Neki Haićani također su rekli da su ih ohrabrili videi na društvenim mrežama o podnošenju zahtjeva za azilom u SAD-u.
