U nizu loših vijesti s kojima se ovih dana suočava vlada premijera Benjamina Netanyahua izdvaja se i jedna dobra - izraelska se pjesma probila u finale Eurosonga.
Petak je donio neočekivano priznanje. Netanyahu je u emisiji "Dr. Phil Primetime", odgovarajući na pitanje o Hamasovu napadu 7. listopada, rekao: "Bilo je neuspjeha, očito. Prije svega: vlada. Prva je odgovornost vlade zaštititi ljude, to je krajnja odgovornost, a ljudi nisu bili zaštićeni, to moramo priznati."
Relevantno je i znakovito to premijerovo priznanje nakon sedam mjeseci agresije na pojas Gaze tijekom kojih nije uspio ostvariti postavljene ciljeve. Lideri palestinskog militantnog pokreta Hamas i dalje su aktivni iako je vojna moć organizacije oslabljena, ali ne i uništena. Taokinje i taoci još uvijek nisu svi vraćeni kućama.
U danima nakon 7. listopada Netanyahu je odbacivao bilo kakvu odgovornost pa je njegovo sadašnje priznanje, koje dolazi u osjetljivom političkom trenutku te se čini da pokušava kod javnosti pobuditi osjećaje razumijevanja i solidarnosti radi podrške, utoliko vrednije. Nije isključeno da je bio prisiljen jer je general-bojnik Aharon Haliva, direktor izraelske vojno-obavještajne službe Aman, koji je prošle godine priznao odgovornost za propuste, 22. travnja podnio ostavku.
"Obavještajni odjel pod mojim zapovjedništvom nije ispunio zadaću koja nam je povjerena. Taj crni dan prati me sve od tada", napisao je u pisanoj ostavci koju je objavila vojska. U četvrtak je i Mossad, izraelska vanjska obavještajna služba, koja snosi najmanje odgovornosti, priznao da je bio u potpunosti iznenađen napadom 7. listopada.
Obavještajni je sustav preuzeo odgovornost, ali je njemu i većini izraelske javnosti još od 7. listopada neupitno da je glavni krivac politika, prije svega radikalni religijski desničari koje je Netanyahu uveo u vladu. Njihov korifej Itamar Ben-Gvir nekoliko je dana prije napada naredio da se dio vojske s juga prebaci na Zapadnu obalu. Tako je stvorio preduvjete da Hamasovi ubojice lakše prodru kroz linije izraelske obrane.
Sami ćemo se braniti, ne treba nam nitko!
Netanyahu je svoje priznanje brzo zatro snažnim, ratobornim videom kojim je reagirao na odluku američke administracije da će prestati isporučivati oružje Izraelu ako agresiju proširi na Rafah, grad na granici pojasa Gaze i Egipta.
Niz je to populističkih fraza, od ponovljenih poput "ako se moramo suprotstaviti sami, suprotstavit ćemo se" do deplasirane "borit ćemo se svim sredstvima". Sljedećom rečenicom priznaje da Izrael posjeduje "mnogo sredstava" i "s tom snagom duha, uz Božju pomoć, zajedno ćemo pobijediti".
Čim krene rasprava o agresiji, Netanyahu gubi racionalnost ne shvaćajući da je američka poruka prije svega politička, kao što je bilo i odbijanje veta na posljednju rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, koje je tražilo primirje.
U tom smjeru ide i poruka njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa, koji je rekao da i Berlin razmatra uskratu oružja dodajući da može "razumjeti potez američke vlade". Italija, treći opskrbljivač Izraela oružjem, u četvrtak je, prenosi Reuters, potvrdila da od studenog prošle godine nije bilo isporuka osim ranije odobrenih, a takve su odluke već ranije donijele Kanada i Nizozemska.
Nije u slučaju SAD-a riječ samo o propalestinskim prosvjedima i turbulencijama unutar Demokratske stranke, čije progresivno krilo traži pritisak na Izrael. Američki predsjednik Joe Biden reagira i na moralnoj razini jer je broj civilnih žrtava u pojasu Gaze zastrašujući i prešao je 35.000 mrtvih, pa daleko nadmašuje ubijene u ruskoj agresiji na Ukrajinu, koja traje pune dvije godine.
"Civili su ubijeni u Gazi kao posljedica tih [američkih] bombi i drugih načina na koje napadaju populacijske centre", rekao je Biden u srijedu navečer. Interesantan je stav Reutersu iznio Jeremy Ben-Ami, predsjednik liberalne židovske interesne skupine J-Street, tvrdeći da je Bidenova odluka poruka svijetu da “američka pomoć ne dolazi uz carte blanche [kako je koristiti]".
Ponašanje izraelske vlade istodobno onemogućuje procese koji bi trebali voditi stvaranju arapsko-izraelskog saveza radi odvraćanja destruktivnih aktivnosti Irana na Bliskom istoku te upliva NR Kine i Rusije.
Hamas se ne može pobijediti vojno
Zagovornici izraelske politike snažno kritiziraju američku politiku. The Wall Street Journal u uredničkom komentaru piše da Izrael mora napasti Rafah jer drukčije ne može ostvariti ciljeve dok analitička tvrtka Stratfor upozorava da američka politika može "uvjeriti Hamas i druge povezane militante, poput Hezbollaha, da su na pragu političke pobjede nad Izraelom, što bi učinilo manje vjerojatnim to da će pristati na ustupke koji bi zaustavili regionalna neprijateljstva".
WSJ zanemaruje globalni sentiment i gotovo potpunu izoliranost Izraela na međunarodnom planu - četiri članice EU-a najavljuju priznanje Palestine, a Opća skupština UN-a je u petak gotovo sigurno trebala podržati palestinsku kandidaturu za članstvo, koje se neće ostvariti jer odluku donosi VS, gdje će ga zaustaviti SAD. Također, više je nego jasno da Izrael ni agresijom na Rafah neće uspjeti vojno poraziti Hamas.
Valja se prisjetiti da je Netanyahu mogao slomiti Hamas ranije, dok nije bio toliko moćan, ali je to izbjegavao učiniti jer mu je stalna prijetnja tog pokreta služila kao kontekst u kojem je vlast osiguravao predstavljajući se jamcem izraelske sigurnosti. Masakr 7. listopada pokazao je koliko je ta politika bila pogrešna te koliku odgovornost snosi osobno. Izrael ne može vojno poraziti militante koje podržava Iran jer je preslab, a jedino je rješenje stvaranje saveza s arapskim državama.
Sedam mjeseci rata stajalo je Izrael 16 milijardi dolara, što je dovelo proračunski deficit na 7 posto BDP-a, a u listopadu prošle godine je bio 2,6 posto. Rashodi su u prva četiri mjeseca ove godine porasli 36 posto u odnosu na prošlu, uz smanjenje prihoda 2,2 posto zbog manjeg poreznog prihoda.