Oko 10 tisuća obitelji vlada Kambodže želi iseliti s prostora popularnog turističkog odredišta pod UNESCO-vom zaštitom - Angkor Wata. Najveći je to religijski kompleks u svijetu koji se prostire na 160 hektara, čini ga više od tisuću građevina, izgrađen je u 12 stoljeću i svake ga godine posjeti dva milijuna ljudi. Vlasti u Kambodži navode kako im je cilj očuvati to područje pod UNESCO-vom zaštitom, dok njegovi žitelji ističu kako im oduzimaju domove i sredstva za život, prenosi The Guardian.
Prošlog ljeta vlasti su počele posjećivati stanovnike i upozorile ih da se moraju iseliti do 2023. godine. Kao razlog su naveli dvije obavijesti koje je u proteklih pet godina dobila vlada od UNESCO-a radi pretjeranog građenja na zaštićenom mjestu. Za preseljenje su im obećali malo zemlje, metalnu oplatu za krov, 250 dolara za izgradnju novih domova i 50 kilograma riže.
Premijer Hun Sen je iseljavanje u kolovozu opisao kao dobrovoljno i nužno da bi se zaštitilo kulturno dobro te da se ne bi uklonilo s UNESCO-ve liste. No, prije mjesec dana je promijenio mišljenje sugerirajući kako će iz svojih domova prisilno biti izbačeni svi koji ih odbijaju napustiti i pritom će ostati "bez ijednog centa".
Usprkos tvrdnjama da je preseljenje uvjetovano statusom zaštite kompleksa Angkor Wata, iz UNESCO-a to nisu niti tražili. Dapače, 2014. godine su pohvalili vladu Kambodže kako je pospješila kontroliranje neplanirane gradnje u tom zapanjujućem zdanju.
- UNESCO ili Odbor za svjetsku baštinu nikada nisu pozivali na raseljavanje stanovništva u Angkoru – komentirao je glasnogovornik UN-a i dodao da su ih iz Kambodže uvjeravali kako poštuju ljudska prava.
I dok tako tvrde u UNESCO-u, u Kambodži raseljuju svoje građane. Gotovo šest tisuća obitelji planiraju naseliti u selo Run Ta Ek. Do tamo vodi niz makadamskih cesta kojima redovito prolaze kamioni natrpani tek posječenim drvećem, a istovremeno traktori ravnaju teren kako bi napravili mjesta za kuće. Područje je rijetko naseljeno, nema škole, bolnice, ni radnih mjesta.
Jedan od novih stanovnika tog naselja, Sok Yerum, ostao je bez devet hektara zemlje u Angkor Watu kad je dobio nalog za iseljavanjem. Sada živi u kolibi za sedmero djece i 12 unučadi. Morao se odreći 9 hektara zemlje, a zauzvrat je dobio parcelu od 600 kvadrata.
- Želim podnijeti zahtjev za povratak svoje zemlje, ali ne znam kako – rekao je Guardianu Yerum.
Tamo je starosjedilac Tep Kanada, kojeg su iselili iz drugog najvećeg grada u Kambodži i najbližeg Angkor Watu, Siem Reapa, zbog gradnje ceste. Donedavno je spavao ispod drveta, sve dok nije zaradio dovoljno novca da otvori svoju ljekarnu, jednu od rijetkih u naselju.
- Novi ljudi koji se doseljavaju, patit će kao ja. Mi koji tu živimo smo ljudi bez izbora - kratko će Kanada.
Tamošnji stanovnici tvrde kako ih se, također, sili na selidbu. Razlog za to je stvaranje mjesta za šest tisuća obitelji koji će pristići iz Angkora.
U kolektivnom sjećanju Kambodže još su prisilna raseljavanja i evakuacije iz gradova za vrijeme komunističkog vođe Pol Pota i Crvenih Kmera. Oni su, naime, po preuzimanju vlasti 1975. godine naredili evakuaciju svih gradova i stanovnike naselili u ruralna područja. Donedavni trgovci, učitelji, i mnogi drugi, tada su bili prisiljeni raditi kao farmeri te su teško uzgajali svoju hranu. Nakon iseljavanja iz gradova tada je izvršeno još nekoliko relokacija dijela stanovništva.
Pol Pot je na vlasti ostao do 1979. godine, a u četiri godine njegove vladavine, u Kambodži je ubijeno ili umrlo od gladi između 1,5 i 2 milijuna ljudi.
Danas dio stanovnika Kambodže opet čeka svoju selidbu. U redu stoje ispred šatora u Angkor Watu i očekuju rješenje o iseljenju.
- Ne mogu spavati. Stalno mislim o tome što ću napraviti. Ovdje imam sve što treba, ali odlaskom u Run Ta Ek, ne znam kako će to biti tamo - zaključila je majka četvero djece ispred šatora. U strahu je jer za njih ne može naći školu i jer ne zna kako ih uzdržavati jer posla nema.