Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da ga je Donald Trump grdio zbog ‘simpatiziranja‘ s Joeom Bidenom dok je bio predsjednik.
Putin je to rekao u intervjuu državnoj novinskoj agenciji RIA i državnom TV kanalu Rossiya-1.
- U posljednjoj godini svojeg predsjedništva, Trump, današnji predsjednički kandidat, zamjerio mi je što simpatiziram Bidena. Pitao me u jednom od razgovora želim li da ‘uspavani Joe‘ pobjedi. A onda su ga, na moje iznenađenje, počeli napadati jer smo navodno mi njega (Trumpa) podržali kao kandidata. Pa to je potpuna besmislica, rekao je Putin.
Dodao je i da se Rusija ne miješa ni u kakve izbore te da će surađivati sa svakim američkim predsjednikom.
- Ne miješamo se ni na koji način ni u kakve izbore. I kao što sam mnogo puta rekao, radit ćemo sa svakim čelnikom kojem vjeruje američki narod, američki glasači, dodao je Putin.
Međutim, u veljači je Putin rekao da bi radije da Biden pobijedi na američkim predsjedničkim izborima, a ne Trump. Za rusku je televiziju tada rekao da bi Bidenovo vodstvo bilo bolje za Rusiju jer je on iskusnija osoba, predvidljiv je i ‘političar staroga kova‘, piše Newsweek.
Na pitanje o nedavnoj izjavi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako nije isključeno da bi vojne snage zapadnih zemalja mogle biti upućene u Ukrajinu, Putin je odgovorio kako je činjenica da su vojne snage zapadnih zemalja već dugo prisutne u Ukrajini te da su bile prisutne i prije, kako se izrazio, državnog udara u zemlji, a da se nakon toga njihov broj višestruko povećao.
"Sada su prisutni izravno, u obliku savjetnika, prisutni su u obliku stranih plaćenika i trpe gubitke. Ali ako je riječ o službenim vojnim kontingentima stranih država, onda sam siguran da to neće promijeniti situaciju na bojištu. To je najvažnije. Kao što ni opskrba oružjem ne mijenja ništa", rekao je.
Dodao je da bi to moglo dovesti do ozbiljnih geopolitičkih posljedica. "Jer ako, recimo, poljske snage uđu na teritorij Ukrajine kako bi, recimo, pokrivale ukrajinsko-bjelorusku granicu ili na nekim drugim mjestima kako bi oslobodile ukrajinske vojne kontingente za sudjelovanje u neprijateljstvima na liniji dodira, onda mislim da poljske snage nikada neće otići odatle. Meni se tako čini... Žele vratiti one zemlje koje povijesno smatraju svojima i koje im je otac naroda Josif Visarionovič Staljin uzeo i prenio Ukrajini. Oni ih, naravno, žele natrag. A ako tamo uđu službene poljske jedinice, teško da će otići. Ali onda bi njihov primjer mogle slijediti i druge zemlje koje su izgubile dio svojih teritorija kao rezultat Drugog svjetskog rata. I mislim da će geopolitičke posljedice za Ukrajinu, čak i sa stajališta očuvanja njezine državnosti u modernom obliku, naravno, isplivati u punom sjaju i punoj veličini", kako prenose RIA Novosti.
Na pitanje što se dogodilo s Finskom i Švedskom da su ušle u NATO savez i jesu li te dvije zemlje razumjele uopće u što ulaze, ruski predsjednik je rekao kako ne zna odgovor na to i da bi to trebalo pitati njih te da je Rusija s tim zemljama imala prilično dobre, stabilne odnose, a s Finskom čak i "idealne".
‘Finska i Švedska? Besmisleno‘
"Mislim da im je više koristilo to što su se držali neutralnosti jer to daje određene prednosti, barem kao pregovaračka platforma za smanjenje napetosti u Europi. S Finskom smo općenito imali idealne odnose. Jednostavno savršeno. Nismo imali niti jedan zahtjev jedni prema drugima, pogotovo teritorijalni, a da ne govorim o drugim područjima. Nismo čak ni imali (vojne) snage, svu vojsku smo maknuli s rusko-finske granice. Zašto su to učinili? Na temelju, po mom mišljenju, čisto političkih razloga, vjerojatno su stvarno željele biti član zapadnog kluba, pod nekom vrstom kišobrana. Zašto im ovo treba? Iskreno, ne razumijem. To je apsolutno besmislen korak sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa. Međutim, na njima je da odluče. Tako su odlučili. Ali tamo nismo imali snage, sada ćemo imati. Tamo nije bilo sustava za uništenje, ali sada će ih biti".
Upitan o kategoričkom odbijanju njemačkog kancelara Olafa Scholza da isporuči Kijevu moćne projektile Taurus i procurjeloj raspravi njemačkih časnika o njihovoj uporabi u napadu na Krimski most i nagađanjima o sposobnosti udara i na sam Kremlj, dok Velika Britanija uporno inzistira na novim količinama dalekometnih projektila za Ukrajinu, Putin je odgovorio da se radi o maštanjima. "Da razvesele prije svega same sebe. Drugo, pokušavaju nas zastrašiti. Što se tiče Njemačke, tu postoje problemi ustavne prirode. Oni točno kažu: ‘Ako ovi Taurusi završe na tom dijelu Krimskog mosta, koji je, naravno, i po njihovim pojmovima ruski teritorij, to je kršenje ustava Savezne Republike Njemačke‘. Činjenica je da se oporba u Njemačkoj ponaša još agresivnije. Vidjet ćemo na što će pristati, mi to jako pažljivo pratimo".
Kada je u pitanju ukrajinska uporaba britanskih i američkih raketa, ruski predsjednik je rekao da one Rusiji očito rade štetu, ali da to ne mijenja opću situaciju na bojnom polju. "To u biti ne mijenja tijek neprijateljstava i posljedice koje neminovno nastaju za suprotnu stranu. Sada slušamo što imaju u toj istoj Njemačkoj. I vaši kanali, i strani kanali, i njemački kanali pokazuju koliko ih je u kvaru, koliko trebaju poboljšanje, modernizaciju itd. Neka rade... Moraju razmisliti o nekim stvarima. Pametniji bi razmislio".
Nuklearna trijada
Nadalje, ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je hvalio nuklearno naoružanje svoje zemlje ocijenivši da je "puno naprednije" od američkog te je poručio da je ruski arsenal uvijek "spreman" za nuklearni rat.
Zapad redovito optužuje Putina da koristi prikrivene prijetnje po tom pitanju, posebno glede upotrebe tog oružja u Ukrajini.
"Naša je nuklearna trijada daleko naprednija od bilo koje druge. U stvari, samo mi i Amerikanci posjedujemo trijade, a mi smo puno više napredovali", rekao je Putin u duljem intervjuu ruskoj televiziji uoči predsjedničkih izbora.
Nuklearna trijada je pojam koji se odnosi na tri načina lansiranja raketa, sa čime raspolaže većina nuklearnih sila.
Nuklearni udari, bilo preventivni ili kao odgovor na napad, mogu se izvoditi s kopna, mora i zraka, tj. balističkim raketama, podmornicama i bombarderima.
Putin je također rekao da je njegova zemlja "spremna" na nuklearni sukob, ali da nikada nije ni pomišljao da upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini.
"Zašto bi morali upotrijebiti sredstva masovnog uništenja? Nikada za to nije bilo potrebe", rekao je Putin i dodao da ruska vojna doktrina predviđa upotrebu tog naoružanja smo ako je ugrožen opstanak Rusije ili u slučaju "napada na našu suverenost i našu nezavisnost".