Amerika je potpuno podijeljena - dok brojni republikanci i pripadnici MAGA pokreta odobravaju raspoređivanje Nacionalne garde po gradovima s argumentom provođenja zakona, ostatak nacije tjeskobno promatra, strahujući da svjedoče pokušaju uspostavljanja policijske države.
Dvjesto pripadnika teksaške Nacionalne garde stiglo je u Illinois u sklopu raspoređivanja u Chicagu kojem se oštro protive lokalni demokratski dužnosnici. Američki predsjednik Donald Trump već je poslao trupe na ulice Los Angelesa i Washingtona te im naredio da idu u Memphis, kao i u Chicago i Portland, prijeteći da će se pozvati na izvanredne ovlasti kako bi se to ostvarilo ako sudovi spriječe.
Trump, koji je prošli tjedan predložio da se američki gradovi koriste kao "poligoni za obuku" američkih vojnih snaga, preuveličava razmjere nemira u Los Angelesu i kriminala u Washingtonu kako bi opravdao ta razmještanja, a sutkinja, koja je odlučivala o tužbi lokalnih vlasti na slanje u Portland, sugerirala je da je Trump učinio isto kada je u pitanju taj grad.
Planirano raspoređivanje tih snaga razljutilo je demokratskog guvernera J. B. Pritzkera, koji je rekao da bi "trebali ostati podalje od Illinoisa". "Trump se ponaša poput Vladimira Putina i pitam se za njegovo mentalno zdravlje. Ovo nije borba protiv kriminala, već invazija na američke gradove", kazao je. Trump je tijekom vikenda odobrio slanje 700 pripadnika Nacionalne garde u Chicago, što je izazvalo sudsku tužbu dužnosnika države Illinois koji su ga optužili da koristi američke trupe "kako bi kaznio svoje političke neprijatelje".
Ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem, pak, brani plan slanja trupa u Chicago, tvrdeći da je treći najveći američki grad "ratna zona". Trumpu je slična meta i Portland i tvrdi da je grad "opustošen ratom" i prepun nasilnog kriminala.
No, u subotnjem sudskom nalogu kojim se privremeno blokira raspoređivanje trupa u Oregon, američka okružna sutkinja Karin Immergut, koju jer imenovao Trump, napisala je da prosvjedi u Portlandu nisu predstavljali "opasnost od pobune" i "redovne snage za provođenje zakona" mogle bi se nositi s takvim incidentima. Trump je odgovorio na otvorenim razmatranjem korištenja Zakona o pobuni - koji predsjedniku omogućuje raspoređivanje vojske unutar Sjedinjenih Država radi suzbijanja pobune - kako bi poslao više vojske u američke gradove pod upravom demokrata.
‘Policijska država‘ i ‘zloporaba moći‘
Više od 2000 pripadnika američke Nacionalne garde u ovom je trenutku raspoređeno u nekoliko američkih gradova, što je najviše u povijesti. Predsjednik Donald Trump smatra to načinom borbe protiv "kriminala i nereda", a oporba mu zamjera "pretvaranje zemlje u policijsku državu" i zloporabu moći.
Nacionalna garda je grana američke vojske koja može obavljati državne i savezne funkcije, a uglavnom se koristi u reakcijama na izvanredne situacije na nivou pojedine države, ali može biti i federalizirana, odnosno stavljena pod upravu savezne vlasti u Washingtonu. Nacionalna garda je stoga dio američke vojske s dvostrukom linijom zapovijedanja - odgovorna je primarno guvernerima pojedinih država, ali u posebnim okolnostima i predsjedniku. Obično se raspoređuje ako se neka američka država suočava s izvanrednim stanjem koje zahtijeva njihov angažman, poput prirodnih katastrofa ili teških vremenskih uvjeta, građanskih nemira, rata ili kada je civilnim vlastima potrebna pomoć pri izborima.
U srijedu je CNN načinio analizu u kojoj tematizira zbog čega je Trumpovo slanje vojnih snaga u američke građane toliko važno i problematično pitanje. Kako se navodi, u državi koja je utemeljena na pobuni protiv tiranije, što SAD jest, sama pomisao na slanje američkih snaga na ulice domaćih gradova oduvijek je izazivala osjećaj ugroze sloboda. Zbog toga je većina američkih predsjednika izbjegavala tako nešto, a Trumpova odlučnost da čini upravo to može biti toliko značajna.
Njegovi pokušaji slanja rezervista Nacionalne garde u Portland u Oregonu te Chicago u Illinoisu, protivno želji i mišljenju gradskih i vlasti saveznih država, imaju potencijal nastanka ustavne krize od koje kritičari američkog predsjednika strahuju već osam mjeseci, od kada je po drugi put uselio u Bijelu kuću.
To testira koliko daleko Trump može gurati svoju agendu "Učinimo Ameriku ponovno velikom" (MAGA) i svoju mantru snažne osobe u stilu "ja sam jedini koji može popraviti stvar". Izvorno predstavljena na njegovoj prvoj republikanskoj konvenciji 2016. godine, ova dva momenta čine središnji stup, kičmu njegova dva predsjednička mandata.
Premještanje rezervnih snaga iz ‘crvenih‘, republikanskih država poput Teksasa u demokratske gradove također produbljuje jaz i izaziva neprijateljstvo između konzervativnih ruralnih i liberalnih urbanih područja, što je sada sve snažnija dinamika u američkoj krajnje podijeljenoj politici.
Trump zaprijetio: ‘Pozvat ću se na Zakon o pobuni‘
U konačnici, niz prijetnji administracije i poteza demonstracije moći Bijele kuće, žestok otpor demokratskih gradonačelnika i mnoštvo pravnih izazova pokazat će koliko zakon i Ustav mogu obuzdati predsjednika koji utjelovljuje mnogo od onoga što je izazivalo tjeskobu kod utemeljitelja nacije po pitanju toga kako bi politizirana izvršna vlast s gladi za moći mogla ugroziti njihovu republiku. Kao što je često slučaj s velikim kontroverzama Trumpove ere, navodi CNN, činjenice se prikriva dezinformacijama, lažnim tvrdnjama, monumentalnim i prenapuhanim pravnim argumentima i ambicijama velikih političkih igrača na obje strane.
No, sama srž problema je prilično jednostavna. U najnovijem pokretanju svojih mjera protiv kriminala i imigracije, administracija je odabrala dva demokratska grada, Chicago i Portland, u koje želi poslati vojne snage iako su zakonski i ustavni uvjeti koji bi mogli dopustiti korištenje vojske u provedbi zakona daleko od ispunjenja.
Također, u najnovijem razvoju događaja, Trump je u ponedjeljak formalno odobrio raspoređivanje 700 pripadnika Nacionalne garde Illinoisa u Chicago na 60 dana. Potom su stotine drugih rezervista krenule iz Teksasa u Chicago nakon što su stavljeni pod saveznu kontrolu. Gradske i državne vlasti tužile su predsjedničku administraciju kako bi zaustavile raspoređivanje.
U međuvremenu, sutkinja je privremeno blokirala njegov pokušaj preuzimanja kontrole nad rezervistima u Oregonu ili slanja rezervista u Portland iz Kalifornije. Trump je frustriran ovim sudskim postupkom i ubrzo je odgovorio - u ponedjeljak je upozorio da će se pozvati na rijetko korišteni Zakon o pobuni kako bi zaobišao suce koji osujećuju njegove namjere, ako to bude potrebno. "Da moram to učiniti, učinio bih to", poručio je.
Trump i njegova administracija sada o gradovima koje vode demokrati šire narativ da se radi o pravim ratnim zonama. Trump mjesecima tvrdi da Portland "gori" i da su on, Chicago i drugi američki gradovi pod vlašću demokrata opasne zone bezakonja na razini Afganistana.
Iako se ovdje radi o preuveličavanju, to ne znači da u tim sredinama nema problema. U nekim gradovima koji su snažno pogođeni problemima kriminala i beskućništva, upitan je uspjeh demokratskih gradonačelnika i guvernera. Iako se podaci o kriminalu možda smanjuju, ne osjećaju se svi građani sigurno i mnogi su za to da se zakon provodi snažnije i odlučnije.
Također, neuspjeh Bidenove administracije u osiguravanju južne granice kod mnogih je birača tijekom prošle godine izazvao osjećaj da je situacija izvan kontrole. Taj je neuspjeh bio iznenađujući, budući da je bilo očito da će se Trump kandidirati s beskompromisnom porukom o svojoj središnjoj temi migracija na izborima 2024. godine.
Kongresmen Pat Harrigan, republikanac iz Sjeverne Karoline i bivši pripadnik Zelenih beretki, izjavio je u jednom medijskom nastupu da su Trumpove tvrdnje pretjerane. "Ovlasti pod kojima se raspoređuju ove trupe ograničene su na zaštitu objekata Imigracijske i carinske službe (ICE) i drugih saveznih objekata unutar tih gradova", rekao je on.
‘Žele stvoriti dojam kaosa‘
No, Trump i dalje forsira narativ netočne slike gradova koji su "poput ratne zone", a odani dužnosnici se međusobno natječu u prizivanju novih noćnih mora urbane distopije temeljenih na konzervativnim medijskim petljama opće propasti.
Ključni Trumpov savjetnik i tvorac njegove antiimigracijske agende, Stephen Miller, u ponedjeljak je koristio izrazito sugestivan jezik tvrdeći da lokalni dužnosnici za provođenje zakona ne uspijevaju zaštititi savezne imigracijske agente te da im je stoga potrebna vojna pomoć. Za CNN je izjavio da su "u Portlandu službenici ICE-a bili izloženi više od 100 noći terorističkih napada, doxxinga (objavljivanje tuđih osobnih ili osjetljivih podataka na internetu bez njihove dozvole, obično sa zlonamjernom namjerom da se osoba povrijedi, ponizi ili zastraši, op. a.), prijetnjama ubojstvom, nasilnim napadima i svih drugim zamislivim sredstvima kako bi se pokušali poništiti rezultati posljednjih izbora nasiljem".
Millerov prikaz stanja javnog reda u gradu razlikuje se od prikaza lokalnih dužnosnika, koji tvrde da su prosvjedi oko objekata ICE-a tek sporadični i ograničeni na gradski blok. Demokratski senator iz Oregona Jeff Merkley rekao je da se incidenti obično događaju kada se savezne snage suoče s prosvjednicima. Upozorio je da Trump želi "stvoriti dojam kaosa" kako bi imao pravno opravdanje za ekstremne mjere. Merkley je pozvao prosvjednike da "ne nasjedaju na mamac".
U Broadviewu, predgrađu Chicaga u kojem su se održavali prosvjedi protiv operacija ICE-a protiv imigranata bez dokumenata i nekih američkih građana, gradonačelnica Katrina Thompson ograničila je prosvjede na dnevne sate. Savezni dužnosnici izvijestili su o nekoliko incidenata u kojima su vozila saveznih agenata bila oštećena u Chicagu. No, Thompson je optužila savezne agente za stvaranje "kaosa" "nepotrebnim korištenjem suzavca, palica i gumenih protiv pojedinaca i novinara".
Militarizacija s ciljem stjecanja apsolutne moći
Politički dužnosnici nisu jedini koji opovrgavaju Trumpove tvrdnje o gradovima u plamenu. Savezna sutkinja iz Oregona, koju je imenovao upravo Trump, rekla je za njegove nazvao je njegove alarmističke izjave o izvanrednom stanju u Portlandu da "nisu povezane s činjenicama". Miller je očekivano izoštrio jezik i tu odluku nazvao "jednim od najgorih i najsramotnijih kršenja ustavnog poretka" te ju opisao kao nastavak pokušaja "poništavanja izbora 2024. godine dekretom".
No, postavlja se pitanje zašto bi Bijela kuća u tolikoj mjeri pretjerivala. Trumpovi kritičari odgovaraju da američki predsjednik proizvodi uvjete za militarizaciju američkih gradova u svojem najotvorenijem do sada izrazu namjere da stekne krajnju moć i da ga zakon ni u čemu ne ograničava, pri čemu izjave njegovih podređenih samo potiču te strahove.
Visoki dužnosnici administracije vjeruju da je Trump izabran zbog obećanja da će pokrenuti najveću kampanju masovne deportacije u povijesti SAD-a. Tvrde da svaki pokušaj osujećivanja tog prioriteta, od strane prosvjednika, državnih ili lokalnih dužnosnika, predstavlja povredu volje birača. Također iznose problematičan stav da je Trumpu pobjeda na izborima dala apsolutnu moć koju sudovi ili Kongres ne mogu obuzdati.
Millerova ‘pila naopako‘
No, u stvarnosti, upozorava CNN, pobjeda na izborima daje predsjedniku kontrolu nad jednom granom vlasti koja se ustavno kontrolira i uravnotežava od druge dvije grane vlasti te i dalje podliježe zakonu.
Ipak, istovremeno je mali korak od takvih opsežnih tumačenja predsjedničke vlasti do tvrdnje da su sada potrebne najdrakonskije mjere. A tu nastupa Zakon o pobuni. U većini okolnosti, predsjedniku je zakonom zabranjeno korištenje vojnih snaga na domaćem tlu u svrhu provođenja zakona. No, Zakon o pobuni, koji se u povijesti rijetko koristio, omogućio bi predsjedniku da ukine ta ograničenja kako bi ugušio pobunu protiv vlade.
Taj je Zakon koristio predsjednik Dwight Eisenhower za provedbu zakona o građanskim pravima te George H.W. Bush za gušenje nereda u Los Angelesu - ali tek nakon zahtjeva guvernera savezne države. A takve okolnosti trenutačno nisu na snazi.
"Ovdje u Oregonu nema pobune, nema ustanka, nema invazije", rekao je glavni državni odvjetnik Oregona, demokrat Dan Rayfield, za CNN. "Sigurno nema mjesta gdje predsjednik ne može provoditi zakone Sjedinjenih Država", dodao je.
Ipak, Miller oblikuje tumačenje po kojem takav neposluh prema saveznoj vlasti postoji. To se zasad čini više političkim nego pravnim obrazloženjem, no Miller je za CNN rekao da prosvjednici koji se protive operacijama ICE-a u Portlandu "pokušavaju ukinuti temeljnu funkciju provođenja zakona savezne vlade". "Ovo je udžbenička definicija domaćeg terorizma, korištenje stvarne i neposredne prijetnje nasiljem kako bi se spriječilo savezne dužnosnike da obavljaju svoj posao... to je apsurdno, neustavno je i mora se ugušiti", dodao je.
Pritom, predsjednička administracija ima mnogo potencijalnih motiva da forsira stvar. Raspoređivanje trupa s imigracijskim službenicima moglo bi ubrzati masovnu deportaciju, čiji razmjeri do sada nisu ispunili želje nekih glasača MAGA pokreta.
Prizori vojnika na ulicama u demokraciji djeluju zlokobno, ali ispunjavaju Trumpovu želju da ga se smatra snažnim vođom. Aura snage koju ne ograničava zakon već je dugo obilježje kulta ličnosti koji je njegovao u svojem privatnom biznisu, a sada to naprosto provodi na širem planu.
Kuda ide SAD?
Također, u administraciji je prisutna doza ekstremizma koja nadilazi čak i Millera. Primjerice, ministarstvo domovinske sigurnosti, kako navodi CNN, transformiralo je svoje objave na društvenim mrežama u neuobičajen izljev oštre desničarske propagande. U sklopu kampanje regrutacije objavljenoj u ponedjeljak na X-u, tvrdi se da su uhićene "stotine kriminalnih ilegalnih imigranata, terorista i simpatizera terorista" u Portlandu i Chicagu i poziva se kandidate za posao da "sprečavaju komuniste, teroriste i globaliste da ikada uđu u našu zemlju".
Politika je također u igri. Ukupno u gotovo pet godina u Bijeloj kući, Trump je uvijek igrao na svoju bazu, nikada ne posvećujući puno pažnje upravljanju nacijom u cijelosti. Stvaranje krize javnog reda i tvrdokorni odgovor na nju mogli bi mobilizirati birače Republikanske stranke godinu dana prije međuizbora, koji obično imaju nižu izlaznost od predsjedničkih utrka.
U anketi CBS Newsa tijekom prošlog vikenda, podrška raspoređivanju vojnih snaga u nekim gradovima bila je koncentrirana uglavnom među republikancima, koji smatraju da takve politike smanjuju kriminal i čine da se osjećaju sigurnijima - čak i ako uopće ne žive u tim gradovima. Ipak, ova bi se taktika mogla Trumpu i njegovoj administraciji obiti o glavu, budući da se 58 posto svih Amerikanaca protivi Trumpovim planovima da uključi vojsku u provođenje zakona.
Pitanje je, zaključuje CNN, hoće li Trump uspjeti srušiti tabu o korištenju vojske na američkim ulicama i time konačno opravdati svoje temeljno MAGA načelo te, ako uspije, kamo će to zemlju odvesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....