Britanski list The Guardian razgovarao je s više osoba koje su se pridružile Ukrajini na 'digitalnoj bojišnici'. Jedna od njih je Kali, koji je naučio koristiti tehnologiju igrajući se djedovim telefonom. Sada taj švicarski tinejdžer pokušava blokirati digitalnu prisutnost ruske vlade i bjeloruskih željeznica.
Kali, kao i drugi s kojima je razgovarao Guardian, odbio je otkriti svoje pravo ime jer su neke od radnji koje poduzima nezakonite te jer strahuje od ruske odmazde. On je jedan od oko 300.000 ljudi koji su se prijavili u grupu na chat aplikaciji Telegram pod nazivom "IT Army of Ukraine", putem koje sudionici dobivaju zadatke osmišljene za borbu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Na taj način pokušavaju izjednačiti snage između jedne od svjetskih velesila i Ukrajine, u trenucima dok se potonja suočava s bombardiranjima i invazijom. Razgranata vojska hakera već je bila uspješna u ometanju ruskih internetskih usluga, kako navodi NetBlocks, tvrtka koja prati globalnu internetsku povezanost. Oni kažu da je dostupnost internetskih stranica Kremlja i Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, "isprekidana" od samog početka invazije. Na meti su također bile stranice državnih medija, nekoliko banaka te energetskog diva Gazproma.
"Crowdsourced napadi (napadi omogućeni modelom nabave sredstava od korisnika interneta, op.a.) bili su uspješni u ometanju ruskih vladinih i državnih medijskih internetskih stranica", kaže Alp Toker, direktor NetBlocksa. Dodaje da je Rusija pokušala ublažiti napade i odvratiti hakere filtriranjem pristupa određenim stranicama, što je, pak, uzrokovalo daljnje poremećaje.
Poput mnogih njegovih kolega, Kalija je na grupu na aplikaciji Telegram, koja ima verzije na ukrajinskom i engleskom jeziku, uputio 31-godišnji Mihail Fedorov, ukrajinski potpredsjednik vlade i ministar za digitalnu transformaciju. Fedorov koristi svoj profil na Twitteru kako bi apelirao na rukovoditelje najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki da prekinu veze s Rusijom. Dana 26. veljače objavio je poveznicu na grupu Telegram koju je osnovao njegov ministarski odjel. "Potrebni su nam digitalni talenti", naveo je. "Bit će zadataka za sve", dodao je.
'Žao mi je svakog Ukrajinca'
Iako je njegova domovina dugo održavala politiku vojne neutralnosti, Kali je osjetio poticaj za akciju kada je vidio Fedorovljev objavu na Twitteru. “Želio sam pomoći i iskoristiti svoje napadačke vještine da pomognem Ukrajini”, kaže on putem Telegrama. "Ja sam iz Švicarske, ali jak sam haker i žao mi je svakog Ukrajinca. Činim to kako bih podržao Ukrajinu i želim nekako pomoći. Mislim da će, ako hakiramo rusku infrastrukturu, možda prestati jer ništa više neće funkcionirati", kaže Kali. Navodi i da njegovi roditelji nisu posebno oduševljeni onim što čini, no ionako se trudi ne pričati im mnogo o tome.
I nije jedini. Caroline, 20-godišnjakinja iz New Yorka, otkrila je roditeljima da se prijavila u IT vojsku tek nekoliko sati prije telefonskog razgovora za Guardian. "Postaju zabrinuti", kaže ona. Nakon što je, kako kaže, s užasom pregledavala snimke na Twitteru i Instagramu koje otkrivaju razoran utjecaj sukoba na ukrajinske civile, ona je također osjetila poriv da djeluje kada je vidjela Fedorovljev tvit. Uočila je ranije koliko je destruktivno bilo širenje dezinformacija tijekom predsjedničke kampanje Donalda Trumpa. "Izbori 2016. otvorili su mnogima oči da mogu uvidjeti nesretne učinke takvih stvari i kako to stvarno utječe na neke od naših odnosa u stvarnom svijetu".
Postojao je, navodi, samo jedan problem - nije znala što je Telegram. Za razliku od Kalija, ova bivša odgojiteljica nije baš naročiti haker. Isprva je bila zabrinuta da je aplikacija, koju su pokrenuli ruski milijarderi u egzilu Pavel i Nikolaj Durov, zamka. No, nakon istraživanja, preuzela je aplikaciju i pridružila se grupi. Kao ne baš naročiti haker, bila je izvan sebe nakon što su administratori grupe zatražili od hakera da napadaju ruske državne stranice uskraćivanjem usluge ili servisa (DDoS napadi), odnosno zatrpavanjem prometom kako bi bile nedostupne. Upravo na taj su način mnoge stranice ruske vlade srušene od početka invazije.
'To je prava stvar'
No, Caroline je shvatila da se stvari mogu izgubiti u bujici informacija. Poruke u verziji grupe na ukrajinskom jeziku, primjerice, mogu skupiti stotine komentara u manje od sat vremena. Ona je stoga pomagala u grupi na engleskom jeziku, prikupljajući informacije za internetsku stranicu koja pruža upute kako podržati Ukrajinu i boriti se protiv ruske kampanje dezinformacija. "Uživam raditi kao taj filter - kao da taj vjetar puše u jedra da nose brod u pravom smjeru", kaže ona.
Svaki dan provodi sate i sate dijeleći informacije u Telegram chatu kako bi pomogla mnoštvu pretplatnika. "Ne mogu to objasniti", kaže ona. "To je jednostavno nešto ljudsko, što je čovjeku urođeno i što me inspirira, što sam više uključena u to. Svjesna sam da nisam posebna, tako da je sve što radim to da prikupljam sve informacije u pokušaju razbijanja ove kampanje dezinformacija koja je u tijeku".
Enrique, pak, litavski je IT stručnjak u srednjim 30-im godinama. On je zaključio da je pridruživanje Telegram grupi "prava stvar". "Odrastanje uz roditelje koji ti pričaju priče o tome kako su bili prognani u Sibir čini da s time živiš cijeli život”, kaže on. "Strahujemo da ćemo mi biti sljedeći", kaže Enrique. Ruska okupacija Donbasa u istočnoj Ukrajini uglavnom mu je promaknula. No, kako su vijesti nedavno postajale sve dramatičnije na litavskoj televiziji, više nije mogao ignorirati situaciju. Manje je, kaže, usredotočen na uništavanje ruskog interneta, a više na aktiviranje običnih Rusa da ustanu protiv Putina.
"Nadam se da svijet može do te mjere pritisnuti građane Rusije da budu voljni preispitati svoj odgoj, shvatiti da ljudi traže njihovu pomoć, da progledaju i vide što se stvarno događa pa će se možda tako pobuniti". Enrique je, navodi, bio inspiriran hrabrošću ukrajinskog naroda. To uključuje i one koji su izašli na ulice da obrane svoju zemlju i one koji su, kako kaže, sjeli za svoj klavir i svirali dok Rusi ulaze u grad.
Kontrapropaganda
U Ukrajini 290.000 ljudi radi u IT sektoru i jedan su od svjetskih bazena za 'outsourcing'. Dok su mnogi od njih napustili svakodnevni posao kako bi se borili s puškom u ruci, drugi su se prijavili u IT vojsku. Jedan od njih je Sam, koji radi za globalnu tvrtku koja se bavi tehnologijama oglašavanja. On koristi svoju stručnost kako bi Rusima putem reklamnih platformi poslao ono što naziva "kontrapropagandom". "Mi smo u hibridnom ratu i izravnom ratu s Rusijom od 2014. godine", kaže Sam.
"Bilo je prije isto, ali u manjem obimu. Razumijemo kako Rusija funkcionira - oni provode propagandu ovdje, zatim unutar svoje zemlje, a zatim pokušavaju svoju perspektivu nametnuti globalnoj zajednici".
Ukrajinska reklamna industrija tako odašilje ono što Sam naziva "agresivnim" videozapisima, koji prikazuju zarobljene ruske vojnike kako mole svoje majke za pomoć i pokušavaju ih uvjeriti u stvarnost rata u Ukrajini. Drugi, pak, ukazuju na utjecaj sankcija na Rusiju te snagu ukrajinske vojske. "To će potaknuti svakoga da djeluje", kaže Sam.
Oko 100 stručnjaka za oglašavanje iz 50 agencija osmišljava i širi oglase kako bi pokušali podići svijest unutar Rusije i Bjelorusije o tome što Rusija čini, izbjegavajući istovremeno zabrane oglašavanja i zatvaranja platformi. Enrique je bio impresioniran timskim radom dobrovoljačke informatičke vojske. "Nikad u životu nisam vidio toliko ljudi koji žele nešto učiniti", kaže. "Zatražiš od sudionika da nešto razbiju ili pokrenu nešto i dobiješ to".
Zabrinutost kibernetičkih stručnjaka
Alex, ukrajinski softverski inženjer, kaže da se Telegram grupa uglavnom koristi za DDoS napade. "Volio bih da ima više stvari za napraviti u smislu pomoći računalnom dijelu ovoga rata". No, on ne želi odsjeći Rusiju od interneta, već radije pronaći način da Rusima prikaže slike rata. To je ono što je hakerska organizacija Anonymous tvrdila da je učinila ruskim TV kanalima ovog mjeseca. "Moj idealan način bio bi učiniti nešto što će pokazati (Rusima) istinu", navodi Alex. Međutim, prijedlozi za DDoS napade objeručke se prihvaćaju i provode. Kada se poveznice na ciljane stranice pojave Telegram grupi, kaže, "sve su dole" u roku od pola sata.
No, neki stručnjaci za kibernetičku sigurnost ipak su zabrinuti. "Postoje određeni rizici postojanja ove dobrovoljačke vojske", kaže Alan Woodward, profesor kibernetičke sigurnosti na Sveučilištu u Surreyu. Zabrinut je zbog nedostatka odgovornosti u pogledu toga tko upravlja planom borbe i sveobuhvatnom strategijom. "U najboljem slučaju, ono što oni čine su smetnje u radu", kaže on. "Možda je to smetnja Rusima, ali napadi koje smo do sada vidjeli nisu realno bilo kojim odlučujućim učinkom utjecali na rusku sposobnost da uzvrati".
Woodward kaže da će u vojsci od 300.000 hakera uvijek biti 'kukolja'. "Ti bi dobrovoljci mogli početi napadati mete koje ukrajinska vlada zapravo ne bi željela da napadaju", kaže on. "To bi moglo biti slučajno. Koliko se često ransomware (vrsta malignog softvera koja korisniku uskraćuje pristup računalnim resursima i uvjetuje plaćanje otkupnine za uklanjanje ograničenja, op.a.) 'prelio' i zahvatio, recimo, bolnicu? Mislim da to nitko ne želi".
Također, postoji rizik da bi se na taj otvoreni poziv mogli odazvati Rusi kako bi provodili svoju agendu. "Nikad se ne zna tko je u volonterskoj skupini", kaže. "Ne samo da bi mogli učiniti nešto neželjeno u ime Ukrajine, već bi mogli učiniti i nešto što izravno odgovara ruskoj retorici".
'Ti ljudi su legitimni vojni ciljevi'
Bojazan od infiltracije nešto je što zabrinjava i Agnes Venema, stručnjakinju za nacionalnu sigurnost i obavještajne poslove sa Sveučilišta Malta. "Koliko su korisni, ovisi o tome koliko ih možete provjeriti, koliko ih možete koordinirati i koliko su vješti", kaže ona. "Preimenovanje Putinove jahte je simpatično, ali pomaže li Ukrajincima hakiranje ruskih televizijskih postaja i puštanje ukrajinske himne u ostvarivanju strateških ciljeva?", pita se Venema.
Unatoč svojim sumnjama, Venema ipak smatra da je okupljanje dobrovoljačkih snaga nešto doista posebno. "Nisam od onih koji se razbacuju superlativima, ali rekla bih da je ova razina građanskog angažmana bez presedana", kaže ona. Ipak, upozorava, to bi vrlo brzo moglo izazvati povratni udar - onoga trenutka kada hakeri počnu primati naredbe od ukrajinske vojske, ističe, odbacuju svoj status civila i mogu se smatrati borcima. "To znači da su ti ljudi legitimni vojni ciljevi", upozorava Venema.
Znaju li to oni koji brane pravo Ukrajine na postojanje ili su zabrinuti zbog toga, drugo je pitanje. "Nije me briga za to", kaže Kali dok pokušava izvesti DDoS napad na rusku news stranicu, koju su administratori ukrajinske IT vojske označili kao izvor dezinformacija. "Nikad nisam brinuo o tome".