VELIKO ISTRAŽIVANJE

Volimo Europsku uniju, malo manje volimo Bruxelles

Sasvim precizno, 74 posto Europljana vjeruje da je Unija jamac mira, za 64 posto EU jamči život u demokraciji, a za 55 posto i u kvalitetnim materijalnim okolnostima. Ali ono što zabrinjava stanovnike EU jest - ekonomija. Samo u tri države - Njemačkoj, Poljskoj i Nizozemskoj - više od polovice ispitanika smatra da Bruxelles vodi dobru gospodarsku politiku
 REUTERS

Nepuna dva mjeseca prije novih izbora za zastupnike u Europskom parlamentu, troje od četvero stanovnika Europske unije i dalje vjeruje da EU osigurava mir, ekonomski prosperitet i stabilnost. Sasvim precizno, 74 posto Europljana vjeruje da je Unija jamac mira, za 64 posto EU garantira život u demokraciji, a za 55 posto i u kvalitetnim materijalnim okolnostima.

No, isto tako čak 62 posto Europljana i Europljanki su nezadovoljni visokom politikom koja se kreira u Bruxellesu, za koju smatraju da je neosjetljiva za probleme s kojima se suočavaju obični građani, kao i da je neefikasna, pokazalo je ekstenzivno istraživanje javnog mnijenja u Europi, koje je organizirao Pew Research Center.

Istraživanje je, u povodu predstojećih europskih izbora, provedeno u deset država Europske unije, i to šest najmnogoljudnijih: Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Poljskoj i Španjolskoj, te još četiri: Nizozemskoj, Švedskoj, Mađarskoj i Grčkoj. Ukratko, prilično reprezentativna selekcija u kojoj su zemlje “stare” i “nove” Europe, sjevera i juga, najbogatije, poput Njemačke i Švedske, ali i opterećene gospodarskim problemima, kao što je Grčka.

Kada se sve zbroji, unatoč Brexitu, višegodišnjoj financijskoj krizi i problemima s migrantima, uvjerljiva je većina onih koji i dalje vjeruju u vrijednosti koje promovira Europska unija. Ovakvu EU, kakva je danas, podržava 72 posto Poljaka, 74 posto Šveđana, 67 posto Španjolaca, 63 posto Nijemaca, 62 posto Francuza, 58 posto Talijana, ali samo 37 posto Grka.

Euroskeptični Grci

Što ne znači da nema problema pa je 58 posto ispitanika zabrinuto ekonomskom situacijom i prognozira da će njihovi potomci živjeti lošije nego oni. Pritom povjerenje ne ovisi prije svega o ekonomskim faktorima jer najviše u EU vjeruju u zemljama koje nisu u vrhu po BDP-u, a to su Poljska i Španjolska (između su se ugurali Šveđani), tamošnjih 72 i 67 posto stanovništva, a tek potom slijedi po 63 posto Nijemaca i Nizozemaca te 62 posto Francuza.

Najmanje u Uniju vjeruju Britanci (48 posto) te samo 37 posto Grka. I dok postoji prilično snažna vjera u vrijednosti Europske unije, podjednako je snažno nepovjerenje u njezine institucije, jer u važnost Europskog parlamenta vjeruje točno svaki drugi Europljanin, ali manje od polovice stanovništva Francuske (49 posto), Italije (48 posto), Njemačke (47 posto), Velike Britanije (35 posto) i Grčke (30 posto). U tome prednjače simpatizeri desnih stranaka, 62 posto birača AfD-a u Njemačkoj, 59 posto britanskih UKIP-ovaca, 52 posto onih koji u Francuskoj glasaju za Nacionalni front i Marine Le Pen, međutim, ima i ljevičara, i to na vlasti - čak 65 posto birača Syrize, koju vodi grčki premijer Tsipras, ima negativan stav o Europskoj uniji.

Ali ono što stvarno zabrinjava stanovnike EU jest - ekonomija. Samo u tri države - Njemačkoj, Poljskoj i Nizozemskoj - više od polovice ispitanika smatra da Bruxelles vodi kvalitetnu gospodarsku politiku, dok se na razini čitave Unije s time slaže samo 40 posto stanovnika.

Od sjevera do juga, ljudi osjećaju kako žive u težim materijalnim uvjetima nego ranije, i oko ovoga postoji gotovo pa konsenzus. U usporedbi s razdobljem prije 20 godina, lošije živi čak 87 posto stanovnika Grčke, što nije iznenađenje s obzirom na relativno nedavni kolaps tamošnjega gospodarstva. Međutim, slični osjećaji vladaju diljem Mediterana, i da žive lošije uvjereno je 72 posto Talijana, 62 posto Španjolaca i 56 posto Francuza.

Čak i u Njemačkoj kao vodećoj kontinentalnoj gospodarskoj sili više je onih koji kažu da im je lošije (46%) nego sudržavljana (36%), koji žive bolje nego prije dva desetljeća, pri čemu tako ne rezoniraju simpatizeri Angele Merkel i CDU, među kojima samo 32 posto živi lošije, u usporedbi s 62 posto birača drugih stranaka. Ipak, u tri države prevladavaju stanovnici kojima je bolje nego u prošlosti, a to su Nizozemska te, poglavito, Švedska (bolje živi 66%, a slabije 19%) i Poljska u kojoj prosperitet osjeća 68 posto stanovništva, a oskudicu samo 17 posto.

Sudeći po rezultatima Pewova istraživanja, Poljaci su najveći europski optimisti jer ih 59% misli da će sljedeća generacija živjeti u boljim materijalnim uvjetima od sadašnje, a suprotno rezonira samo 25 posto ispitanika. U svim ostalim državama EU pretežu pesimisti, čak i u najbogatijima: od 52 prema 37 u Njemačkoj i 54 prema 35 u Nizozemskoj, do 61 prema 19 u Italiji i, posebno, Francuske, u kojoj je 80 posto sigurno kako će današnji tinejdžeri živjeti teže od svojih roditelja, dok vjeru u bolju budućnost ima samo 15 posto Francuskinja i Francuza.

Ako osim ekonomija postoji pitanje koje zabrinjava, i na neki način povezuje stanovnike Europske unije, to su migranti. Preciznije - strah od doseljenika jer čak sedam od deset Talijana, Mađara i Grka ne želi prihvatiti migrante, a tako razmišlja i približno četrdeset posto stanovništva u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj. Kada se zbroje rezultati u svih deset država, ispada kako velikih 57 posto tamošnjih ispitanika drži da migranti znače i veću opasnost od terorističkih napada, a u to ne vjeruje manjina od 38 posto.

Usto, 51 posto Europljana misli da se migranti iz neeuropskih država odbijaju integrirati u društva u koja su se doselili, a suprotno razmišlja 39 posto ispitanih. Ipak, nije sve tako crno jer će 53 posto potvrditi kako “migranti svojim radom pridonose državama u koje dolaze”, nasuprot 41 posto onih koji smatraju da “migranti oduzimaju poslove domicilnom stanovništvu”, a kakva-takva većina (54 prema 38 posto) tvrdi da migranti ne povećavaju stopu kriminala. Također, većina Europljana nema ništa protiv doseljavanja obrazovane radne snage iz drugih područja, a visokih 77 posto podržava pružanje utočišta u Europskoj uniji, izbjeglicama iz ratnih zona.

Razlike između Istoka i Zapada

No, 82 posto Grka ne želi nove useljenike, baš kao i 58 posto Nijemaca i 52 posto Šveđana, a to generalno pokazuje očitu promjenu u tamošnjoj javnosti, koja je 2015. podržavala dolazak velikog broja izbjeglica s Bliskog istoka, Afrike i Azije, a sada se tome suprotstavljaju. Danas tek svaki deseti Nijemac i 14 posto Šveđana podupiru dolazak većeg broja migranata, pokazalo je istraživanje.

Povezano s odnosom prema migrantima, analitičari Pewa podsjetili su i kako se najveće razlike između zapadne i istočne Europe primjećuju u stavovima tamošnjeg stanovništva kada je riječ o muslimanima. Najveću spremnost da muslimana prihvate u obitelji (na primjer sklapanjem braka) izrazili su Nizozemci sa 88 posto, a slijede Norvežani, kojih je 82 posto na ovo pitanje odgovorilo potvrdno, kao i 80 posto stanovnika Švedske.

Odmah iza su Finci: 66 posto ispitanika u toj zemlji reklo je “da”, slično otvoreni su Belgijanci sa 77 posto, a i Španjolci i Francuzi pokazuju visoku stopu tolerancije, 74 i 66 posto. Hrvati su se smjestili između Zapada i Istoka - još uvijek iznad polovice (57 posto) nema ništa protiv sklapanja braka s muslimanom ili muslimankom, što je manje nego u spomenutim zemljama, ali i bitno više nego u većini postkomunističkih država. Tako bi samo trećina Poljaka (33%), kao i Rusa, Bugara i Rumunja, prihvatila muslimana ili muslimanku kao novog člana obitelji, među Mađarima njih samo petina (21%), a samo 12 posto Čeha, iako u Češkoj gotovo da nema muslimanskog stanovništva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. listopad 2022 14:53