Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zauzela se u utorak nakon potpisivanja zajedničke deklaracije o suradnji NATO-a i EU-a da se Ukrajini isporuče zapadni tenkovi i sva pomoć koja joj je potrebna za obranu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen potpisali su u utorak u sjedištu Sjevernoatlantskog saveza treću zajedničku deklaraciju o suradnji EU-a i NATO-a.
“Podržavam svu pomoć koja je potrebna Ukrajini”, odgovorila je na konferenciji za novinare von der Leyen na pitanje podržava li da se Ukrajini dostave zapadni tenkovi, poput njemačkih Leoparda 2 i britanskih Challengera 2.
Prve dvije deklaracije potpisane su 2016. i 2018. godine.
Više zemalja članica EU-a koristi njemačke tenkove Leopard 2 koji se smatraju među najboljima na svijetu. Španjolska je prva u lipnju predložila da pošalje 40 starih tenkova Leopard 2 Ukrajini, ali Njemačka je to dosad odbijala i bez njezina pristanka ni druge zemlje koje koriste Leoparde ne mogu ih izvesti. Sada je sve veći pritisak na Njemačku da dopusti isporuku tih tenkova Ukrajini. Von der Leyen je također rekla da će EU nastaviti pritiskati Rusiju da zaustavi rat jačanjem sankcija te da će proširiti sankcije na zemlje koje podupiru Rusiju poput Bjelorusije i Irana.
“Zadržat ćemo pritisak na Moskvu koliko god bude potrebno strogim režimom sankcija, proširit ćemo te sankcije na one koji vojno podržavaju ruski rat, poput Bjelorusije ili Irana", izjavila von der Leyen.
I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže da treba pojačati pomoć Ukrajini. Najavio je da će se sljedeći tjedan održati razgovori s ukrajinskom stranom koja bi trebala reći kakvu pomoć očekuje.
“Sljedeći tjedan predviđeni su razgovori s Ukrajincima kako bismo vidjeli kakvo im je naoružanje potrebno i tko ga među saveznicima može isporučiti”, rekao je Stoltenberg.
“Moramo nastaviti jačati partnerstvo između NATO-a i EU-a i moramo i dalje jačati potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg.
“Režim u Moskvi želi drukčiju Europu, želi kontrolirati svoje susjede, a demokraciju i slobodu vidi kao prijetnju. To će imati dugotrajne posljedice po našu sigurnost”, dodao je Stoltenberg.
Stoltenberg je istaknuo i da “rastuća samouvjerenost” Kine također predstavlja izazov s kojim se NATO i EU moraju pozabaviti.
“Naša deklaracija jasno pokazuje da NATO ostaje temelj naše kolektivne obrane i ključan je za euroatlantsku sigurnost”, rekao je Stoltenberg.
Dodao je da stalni sukobi i nestabilnost u susjedstvu potkopavaju sigurnost transatlantskih saveznika.
“Odlučni smo podići partnerstvo između NATO-a i Europske unije na višu razinu, osobito u rješavanju pitanja rastuće geostrateške konkurencije, otpornosti i zaštiti kritične infrastrukture”, rekao je glavni tajnik Saveza.
“U svijetu rastućeg strateškog natjecanja, autoritarni akteri dovode u pitanje naše interese, vrijednosti i demokratska načela, vojnim, ali i političkim, ekonomskim i tehnološkim sredstvima”, dodao je Stoltenberg.
U potpisanoj deklaraciji o strateškoj suradnji dviju organizacija ističe se “važnost jače i sposobnije europske obrane koja pozitivno pridonosi globalnoj i transatlantskoj sigurnosti, a koja je komplementarna te interoperabilna s NATO-om”. Prema deklaraciji, područja suradnje između EU-a i NATO-a uključuju pitanja otpornosti, zaštitu kritične infrastrukture, kibernetičku sigurnost, nove i disruptivne tehnologije, svemir, sigurnosne implikacije klimatskih promjena, kao i manipulaciju informacijama stranih faktora i njihovo upletanje.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel naglasio je važnost jačanja strateške autonomije EU-a u obrani u okviru NATO-a.
“Mi Europljani želimo preuzeti veću odgovornost za svoju obranu, što znači jačanje europskog stupa u okviru NATO-a”, rekao je Michel.